PRED VRATIMA

Zmajevi zubi i betonski bunker. Rusija im prijeti, a vremena je sve manje

Završetak NATO vježbe Quadriga 2024 u Litvi
Foto: Kay Nietfeld/DPA
1/12
07.04.2025.
u 13:40

"Nemamo stratešku dubinu. Rusi bi mogli proći kroz cijelu zemlju za nekoliko sati, ako ne dana, zato se branimo od prvog centimetra", objasnio je bivši litavski ministar vanjskih poslova. "Pogledajte Ukrajinu i njihove oslobođene gradove, ono što su vratili bila je pustoš."

NATO se planira suprotstaviti mogućoj ruskoj invaziji na baltičke države strategijom nazvanom "od prvog metra". Srž tog plana čini "Baltička obrambena linija", projekt koji zajednički provode Estonija, Latvija i Litva kako bi ojačale 600 milja svojih granica s Rusijom i Bjelorusijom, najosjetljivijim dijelom istočnog dijela NATO-a. Plan, prvi put predstavljen u siječnju 2024., uključuje izgradnju 1000 betonskih bunkera – od čega 600 u Estoniji – uz rovove, protutenkovske jarke, skladišta streljiva i skloništa za opskrbu. Radovi napreduju brzim tempom, no procjenjuje se da bi dovršetak mogao potrajati deset godina, što izaziva zabrinutost baltičkih dužnosnika zbog nedostatka vremena, piše The Telegraph.

"Deset godina nam je potrebno da se pripremimo za suočavanje s ruskom prijetnjom. Putin nam neće dopustiti da čekamo tih 10 godina", upozorio je Gabrielius Landsbergis, bivši litavski ministar vanjskih poslova do studenog. "Najopasnije vrijeme za Baltik bit će odmah nakon primirja u Ukrajini", dodao je. Te male bivše sovjetske države svjesne su da Rusija, čija ekonomija već funkcionira u ratnom stanju, planira pojačati vojnu proizvodnju i poslati dodatne trupe na njihove granice ako dođe do prekida sukoba u Ukrajini.

Usred rastućih sigurnosnih prijetnji, ove zemlje su prošli mjesec najavile povlačenje iz međunarodnog sporazuma o zabrani protupješačkih mina, čemu su se pridružile Poljska i Finska. Litva je u ožujku napustila i sporazum o kasetnim bombama, ističući potrebu za slobodom u odabiru novih oružanih sustava za zaštitu svojih istočnih granica. "Strateška poruka", prema riječima litavske ministrice obrane Dovilė Šakalienė, jest da su "spremni upotrijebiti apsolutno sve" kako bi se obranili od invazije.

Prema izvještaju danske obavještajne službe, Rusija bi nakon zamrzavanja rata u Ukrajini mogla brzo obnoviti svoje snage – za šest mjeseci bila bi spremna za "lokalni rat" uz granicu, za dvije godine za "regionalni rat" u regiji Baltičkog mora, a za pet godina za "veliki rat" u Europi bez uključivanja SAD-a. NATO je 2023., potaknut razaranjima i zločinima u Ukrajini, usvojio plan za obranu "svakog centimetra" Baltika, uz podršku Finske, Poljske i Njemačke. Trenutačno su u svakoj baltičkoj državi raspoređene rotacijske bataljunske snage NATO-a kao "okidač" strategija za odvraćanje Rusije.

Latviju čuva kanadska multinacionalna snaga, Litvu njemačka brigada, a Estoniju oko 1000 britanskih vojnika. Ipak, Tallinn, Riga i Vilnius žele više – zamjenu ovih grupa stalnim, borbeno spremnim brigadama i trajnom prisutnošću NATO-a. Na početku rata u Ukrajini Rusija je zauzela više od 139.000 kilometara četvornih, što je više od dvostrukog teritorija Litve. Baltik ima 6,5 do 7 milijuna stanovnika, dok je Ukrajina prije rata imala 41 milijun.

18 June 2024, Latvia, Karsava: A border post on the Latvian border with Russia. Photo: Alexander Welscher/dpa Photo: Alexander Welscher/DPA
Foto: Alexander Welscher/DPA

"Nemamo stratešku dubinu. Rusi bi mogli proći kroz cijelu zemlju za nekoliko sati, ako ne dana, zato se branimo od prvog centimetra", objasnio je Landsbergis. "Pogledajte Ukrajinu i njihove oslobođene gradove, ono što su vratili bila je pustoš." Cilj ove linije je zaštititi baltičke gradove od sudbine ukrajinskih razorenih mjesta. Svaka od tri zemlje uložit će 60 milijuna funti, što je značajan dio njihovih obrambenih proračuna, najvećih u Europi u odnosu na BDP nakon Poljske. Landsbergis je rekao da je NATO poručio: "Koliko sami radite prije nego što zatražite našu pomoć – kada ćete početi kopati rovove i minirati svoju granicu?" "Sada smo tu. Šaljemo poruku", dodao je. "Nadam se da ćemo iskoristiti svaku minutu koju nam Ukrajinci daju da se pripremimo."

