Prošlo je 100 godina od prvog zapisa o tragovima dinosaura u Hrvatskoj. Na rtu Ploče na Veliom Brijunu 1925. austrijski istraživač Adolf Bachofen von Echt prvi je opisao tragove dinosaura, čime je započeto sustavno istraživanje te paleontološke baštine u Hrvatskoj. No, otisci su temeljitije istraženi tek u novije vrijeme, 90-ih godina prošlog stoljeća. U ožujku 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH donijelo je Rješenje o proglašenju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode, u kojem se navodi da su opulacije dinosaura koje su naseljavale naša područja specifične po morfologiji i dimenzijama fosilnih otisaka stopala te po kostim koje se razlikuju od istodobnih nalaza iz ostalih dijelova svijeta.
Nalazi otisaka stopala upućuju na prisutnost sauropodnih, teropodnih i ornitopodnih dinosaura. Fosilni otisci i kosti očuvani su u mezozojskim naslagama vapnenca. Najstariji nalazi otisaka datiraju iz razdoblja gornje jure, a najmlađi iz gornje krede. Od 2021. su, dakle, hrvatski dinosauri i zakonom zaštićen. U Hrvatskoj su poznata 24 lokaliteta s nalazima dinosaura, najviše u Istri, 21, a tri u Dalmaciji. Otisci stopala dinosaura pronađeni su na njih 23, a na jednom lokalitetu pronađene su kosti dinosaura, i to u zaljevu Kolone kraj mjesta Bale. Fosilizirane kosti starijebaremske starosti na morskom dnu otkrivene su prije 33 godine. Dokazi govore da je vjerojatno riječ o ostacima sauropoda iz skupina Titanosauriformes, Diplodocimorpha i Camarasaurida. Otisci stopala pronađeni na lokalitetima širom nekadašnje Jadranske karbonatne platforme pripadaju različitim vrstama dinosaura.
Znanstvenici razlikuju tridaktilni, troprsti, nalik otiscima stopala ptica, te okrugle, eliptične, nalik otiscima stopala slonova. Većina troprstih otisaka pripada malim teropodima, dvonožnim dinosaurima mesojedima, dok su krugle otiske ostavili sauropodi, četveronožni dinosauri biljojedi. "Dinosauri su, kao i druga živa bića, tijekom svog života ostavili na tisuće tragova kud god bi se kretali. Naravno, nisu se svi tragovi uspjeli sačuvati kao otisci u sedimentu, niti se pojaviti na površini, dostupni za istraživanje. Sačuvan je tek malen broj njihovih otisaka i to u specifičnim, povoljnim uvjetima. Sam proces nastanka i očuvanja otisaka stopala dinosaura izniman je događaj. Prije svega, potrebno je da životinja otisak svog stopala napravi u vlažnom tlu, koji kasnije biva izložen isušivanju pod utjecajem sunca, suhog zraka ili vjetra.
Kada se vlažni sediment osuši, otvrdne i postane rezistentniji na erozione efekte sljedeće plime ili poplave, koja donosi novi sediment koji će se istaložiti u idući sloj, te tako prekriti i sačuvati ostavljeni otisak. Najbolji medij za utiskivanje je kohezivni muljeviti sediment, čvrst i ne prevlažan, ljepljivi mulj konzistencije grnčarske gline. U takvom mediju, rubovi otisaka bit će jasni i oštri te će svi morfološki detalji stopala biti vidljivi. Otisci stopala bi nastajali u vrijeme oseke dok se sloj nalazio na suhom, izložen meteorskim uvjetima. Dinosauri su tada mogli slobodno hodati uzduž prostrane muljne ravnice i ostavljati tragove svojih stopala.
Očito je zaravnjenost obale omogućila da se za vrijeme oseke velike površine obalnog plićaka nađu na suhom. Plime što su plavile muljnu ravnicu donosile bi sediment koji bi se nakupljao u udubljenjima otisaka", pojašnjava se u glasilu "Vijesti Hrvatskog geološkog društva". Na geološko-paleontološkim lokalitetima Nacionalnog parka Brijuni pronađeno je više od 200 otisaka stopala dinosaura koji su prije 125 do 100 milijuna godina, u razdoblju mezozoika, šetali područjem iz kojeg će kasnije nastati brijunsko otočje. Otisci stopala dinosaura zabilježeni su na Velikom Brijunu i otocima Vanga, Galija i Vrsar. Posjetitelji Nacionalnog parka tragove mogu vidjeti na Velikom Brijunu - na rtovima Ploče i Vrbanj, dok su dva lokaliteta, rt Kamik i rt Trstike na poluotoku Peneda, kojim upravlja MORH, nedostupna, ističu u Nacionalnom prku Brijuni.
Već se na molu brijunske luke u vapnenačkom kamenom bloku donesenom iz nekog od brijunskih kamenoloma vidi troprsti otisak stopala dinosaura, po svemu sudeći pripadao je krupnom mesojedu iz skupine Theropoda. U okviru širokog razdoblja brijunske dinosaure može se smjestiti u razdoblje krede prije 145 do 65 milijuna godina, pa u NP-u vele da na otoku imamo „kredni park”. Na rtu Vrbanj/Pogledalo/Barban pronađeno je šezdesetak otisaka stopala velikih dvonožnih mesojeda, čija veličina ukazuje da su pripadali teropodima, krupnim grabežljivim mesojedima koji su šetali uz ocean Tethys, dugi oko sedam metara i najsličniji alosauridima. Ti su otisci nastali prije 125 milijuna godina.
Na rtu Ploče na poluotoku Zelenikovac pronađeno je šezdesetak otisaka malih dvonožnih mesojeda koji su bili dugi tri do četiri metra, vjerojatno iz skupine Coelurosauria, a na rtu Kamik/Plješivac pronađeni su otisci krupnijih dvonožnih biljojeda i malih dvonožnih mesojeda. Dvonožni biljojedi vjerojatno su bili veliko oko šest metara, a mesojedi oko 3,5 metra, Starost im je procijenjena na oko 100 milijuna godina. Biljojedi nalikuju ornitopodnim dinosaurima iguanodonima, a mesojedi teropodnim celurosaurima. Na rtu Trstike/Debela glava pronađeni pak su otisci četveronožnih dinosaura biljojeda dugih oko 15 metara, stari oko 100 milijuna godina.
Najvjerojatnije je riječ o pripadnicima skupine Sauropoda, dugovratim dinosaurima biljožderima male glave i dugoga repa, a toj skupini dinosaura, pojašnjavaju u NP-u, pripadaju najveće životinje koje su ikada živjele na kopnu. Na poluotoku Zelenikovac mogu se vidjeti i slojevi fosiliziranih kućica puža Nerinea. Na jugu Istre dva su nalazišta na plaži Zlatne stijene u Puli i unutar autokampa Puntižela kraj Pule, gdje su pronađeni troprsti otisci malih teropoda. Veće nalazište s otiscima stopala dinosaura nalazi se unutar autokampa Solaris kraj Červara. Na nalazištima u autokampu Ladin Gaj i luci Karigador južno od Umaga pronađeni su otisci stopala sauropodnih dinosaura. U Dalmaciji otisaka, primjerice, ima u uvali Žukova na otoku Hvaru.
Otvori KEKS Pay
