Naslovnica Vijesti Hrvatska

Dva dana u školi, tri na polju, u tvornici, kuhinji...

U Njemačkoj tvrtke godišnje ulože 24 milijarde eura u obrazovanje, tj. u naknade za đake, edukaciju mentora i pripremu radnih mjesta
08. svibnja 2016. u 09:30 19 komentara 1707 prikaza
12.02.2016., Osijek - Ucenici i profesori strojarsko tehnicke skole odradili su dio prakse u Irskom Dublinu. Dominik Pavosevic. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Strukovno obrazovanje ne može biti monopol obrazovnih institucija, u njegovu kreiranju mora sudjelovati i gospodarstvo. Tvrtke moraju postati jedna vrsta obrazovnih institucija. Mora se otvoriti put da gospodarske i obrtničke komore budu dio sustava obrazovanja, da se njihovo mišljenje čuje pri donošenju ključnih odluka.

Sustavno učenje

Neke su to od poruka koje su se čule na okruglom stolu “Dualno strukovno obrazovanje i učenje za poduzetništvo” koji je organizirao HGK želeći čuti i koliko se nova kurikularna reforma uklapa u potrebe i planove gospodarstvenika.

05.11.2014., Zadar - Strukovna skola Vice Vlatkovica jedna je od bolje opremljenih u Hrvatskoj gdje ucenici mogu na sofisticiranim strojevima razvijati svoje znanje o pojedinim tehnickim predmetima.  Photo: Filip Brala/PIXSELL prijedlog reforme Strukovne škole: 20% teorije, ostalo praksa u tvrtkama 29.10.2015., Labin - Industrijska zona Vinez.  Tvornica peci i kotlova na pelete MCZ.  Photo: Dusko Marusic/PIXSELL U osam gradova Jačati poduzetnički duh đaka strukovnih škola 05.11.2014., Zadar - Strukovna skola Vice Vlatkovica jedna je od bolje opremljenih u Hrvatskoj gdje ucenici mogu na sofisticiranim strojevima razvijati svoje znanje o pojedinim tehnickim predmetima.  Photo: Filip Brala/PIXSELL Strukovne škole Bavarski model u Hrvatskoj nije moguć

– Danas se poslovi najčešće pokreću iz nužnosti, zbog prevelike nezaposlenosti, ali kad se o poduzetništvu uči sustavno, stvaraju se i prepoznaju nove prilike. Optimalno je ulaganje u poduzetničko učenje kad se s njim što ranije počne – kazala je Maja Ljubić, pomoćnica ravnateljice SEECEL-a, regionalnog centra za poduzetničko učenje, naglašavajući da obrazovanje mora slušati što gospodarstvo treba. Dopredsjednik HGK Želimir Kramarić upozorio je na apsurd da se većina učenika strukovnih škola s praktičnim poslom sretne kad počne raditi, što stvara problem poslodavcu i zaposleniku.

Zbog toga HGK predlaže da se već od ove jeseni krene s eksperimentalnim dualnim obrazovanjem u nekoliko škola i s nekoliko razreda, za što je novac već osiguran, a čeka se samo da Ministarstvo obrazovanja donese takvu odluku. Kramarić podsjeća na neusklađenost upisnih kvota i potreba gospodarstva navodeći primjer Splita gdje nedostaje 50 zavarivača, ali nije planirano nijedno mjesto u školama za to zanimanje. Upozorio je i na zastarjelost programa navodeći primjer tehničkih škola u kojima su programi isti dvadesetak godina.

Ugovori tvrtki sa školama

Danijela Buntak iz Njemačke gospodarske komore kaže da radnicima obrazovanima u našim strukovnim školama, ali i ponekim fakultetima, osim stručnih nedostaju čak i socijalne kompetencije. Dualno obrazovanje, drži, dobar je model. U Njemačkoj učenici jedan ili dva dana idu u školu, a tri ili četiri dana na radno mjesto, za što dobiju novčanu naknadu. Godišnje se između učenika i poslodavaca sklopi 500.000 ugovora, a tvrtke ulože 24 milijarde eura u obrazovanje, odnosno u naknade za učenike, edukaciju mentora i pripremu radnih mjesta.

>>Bavarski model u Hrvatskoj nije moguć

Štednja
DO 31.01.2019.
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Point_of_view
    Point_of_view:

    Od kad sam ja 1970 krenuo na zanat pa sve do dana danasnjega, taj sustav u Njemackoj funkcionira i stalno se aktualizira, ovisno o potrebi trzista. Problem kod nas je, sto svi zahtjevaju da drzava uradi ovo ili da drzava ... prikaži još! uradi ono... Obrticke komore su u Njemackoj nositelji obrazovnog programa a obrtnici su ti, koji nude radna mjesta za naukovanje. U skolu se ide 1,5 dana tjedno. Znaci, jedan tjedan dva dana drugi tjedan jedan dana. Za vrije izobrazbe vrijede ista pravila, kao i kod drugih uposlenih, sto znaci da nema klasicnih skolsih ferija. U tjednima kad nemas nastvavu, radis svih pet dana u firmi. Godisnji odmor imas kao i ostali uposlenih. Mjesecne naknade, koje ti ispalcuje firme, u prvoj godini su od 380,00 € pa sve do 600,00 €, ovisno o bransi u kojoj vrsis izobrazbu. U drugoj i trecoj godini ta primanja rastu. Naravno da ti i zavrijeme izobrazbe ide radni staz, kao i drugim uposlenima. Osim toga, obrticka komora ti omogucuje, da nakon stecenog iskustva od 4-5 godina ides u skolu za majstore i time te osposobe, da ti obucavas druge...Summa summarum, ne treba izmisljati toplu vodu, nego treba dobre stvari jednostavno kopirati.

  • pan-am:

    Njihovo obrazovanje za industrijska zanimanja je naj bolje u svijetu.Kad mlada osoba završi školovanje osposobljena je kao kompletan radnik ,jer jako puno vremena provodi u postrojenju gdje uči puno toga i posvećuje mu se vrijeme i naravno plaćen je adekvatno ... prikaži još! što je poticaj.Naravno kad završi školovanje većina njih tu i ostaje raditi.U usporedi s Hrvatskom to je nebo i zemlja,kao prvo i osnovno mi nemamo industriju i tu sve staje daljnja usporedba je suvišna!

  • poslovni:

    U Njemačkoj ne prolaze socijalističke reforme obrazovanja. U školu i na fakultet se ide da se poslije radi, a ne da se hoda po plenumima i partijskim dernecima.