Raimond Kaljulaid, čelnik estonske delegacije pri NATO-u, istaknuo je da obrambena linija dobro napreduje. "Baltičke države to rade zajedno, nema alternative, moramo izgraditi snažnu regionalnu suradnju", rekao je. U povodu napuštanja Ottawskog sporazuma o minama: "Ne možemo se boriti protiv Rusije s jednom rukom vezanom iza leđa", naglasio je. "Moramo biti u stanju držati liniju, osigurati da Rusija ne uđe, ali također moramo moći prenijeti borbu na neprijatelja." Ukazujući na ruske učvršćene položaje koji su otežali protunapade, Kaljulaid je dodao: "To dokazuje da rat nije samo o cyberu, robotima i dronovima, potrebne su vam fizičke prepreke, infrastruktura na terenu." U slučaju invazije, "moći ćemo utvrditi i opskrbiti tu liniju na brzinu."

18 June 2024, Latvia, Karsava: Construction workers sort their equipment for the construction of the border fence on the Latvian-Russian border. Photo: Alexander Welscher/dpa Photo: Alexander Welscher/DPA
Foto: Alexander Welscher/DPA

U prvoj fazi Latvija i Litva postavile su "zmajeve zube" – betonske piramide za zaustavljanje oklopnih vozila – duž granica. Estonija je testirala svoje ojačane bunkere i odredila položaje. Do jeseni će biti gotov prvi dio "obrambenih uporišta", prema Estonskom centru za obrambena ulaganja. Nabavljene su žičane prepreke, "zmajevi zubi" od 1,5 tona, betonski "Lego blokovi" od dvije tone i T-zidne barikade. "Na taj način obrambene snage, zajedno sa saveznicima, mogu zaustaviti protivnika od prvih metara", rekao je glasnogovornik estonskog Ministarstva obrane. Iskustvo iz Ukrajine pokazalo je važnost duboke obrane i ograničavanja neprijateljske pokretljivosti. "Velika prednost u modernom ratovanju je obrana", smatra Michael DiCianna, istraživač Instituta za svjetsku politiku. "Novi dronovi i satelitske snimke omogućili su stalni nadzor iz zraka u Ukrajini. Uvijek znate položaje neprijatelja", objasnio je. "Pokretno ratovanje nije mrtvo, ali je postalo znatno teže, pa nepokretne utvrde dobivaju novu važnost."

No usporedba s Maginotovom linijom bila bi pogrešna. "To nije zid ili čvrsta linija utvrda, to je fleksibilniji, pokretniji i moderniji način povećanja obrane i odvraćanja", rekla je Marta Kepe, analitičarka u Randu. Cilj je usmjeriti neprijateljske snage u tokove koji se mogu napasti. "To je još jedna strelica u tobolcu baltičke obrane koja ne može pasivno funkcionirati sama po sebi", upozorila je Kepe, dodajući da su potrebne vojne jedinice, topništvo, izviđanje i sustavi ranog upozorenja. Poljska je lani započela izgradnju "Istočnog štita" vrijednog 1,9 milijardi funti duž granice s Rusijom i Bjelorusijom, a ovog mjeseca najavila je miniranje istočne granice. "NATO mijenja svoj stav od 'odvraćanja kaznom' na 'odvraćanje uskraćivanjem' zaustavljanjem neprijatelja na granici", rekla je Minna Alander iz Chatham Housea. Usred strahova od smanjenog interesa SAD-a za Europu, budućnost Baltika ovisi o snazi saveza.

Karolis Aleksa, litavski zamjenik ministra obrane, oprezno je optimističan. "Sada smo spremni braniti od prvog centimetra, nemamo drugog izbora", rekao je, nazvavši liniju "sastavnim dijelom" obrane. Litva ima dodatnu ranjivost zbog Kalinjingrada na jugozapadu, što produljuje njezinu granicu za 171 milju. Ona također čuva Suvalkijski prolaz, potencijalnu slabu točku koju bi Rusija mogla iskoristiti za izolaciju Baltika. No Aleksa ističe da su Finska i Švedska u NATO-u poboljšale stratešku situaciju, čineći Baltičko more "NATO jezerom". "Naš cilj je prvo odvratiti, što više sada gradimo, to jači signal ćemo poslati Rusiji", rekao je. "Ali trebali bismo biti spremniji. Potrebna nam je obrambena strategija ojačana diljem Europe i NATO-a." Fokus je na protuzračnoj obrani i dugometnim udarima, uz borbu protiv hibridnih prijetnji poput sabotaža, kibernetičkih napada i dezinformacija. "To je utrka s vremenom", zaključio je Kaljulaid. "Jedno veliko pitanje koje bi Kremlj mogao postaviti jest zašto Europi dati vrijeme za ponovno naoružavanje, opskrbu, organiziranje obrane? Ne možemo isključiti mogućnost da Rusija napravi katastrofalnu pogrešku u procjeni."

>> FOTOGALERIJA Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije

Završetak NATO vježbe Quadriga 2024 u Litvi
1/26

Komentara 47

RM
ruski mordor
14:27 07.04.2025.

kad ti je krvožedna rusija susjed, nema druge se spremati za obrambeni rat

AP
ante portas
14:26 07.04.2025.

kako to da svi ruski susjedi grade barijere, postavljaju minska polja, miniraju mostove prema rusiji??? ima li neki ruski trol neki pametan odgovor?

Avatar Matteo1212
Matteo1212
12:57 07.04.2025.

Bravo za baltičke države i Poljsku, okupatorima treba krvavo naplatiti svaki osvojeni metar

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije