Iznad prometnica u Zaporiškoj oblasti na jugu Ukrajina postavljene su zaštitne mreže protiv dronova, dok se i desecima kilometara od prve crte neprestano oglašavaju detektori. Nebo nad regijom stalno je aktivno, uz bespilotne letjelice obje strane, prisutni su i helikopteri, a uz ceste su raspoređene mobilne ukrajinske borbene skupine spremne za intervenciju.
"U regiji Zaporižja svakodnevno se evidentira najmanje 800 neprijateljskih napada", izvještava za DW Ivan Fedorov, čelnik oblasne uprave. „Situacija je prošlog mjeseca postala još gora. Krajem ožujka imali smo najgori dan, kada je neprijatelj napao više od tisuću puta." Fedorov stanje prati putem vojnog sustava u realnom vremenu koji prikazuje kretanja na terenu i u zraku te rezultate napada. „Pogledajte... Dolaze nam jedna, dvije, tri navođene bombe", kaže reporterki DW-a i na kratko joj pokazuje kartu zračnog prostora.
Ruske snage u toj regiji intenzivno koriste navođene bombe velikog dometa, koje se mogu neutralizirati naprednim sustavima protuzračne obrane, ali Ukrajina i dalje nema dovoljno kapaciteta za potpunu kontrolu zračnog prostora. Veći dio okupiranog teritorija čvrsto je utvrđen, zbog čega su, kako ističu lokalne vlasti, nužni dodatni sustavi srednjeg i dugog dometa. „Ne dobivamo dovoljno međunarodne potpore. Moramo zatvoriti svoj zračni prostor i trebaju nam dodatni protuzračni sustavi”, poručuje partnerima Ukrajine.
Rusija Zaporišku oblast smatra dijelom svog teritorija nakon aneksije iz 2022., zajedno s još trima regijama, što međunarodna zajednica ne priznaje. „Jedino što možemo učiniti jest potiskivati Ruse i oslobađati svoj teritorij”, kaže Ivan Fedorov za DW. „Ukrajini treba više dronova, više resursa i brže djelovanje njezinih partnera."
Ukrajinsko Ministarstvo obrane ubrzano razvija višeslojni sustav obrane, takozvanu antidronsku kupolu, čiji je cilj neutralizirati prijetnje već pri njihovom približavanju. U praksi su već vidljivi rezultati, ponajviše zahvaljujući presretačkim dronovima, uz koje je zabilježen velik broj oborenih neprijateljskih letjelica.
Zapovjednik jedinice za borbu protiv dronova, poznat pod pozivnim znakom „Balu”, tvrdi da je obrana sada učinkovitija unatoč jačim napadima. Djeluje više timova, a barem njegovoj jedinici ne nedostaje opreme. „Dronovi nas uglavnom više ne dosežu, većina ih uopće ne dođe do Zaporižja. Čim se pojave na liniji bojišnice, bivaju oboreni”, uvjerava zapovjednik u razgovoru za DW.
Sustav obrane uključuje više razina, od elektroničkog ratovanja do mobilnih timova i dronova presretača. Ipak, nove prijetnje dolaze s moderniziranim dronovima koji koriste optička vlakna, što ih čini otpornima na ometanje. „Imaju domet do 35 kilometara. Zbog toga je znatno porasla opasnost za stanovništvo u naseljima blizu crte bojišnice, u takozvanoj sivoj zoni."
Takva tehnologija dodatno ugrožava svakodnevni život stanovništva i širi zonu opasnosti duboko iza prve linije. U selima udaljenima i do 50 kilometara od bojišta posljedice su sve vidljivije, uništene kuće i iseljene obitelji. „Svuda zuji i zviždi! Osobito noću. Negdje u daljini nešto grmi. Takvih eksplozija i takvih udara prije nije bilo u našem selu”, priča za DW Ljudmila Skripnik, stanovnica Mihajla-Lukaševa.
Stanovnici žive u stalnom strahu, često spremni na bijeg u skloništa. „Dronovi love automobile. Ne možemo otići k djeci i unucima”, kaže u suzama i dodaje: „Naša obitelj već dvije godine ništa nije slavila zajedno.” Iako mnogi ne žele napustiti domove, svjesni su da se područje sve brže pretvara u izuzetno opasnu zonu u kojoj dronovi predstavljaju prijetnju svemu što se kreće.
Otvori KEKS Pay
prvi dio teksta proturjeci drugom, drugi trecem i tak...jel to ono sto zovu AI halucinacije...?