Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Dobri ljudi i pozitivne vijesti su oko nas, ali kako se njima “zaraziti”

Mnoge osobe su ponos i u BiH i RH. Umjesto o skandalima, treba pričati o njima, herojima iz naše ulice...
25. ožujka 2014. u 12:00 0 komentara 633 prikaza
eU

Prije nekoliko dana, nakon punih devet godina, ponovno je održana “Večernjakova ruža”. Jako me se dojmilo njeno otvaranje u zagrebačkom HNK-u. Na sceni su se pojavljivale naslovnice našeg lista samo s pozitivnim vijestima. Izgledalo je nestvarno. Publika je oduševljeno pljeskala. I urednici. Kao da nismo bili svjesni da i mi snosimo dio krivnje zašto više nitko ne govori o pozitivnim događajima i dobrim ljudima.

U životu je zavladalo opće crnilo. Svi naši razgovori u kafićima, na poslu, na ulici, prepuni su gorčine. Pričamo protiv političara, gospodarstvenika, susjeda, znamo svaki sočni detalj o krađama, skandalima, mafijaškim obračunima... Svi su lopovi, a mi smo pošteni, loše živimo i nitko nam ne želi zaposliti sina.

Mediji preslikavaju stvarnost. Naslovnice vrište upravo takvim porukama. Uz informacije da je netko ukrao, ubio, gotovo svaki dan tvrdimo kako smo na rubu siromaštva i kako je “nekada bilo bolje”. A je li baš tako?

To “nekada” obično mislimo na vrijeme prije devedesetih, a tada na našim ulicama najčešća vozila su bila fiće, lade i pokoji Mercedes. Plaće su bile nekoliko stotina maraka. Živjelo se bez računala, mobitela, luksuza... U međuvremenu smo imali rat koji je uništio mnoge gospodarske i privatne objekte, infrastrukturu, poslovne veze. Nakon rata nastala je privatizacijska pljačka. Nismo stvarali nove vrijednosti. Unatoč tomu, države su preživjele.

Bosna i Hercegovina se u javnosti predstavlja kao “crna rupa”. Stvoren je stereotip zbog kojega više nitko i ne pomišlja uz nju ozbiljno se vezati. A stanje je bitno drukčije. Vanjski dug BiH je 5,26 milijardi dolara. To BiH čini jednom od najmanje zaduženih zemalja Balkana. Primjerice, vanjski dug Srbije iznosi 36,26 milijardi dolara, a vanjski dug Hrvatske 64,19 milijardi dolara. BiH ima stabilnu valutu i jednu od najnižih stopa PDV-a u Europi. Izgradnjom koridora Vc (ove godine će biti završena trećina koridora) zemlja će biti izvučena iz prometne izolacije.

Ta “crna rupa” ima ogromne prirodne resurse koji su tek djelomično iskorišteni. Shell i ruske naftne kompanije ulažu stotine milijuna dolara u istraživanje nafte na nekoliko lokacija u BiH. Procjene govore o zalihama od 50 milijuna tona sirove nafte. Tu je i veliki hidropotencijal koji iznosi 6000 MW. Trenutno se koristi samo 35 posto. Golema su šumska prostranstva, zalihe ugljena, željeza i drugih sirovina. Veliki je potencijal BiH i u iseljeništvu. Više od 20.000 visokoobrazovanih ljudi samo od 2004. je napustilo BiH. Neki od njih bi se sigurno vratili. Baš kao i jedan broj onih od više od 1,5 milijuna ljudi podrijetlom iz BiH koji žive u svijetu. Među njima su vrlo uspješni znanstvenici, gospodarstvenici, umjetnici, sportaši...

Ostvarili su takve rezultate s kojima bi se ponosile i puno veće države. Bez obzira na nedavne prosvjede BiH je i relativno sigurna zemlja. Za razliku od drugih postkonfliktnih zemalja BiH ima zanemarivo mali broj sigurnosnih incidenata. Usprkos neriješenoj političkoj situaciji, međuetnički incidenti su rijetkost. Procentualno ih je čak manje nego u nekim državama EU-a.

Stanje u Hrvatskoj je daleko bolje nego u BiH. Osim Slovenije, jedina je bivša jugoslavenska republika koja je uspjela postati članicom NATO-a i EU. Ima golemi turistički potencijal, dobre ceste. Zaposleni u Hrvatskoj imaju čak 70 posto veće plaće nego radnici u Srbiji. Prosječna plaća Hrvata veća je nego u Slovačkoj, Mađarskoj ili Češkoj. Plin i struja za kućanstva u Hrvatskoj su ispod prosjeka EU. Po indikatorima poput pristupa čistoj vodi, sanitarnim uvjetima, cijepljenju, tehnološkoj opremljenosti, pismenosti, Hrvatska je napredna zemlja, pokazuje nedavno UNICEF-ovo istraživanje. Na žalost, svih ovih pozitivnih strana Hrvatske i BiH nema u udarnim vijestima.

Zato je dobro što Večernjak organizira nekoliko manifestacija, kao što su “Ruža”, “Domovnica” “Izbor osobe godine”, “Izbor sportaša” kroz koje promovira uspješne ljude, pozitivne projekte i pothvate. Završni u nizu takve inventure 2013. godine je “Večernjakov pečat” koji će se održati u četvrtak u Mostaru. Možda je to jedan od rijetkih trenutaka kada su svjetla reflektora okrenuta u pravom smjeru. Prema onima koji su svojim djelima ostavili dubok trag. Udarili pečat.

Želimo vjerovati kako će nas “zaraziti” naslovnice s pozitivnim vijestima na “Večernjakovoj ruži” i priče o dobrim ljudima na “Večernjakovu pečatu”. Pokušajmo gledati svijet kroz drukčije naočale. Okruženi smo mnogim uspješnim, poštenim, dobrim, humanim susjedima. Oni su ponos i BiH. I Hrvatske. Umjesto o skandalima i kriminalcima, pričajmo više o njima. O istinskim zvijezdama i herojima iz naše ulice.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.