Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 186
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Eurizon Asset Management Croatia

Eurizonov kutak o tržištu – srpanj 2023.

Eurizon Asset Management Croatia d.o.o
Foto: VL native tim
1/2
20.07.2023.
u 15:56

Na obvezničkom tržištu, uz oscilacije, obveznički prinosi većinom bilježe blagi pad, odnosno cijene obveznica rast. Prinos do dospijeća na desetogodišnje američke državne obveznice bilježi pad s 3,88% na 3,84%, njemačke državne obveznice istog dospijeća pad s 2,56% na 2,39% te usporedive hrvatske državne obveznice s otprilike 3,9% na 3,8%.

Prva polovica 2023. bolja od očekivanja

Dionička tržišta ostvarila su izvrsne prinose u prvih šest mjeseci tekuće godine. Američki dionički indeks S&P 500 bilježi rast od 15,91%, tehnološki indeks Nasdaq od čak 31,73%, europski blue-chip indeks Euro Stoxx 50 15,96%, njemački DAX 15,98%, japanski Nikkei 225 od 27,19% te domaći Crobex 18,57%. Otpornost globalnog gospodarstva te za sada, izbjegavanje recesije u vodećim regijama poput SAD-a i eurozone, uglavnom bolji od očekivanja poslovni rezultati poduzeća te veliki interes investitora za tehnološka poduzeća koja bi mogla imati koristi od nove tehnologije bazirane na umjetnoj inteligenciji, glavni su razlozi za pozitivnu izvedbu dionica. Na obvezničkom tržištu, uz oscilacije, obveznički prinosi većinom bilježe blagi pad, odnosno cijene obveznica rast. Prinos do dospijeća na desetogodišnje američke državne obveznice bilježi pad s 3,88% na 3,84%, njemačke državne obveznice istog dospijeća pad s 2,56% na 2,39% te usporedive hrvatske državne obveznice s otprilike 3,9% na 3,8%.

Očekivanja

Inflacija je u proteklom razdoblju nastavila padati, iako sporim tempom, a središnje banke zadržale su restriktivan ton u svojim obraćanjima javnosti. Na temelju najnovijih dostupnih podataka, godišnja stopa inflacije iznosila je 3,0% u lipnju u SAD-u te 5,5% u eurozoni. Pad inflacije nije zanemariv s obzirom da je inflacija bila dosegla vrhunac od 9,1% u SAD-u i 10,6% u eurozoni prošle godine. Međutim, pad nije dovoljan da bi se smatralo da je inflacija u potpunosti suzbijena, pogotovo kad se uzme u obzir da se velik dio pada odnosi na normalizaciju cijena energije, dok temeljne (engl. „core“) komponente još uvijek rastu. U svakom slučaju, tržište ostaje uvjereno da se inflacija još uvijek kreće prema 2%. Konsenzusne procjene ukazuju na pad inflacije tijekom sljedećih godinu i pol, na oko 2% krajem 2024., kako u SAD-u tako i u eurozoni.

Otpornost gospodarskog rasta koristan je saveznik FED-u i ECB-u, koji su spremni biti i pretjerano restriktivni kako bi osigurali da se inflacija definitivno suzbije. U osnovnom scenariju vodeća gospodarstva nastavljaju usporavati postupnim tempom, da bi dosegnula stopu rasta blizu nule na kraju 2023., nakon čega ponovno rastu, niskim ali stabilnim stopama kroz 2024. i 2025. godinu. Dok je postupno usporavanje inflacije i gospodarskog rasta idealna kombinacija (scenarij „mekog prizemljenja“, tj. hlađenja inflacije i gospodarskog rasta, što dovodi do kraja restriktivne monetarne politike bez pokretanja recesije), u središtu pozornosti ostaju podaci o temeljnoj inflaciji, koja isključuje volatilne komponente hrane i energije te podaci o statistici tržišta rada. Temeljna inflacija morat će ponoviti trend dezinflacije cijena energije koji već pokazuje glavni indeks koji mjeri inflaciju, a slabljenje podataka o statistici tržišta rada pojačalo bi fokus na opasnost od „tvrdog prizemljenja" gospodarstva, odnosno snažnog pada i recesije.

Gledajući unaprijed, Fed je dao do znanja da namjerava ponovno povećati kamatne stope do kraja godine, nakon pauziranja u lipnju. Tržišta ne vjeruju u potpunosti ovom scenariju, osim u slučaju posebno snažnih podataka o tržištu rada ili inflaciji te za sada s velikom vjerojatnošću računaju na dizanje kamatnih stopa za dodatnih 25 baznih bodova na raspon 5,25% - 5,50% na sljedećem sastanku krajem srpnja, dok za sastanak u rujnu konsenzus nije postignut. ECB je općenito objavio da namjerava nastaviti sa stezanjem monetarne politike, što je tržište kvantificiralo kroz dva očekivana povećanja do jeseni, krajem srpnja i sredinom rujna.

