Dva dana u školi, tri na polju, u tvornici, kuhinji...
U Njemačkoj tvrtke godišnje ulože 24 milijarde eura u obrazovanje, tj. u naknade za đake, edukaciju mentora i pripremu radnih mjesta
Komentari 19
Njihovo obrazovanje za industrijska zanimanja je naj bolje u svijetu.Kad mlada osoba završi školovanje osposobljena je kao kompletan radnik ,jer jako puno vremena provodi u postrojenju gdje uči puno toga i posvećuje mu se vrijeme i naravno plaćen je adekvatno što je poticaj.Naravno kad završi školovanje većina njih tu i ostaje raditi.U usporedi s Hrvatskom to je nebo i zemlja,kao prvo i osnovno mi nemamo industriju i tu sve staje daljnja usporedba je suvišna!
U Njemačkoj ne prolaze socijalističke reforme obrazovanja. U školu i na fakultet se ide da se poslije radi, a ne da se hoda po plenumima i partijskim dernecima.
Pa ako ideš u obrtničku školu na primjer za autolimara jedan tjedan ideš u školu drugi si na praksi kod poslodavca. Problem je što su političke stranke, zapravo HDZ i SDP i uhljebi uništili poslodavce sa milijunima nameta da bi oni bolje živjeli. Nema zakona po kojem se štiti radnik, pa ga svi izrabljuju. Iako je baš radnik onaj koji bi trebao biti zaštićen i koji bi ovu državu izvadio iz kreditnoga duga. Ali za to treba imati obrazovne ljude na višim položajima, a ne ljude koji su na svoje položaje došli preko stranke. Jer takve uopće ne interesira napredak države nego samo njihov džep.
taj sistem nemoze funkcionirati u Hrvatskoj, jedan je mentalni neradnicko - socijalisticki, drugo firme nemaju osnovnu strukturuni mentalitet stvaranja svojih radnika, trece skolstvo se osniva na teoriji a ne i na prakticnome dijelu (to nisu komunisti- socijalisti nikada trebali), cetvrto poslodavac u manjim firmama nije sposoban radnika obuciti jer cesto ni sam nema pojma nego je fuser ( u njemackoj treba biti majstor ili imati zavrsenu strucnu spremu iz tog podrucja).u Hrvatskoj su svi majstori u Njemackoj je to titula koja puno znaci gdije se najptije izuci zanat a poslje u drugom stupnju praksa + skola napravi titula majstora.................jednostavno receno mi smo prdekana u kojoj orgijaju oni koji nemaju-nista, neznaju-nista, nece-nista,...........................Kad citam komentare, sve jedno koja tema, moj zakljucak;....drugovi i drugarice, uhljebi, pasite vi travu dalje. Svih takvih mi nije zao, nisam ja vama kriv da ste tako odgojeni od `45.
takvo sam ja imao obrazovanje u NRH/SRH od 1961 do 1964.tjedan dana škola pa tjedan dana praksa(uglavnom smo svi imali stipendije)u TPK-a.opet izmišljate toplu vodu.
I ne postoji nikakva edukacija mentora. Ne moze se napraviti tecaj za mentora. Mentori moraju biti vec formirani profesionalci, docenti, koji mogu formirati ucenike u bilo kojoj struci. Samo na finalnom ispitu postoji mentor/perito koji zajedno s uciteljem daje definitivnu ocjenu za diplomu.
Zadnjih 25 godina vrlo se malo ulagalo u strukovno-tehničko obrazovanje u Hrvatskoj.To nije slučajno,namjera je uništiti tehničko znanje i tehničku struku u državi. U strukovnim školama nedostaje opreme ,sredstava,prostora,pomalo i stručnog kadra. Pitam te gospodarstvenike koji bi sudjelovali u školovanjuanju učenika,koliko su uložili,donirali sredstava u strukovne škole? Nadalje pitam kako tretiraju učenike koji im dolaze na praksu u poduzeća, obrte,itd. ? Pitam te gospodarstvenike kako tretiraju svoje radnike tehničkih struka ,te na taj način šalju jasnu poruku budućim generacijama koji bi se htjeli odškolovati za neko zanimanje iz tehničke struke.
I jedna stvar: Ucenik koji je je u naukovanju tzv. Lehre ima ide mu kao svakom zaposlenom radniku staz, mirovinsko socijalno, zdaravstveno
Njemačko obrazovanje za strukovna zanimanja smo imali u onoj omraženoj državi. Sjetite se ŠUP-a. Praksa s teorijom. Trebalo nam je 30 i kusur godina da shvatimo da ovo nije dobro.
Tvrtke ne uloze nikakve miliarde eura, nego se aprendisti formiraju u strukturama za to namijenjene. Ne moze svatko imati ucenika na poslu. Ne moze birtija imati kuhara i konobara ''na zanatu'' , nego hotel od 4 i 5 zvjezdica s uciteljem koji ce pratiti ucenika tijekom praxe, koji ga i ocjenjuje za diplomu kasnije. I tako u svakoj struci, automehanicara, medicinsku sestru, frizerku i sve zanatlije. Svaka struktura mora biti vrhunska s profesionalcima i poslodavac mora posjedovati patente ucitelja, specijalizaciju u svom poslu. Ako je privatna struktura. Za drzavnu bolnicu na primjer nije potrebno imati sve te dokumente, posto se zna da su oni vec profesionalci. To znam posto i sama formiram ucenike. I placu daje poslodavac, po nacionalnom radnom ugovoru, a ne drzava ili skola. Drzava nema sta s tim. drzava samo formira ucenika u teoriji, to jest u skoli.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Od kad sam ja 1970 krenuo na zanat pa sve do dana danasnjega, taj sustav u Njemackoj funkcionira i stalno se aktualizira, ovisno o potrebi trzista. Problem kod nas je, sto svi zahtjevaju da drzava uradi ovo ili da drzava uradi ono... Obrticke komore su u Njemackoj nositelji obrazovnog programa a obrtnici su ti, koji nude radna mjesta za naukovanje. U skolu se ide 1,5 dana tjedno. Znaci, jedan tjedan dva dana drugi tjedan jedan dana. Za vrije izobrazbe vrijede ista pravila, kao i kod drugih uposlenih, sto znaci da nema klasicnih skolsih ferija. U tjednima kad nemas nastvavu, radis svih pet dana u firmi. Godisnji odmor imas kao i ostali uposlenih. Mjesecne naknade, koje ti ispalcuje firme, u prvoj godini su od 380,00 € pa sve do 600,00 €, ovisno o bransi u kojoj vrsis izobrazbu. U drugoj i trecoj godini ta primanja rastu. Naravno da ti i zavrijeme izobrazbe ide radni staz, kao i drugim uposlenima. Osim toga, obrticka komora ti omogucuje, da nakon stecenog iskustva od 4-5 godina ides u skolu za majstore i time te osposobe, da ti obucavas druge...Summa summarum, ne treba izmisljati toplu vodu, nego treba dobre stvari jednostavno kopirati.