U reorganizaciju strukovnog obrazovanja, o kojoj se godinama priča i koja je nužna ako želimo obrazovati mlade ljudi koje će nakon školovanja sa svojim zanimanjem moći pronaći odgovarajući posao, konačno se uključuje i Hrvatska gospodarska komora. Oni prosvjetnim vlastima nude model dualnog ili dvojnog obrazovanja u kojem bi dominantna bila praktična nastava. U ukupnom obrazovanju učenika u dualnim strukovnim školama iznosila bi oko 80 posto, a preostalih dvadesetak posto bila bi teorija.
Praksa u tvrtkama
Zanimljivo je da bi se sav praktični dio obrazovanja odvijao u tvrtkama partnerima, a teorijski dio učenici bi pohađali u školama. Teorijska nastava mogla bi se organizirati jedan dan u tjednu, ili jedan tjedan mjesečno, ovisno o procjeni škole i prosvjetnih vlasti. Učenicima bi se praktični dio nastave plaćao. Iznos koji bi za to dobivali povećavao bi se iz razreda u razred tako da bi u četvrtom razredu iznosio 70 ili 80 posto plaće radnika na tom radnom mjestu. Osim toga, učenici bi na praksi zaista radili ono za što se obrazuju, a da tu ne bi bilo zabušavanja ili iskorištavanja učenika za neke poslove koji s njegovim školovanjem nemaju veze, primjerice čišćenje prostorija, donošenje kave i sl., čega je do sada bilo, brinuo bi se odgovarajuće educirani mentor s licencijom.
Model koji HGK nudi funkcionira u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a od ove godine primjenjuju ga Mađarska i Slovačka. U Njemačkoj i Austriji praksu učenika i plaću mentora financiraju tvrtke u kojima rade, a budući da kod nas gospodarstvo to nije u stanju, prvih nekoliko godina praktični rad učenika i njihovih mentora financirao bi se iz europskih fondova. Prema procjenama HGK, u četiri godine za to bi trebalo oko 250 milijuna kuna. Dio strukovnih škola kod nas, kao i u Austriji, zadržao bi klasičan model obrazovanja, ali bi se i njima intenzivirao praktični dio, koji bi, prema ponuđenim rješenjima reforme obrazovanja, trebao iznositi barem 50 posto nastave.
Dualnim modelom obrazovanja u strukovnim školama oduševljen je Tihomir Tomčić, ravnatelj zadarske Strukovne škole Vice Vlatkovića. On se prošli tjedan s još 11 kolega iz svoje škole, Industrijske obrtničke škole Slavonski Brod, Srednje škole Benkovac i stručnjaka iz tvrtke "Autodijelovi Tokić", usavršavao u Edukacijsko-obrazovnom centru u Arnsbergu. – To je obrazovni centar njihove obrtničke komore, a mi smo tamo učili servisiranje hibridnih i električnih vozila. Naučili smo što je kod tih tipova vozila ključno i, ako se ne napravi kako treba, opasno za život, kako ih odspojiti s visokog napona, dijagnozu kvarova i kako ih ukloniti. Dobili smo certifikate i to su prvi certifikati koji su stigli u Hrvatsku – kaže nam Tomčić. U centru kojem su se usavršavali praksu je istodobno obavljalo i oko 500 njemačkih školaraca.
Budno oko majstora
– Bilo ih je iz različitih programa, zidara, automehatroničara, vodoinstalatera, stolara... Svatko od njih u svojoj je radionici imao zadatak nešto napraviti, a mentori su kontrolirali rade li to dobro. Mentori nisu fakultetski obrazovani, nego majstori svog zanata, koji uz to imaju položenu radnu pedagogiju. Nama je nastavu držao čovjek koji je 20 godina radio kao mehatroničar – kaže Tomčić. Dodaje da se u dualne strukovne škole u Njemačkoj upisuju samo učenici koji imaju ugovor o naukovanju, a time i potencijalno radno mjesto. Nema plana upisa koji donosi administracija ili ravnatelj – zaključuje. No boji se da mi zbog stanja gospodarstva još nismo spremni za taj model.
>>Strukovne škole i dalje obrazuju za čekanje posla
>>U dograđenom dijelu škole rade i jedinstvene 'pametne' kuće
Mi otkrivamo stalno toplu vodu! Ja sam 1969 godine krenuo na naukovanje u gradu Fraknfurtu. Tada si radio u firmi cetiri dana u tjednu a jedan dan si imao skolu. Nisi ima klasicna skolska ferija, nego si imao odmor, kao i svi ostali uposleni. 46 godina kasnije je stanje skoro isto, samo se danas u skolu ide jedan i pol dan u tjednu. To je taj kontinuitet strukovnog obrazovanja, na kojeg se privreda i zanatsvo u Njemackoj oslanjaju.