Eskalacija na Bliskom istoku stvara plodno tlo za rast stope inflacije i potencijalni uvod u novu svjetsku gospodarsku krizu. U tom kontekstu, institucionalni investitori kao što su centralne banke i sistemski važne investicijske banke šalju jasan signal strateškog odmaka od papirnatih valuta, gomilajući, istovremeno, velike količine zlata kako bi se na vrijeme zaštitili od ovakvih rizika.
Ovaj globalni trend sve se više odražava i na domaćem tržištu, gdje je, prema podacima Centra Zlata, od početka godine zabilježen značajan rast interesa hrvatskih ulagača za zlatnicima i zlatnim polugama, u usporedbi s istim periodom prošle godine. “Na domaćem tržištu svjedočimo pojačanom interesu ulagača za investicijskim zlatom. Naši podaci s početka ožujka 2026., pokazuju rast potražnje od 50% u odnosu na isti period lani”, navodi Saša Ivanović, glavni direktor i vlasnik Centra Zlata.
Svijetu prijeti novi val inflacije i gospodarska kriza
Zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 25% svjetske nafte i 20% prirodnog plina, cijena nafte već je skočila 10%, a cijena plina preko 30%. Saudijske naftne rafinerije na udaru su iranskih raketa, a moguće su i blokade isporuka nafte iz Irana, šestog najvećeg svjetskog proizvođača nafte.
Ako sve ovo potraje, analitičari predviđaju rast cijene nafte preko $130 dolara po barelu, a u crnom scenariju moguće je i poskupljenje od 2.5 puta u odnosu na sadašnje razine. Bilo kakav rast cijene nafte i plina, vodit će ka povećanju cijena svih ostalih proizvoda i usluga. U ovako ozbiljnim okolnostima, visoka inflacija bi vrlo lako mogla izazvati svjetsku gospodarsku krizu koja će posebno odraziti na Europu i na Hrvatsku.
Stopa inflacije u Hrvatskoj u veljači, iznosila je 3.9% - druga najveća razina u eurozoni. Tim gore, Europska centralna banka predviđa rast inflacije u eurozoni i stagnaciju gospodarstva ako rat na Bliskom istoku potraje u narednim tjednima kako je upozorio američki predsjednik Donald Trump. U posljednjih nekoliko godina, vrijednost štednje hrvatskih građana drastično je pala zbog de facto udvostručenja cijena proizvoda i usluga, a novi val dvoznamenkaste inflacije u kombinaciji sa svjetskom krizom mogao bi još jednom izazvati značajan pad kupovne moći.
Veliki igrači spremni za krizu - odmiču se od eura i dolara te gomilaju zlato
Svjetske centralne banke i najveće investicijske banke poput Goldman Sachsa i J.P. Morgana, odabrale su jasan strateški smjer kako bi se na vrijeme osigurale od aktualnih sukoba, inflacije i potencijalne gospodarske krize. Veliki igrači odmiču se od papirnatih valuta poput dolara i eura te već godinama gomilaju na tisuće tona fizičkog zlata.
Analize njihovih stručnjaka za upravljanje rizicima pokazale su da dolar kao glavna svjetska rezervna valuta i američke državne obveznice koje financiraju neodrživi američki dug, više nisu sigurni ulagački instrumenti. Pored američkih unutarnjih fiskalnih i monetarnih problema, sve su češći trgovinski i konvencionalni ratovi, što također predstavlja golemi rizik za stabilnost dolara.
Rat na Bliskom istoku u koji je uključeno 18 zemalja, a koji je započeo američko-izraelskim napadom, neki analitičari već nazivaju mini-verzijom trećeg svjetskog rata. Institucionalni investitori potenciranje ovakvih događaja vide kao ozbiljan rizik i prijetnju globalnim tržištima. Slom petrodolara ili kineska rasprodaja američkih obveznica, kao moguće posljedice ovog sukoba, predstavljaju rizik koji bi mogao direktno uzdrmati snagu dolara i američke ekonomije.
Dolar, kao takav već desetljećima je pod pritiskom dedolarizacije - fenomena u kojem zemlje smanjuju međudržavnu trgovinu u dolarima i nastoje koristiti domaće valute. U takvom kontekstu, najnoviji događaji prijete još značajnijim opadanjem statusa dolara. Upravo iz tog razloga, globalne institucije okreću se zlatu.
“Fizičko zlato u ukupnim rezervama svjetskih centralnih banaka prije koju godinu nadmašilo je rezerve eura i američkih državnih obveznica, a jednog dana moglo bi nadmašiti i sam dolar. Fizičko zlato tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši većinu povijesnih valuta koje su propale uslijed inflacije. Kao takvog, veliki institucionalni ulagači smatraju ga temeljem financijske stabilnosti te jednim od najsigurnijih utočišta u nesigurnim vremenima”, izjavio je Ivanović iz Centra Zlata.
Domaća potražnja za zlatom narasla 50% - Hrvatski građani slijede globalne trendove velikih institucija
Građani sve češće prebacuju svoju eursku štednju u fizičko zlato kako bi zaštitili vrijednost novca od inflacije te se pripremili na buduće rizike poput aktualnog rata na Bliskom istoku. Ovome svjedoče i podaci o 50-postotnom rastu domaće potražnje te 16.5-postotnom rastu cijene od početka 2026. “Stav građana je jasan: vremena ‘guranja glave u pijesak’ i čekanja da ‘kriza pokuca na vrata’ su iza nas. Kao i tijekom svake krize, najbolje je pripremiti se na vrijeme”, dodaje Ivanović.
”Velike investicijske banke poput J.P. Morgana predviđaju da će cijena zlata i ove godine rasti za približno 25%. U zadnjih pet godina, rast cijene zlata iznosio je preko 200%, što je njegove ulagače zaštitilo od krize i inflacije te donijelo pozamašnu zaradu. U širem kontekstu, euro i dolar u posljednjih su 20 godina izgubili gotovo 50% kupovne moći, no vrijednost zlata nije se otopila poput one papirnatih valuta, povečavši se za čak 850% u tom periodu. Domaće tržište sve više prepoznaje ove povijesne podatke i relevantne prognoze te slijedi trendove koje postavljaju globalni igrači”, zaključuje Ivanović.
Prijavite se na besplatni newsletter Centra Zlata i ostanite u toku s novostima na tržištu te analizama stručnjaka za plemenite metale.
Otvori KEKS Pay