Dakle, u završnoj smo fazi restriktivne monetarne politike koja je započela prije više od godinu dana. Po svoj prilici, 2024. će biti godina u kojoj kamatne stope padaju, kako zbog obuzdavanja inflacije (scenarij „mekog prizemljenja“, odnosno usporavanja inflacije i gospodarstva bez nastanka recesije), tako i zbog potrebe za sprječavanjem oštrog pada gospodarstva i potencijalne recesije (scenarij „tvrdog prizemljenja“). U oba slučaja, tržište obveznica gdje su se kratkoročne i srednjoročne kamatne stope vratile na najviše ovogodišnje razine (ali ih nisu premašile), čini se zanimljivim. Oblik krivulja prinosa obveznica SAD-a i Njemačke, izrazito inverzan, s izraženo višim prinosima na kraćim rokovima dospijeća u odnosu na dulja, podupire očekivanja da se monetarne restrikcije bliže kraju.

Što se tiče dionica, pokazatelji omjera cijena i zarada (P/E pokazatelj) te premije rizika u odnosu na referentnu državnu obveznicu, odnosno razlike u očekivanom rastu zarada poduzeća u odnosu na prinos referentne državne obveznice za srednjoročno vremensko razdoblje, u skladu su s višegodišnjim prosjecima. Međutim, potencijalno produženje restriktivne monetarne politike ili u suprotnom, naglo usporavanje gospodarskog rasta i recesija, moglo bi ponovno pokrenuti volatilnost, prigušenu u posljednje vrijeme, s obzirom da prevladavaju očekivanja za scenarij „mekog prizemljenja“ gospodarstva.

Kako ulagati?

Nakon teške 2022., uglavnom sa stajališta konzervativnijih ulagača, tijekom prvog dijela 2023. financijska su tržišta realizirala dobre rezultate čime su progresivno umanjila prošlogodišnje gubitke: malo više diversifikacije na rizičniju imovinu moglo bi ubrzati oporavak. U trenutnom kontekstu još uvijek visoke inflacije i oni sa značajnim iznosima likvidnosti na svojim tekućim računima moraju biti senzibilizirani da je važno započeti s izgradnjom diverzificiranog investicijskog portfelja kako bi zaštitili svoju kupovnu moć i učinkovitije iskoristili potencijalne povrate koje tržišta mogu ponuditi u srednjem roku. Što se tiče pojedinačnih vrsta imovine, državne obveznice bi trebale imati koristi i od scenarija postupnog pada inflacije i usporavanja gospodarskog rasta (scenarij „mekog prizemljenja") kao i od scenarija koji predviđa jači od očekivanja pad gospodarstva i recesiju (scenarij „tvrdog prizemljenja"). Obveznički prinosi su najviši u više od 10 godina i nude zaštitu u slučaju nepovoljnih scenarija. Što se tiče dionica, zbog potencijalne recesije kao izvora kratkoročne volatilnosti, ulaganje kroz periodične uplate sa srednjoročnim/dugoročnim horizontom ulaganja moglo bi biti dobar pristup. 

Ovo je promidžbeni sadržaj. Prije donošenja konačne oduke o ulaganju, svaki ulagatelj obvezan je upoznati se sa sadržajem Prospekta i Pravila, Ključnim podacima (informacijama) za ulagatelje te ex-ante prikazom troškova i naknada. Svi navedeni dokumenti dostupni su na mrežnim stranicama društva Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. (dalje u tekstu: Društvo) www.eurizoncapital.com/hr, distributera te u svim poslovnicama Privredne banke Zagreb d.d., distributera fondova pod upravljanjem Društva. 

Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize i očekivanja temelje se na javno dostupnim informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet teksta nisu u cijelosti objašnjeni. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet teksta nisu u cijelosti objašnjeni. Više o rizicima vezanima uz ulaganje u svaki pojedini fond i portfelje pod upravljanjem Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. možete saznati na www.eurizoncapital.com/hr .

Ovaj tekst je pripremljen u suradnji s društvom Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. u edukativno-informativne svrhe na temelju podataka važećih u trenutku njegove izrade i kao takav podložan je promjenama.  Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet teksta nisu u cijelosti objašnjeni.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije