Više od pola stoljeća nakon što su ljudi prvi put kročili na Mjesec, svemir ponovno postaje vrlo bitna pozornica. Rakete polijeću češće nego ikad prije, roboti istražuju ledene svjetove, a teleskopi pronalaze planete koji podsjećaju na naš. No ono što se događa sada nadilazi sve dosad poznato: prvi put u povijesti svemirsku utrku ne vode samo države nego i privatne tvrtke, znanstvenici i milijarderi, svatko s vlastitom vizijom budućnosti izvan Zemlje. Kad je Neil Armstrong 1969. zakoračio na površinu Mjeseca, činilo se da je čovječanstvo prešlo prag iza kojeg slijedi novo doba, vrijeme stalnog širenja u svemir. Svijet je gledao prijenos, milijuni ljudi zadržavali su dah dok je prvi čovjek hodao po drugom svijetu. Bio je to trenutak u kojem se činilo da je budućnost stigla ranije.
No nakon početne euforije došao je zastoj. Poslije šeste misije Apolla Sjedinjene Države odustale su od Mjeseca, Sovjetski Savez povukao se iz utrke, a san o kolonijama u svemiru pretvorio se u tišinu. Čovjek je ostao u orbiti, na svemirskoj postaji, ali nikada nije otišao dalje. Letovi prema drugim planetima, gradnja naselja na Mjesecu ili Marsu, sve je to postalo dio filmova, serija i mašte, ne i stvarnosti. Prošlo je više od pola stoljeća i mnogi su vjerovali da je doba Mjeseca završilo. No danas, pred našim očima, odvija se povratak koji nadmašuje sve što smo mogli zamisliti. Ovaj put okolnosti su drukčije. Nova svemirska utrka više nije natjecanje dviju supersila, nego mreža država i privatnih tvrtki koje se utrkuju za isti cilj. Ulog više nije samo prestiž nego i resursi, gospodarstvo i geopolitika. I upravo u toj razlici leži temelj nove priče, između onoga što smo jednom postigli i onoga što tek dolazi.
Sjedinjene Države ulažu milijarde dolara u program Artemis s ciljem povratka ljudi na Mjesec. Kina, koja je već uspostavila vlastitu svemirsku postaju Tiangong, u potpunosti operativnu i opremljenu najmodernijom tehnologijom za dugotrajne boravke u orbiti, javno najavljuje planove za slijetanje s posadom na Mjesec do kraja desetljeća. U međuvremenu Međunarodna svemirska postaja (MSP), simbol globalne suradnje u orbiti, približava se kraju svog vijeka i planirano će biti deorbitirana krajem ovog desetljeća, čime završava više od dvadeset godina zajedničkih misija. Indija je 2023. postala prva zemlja koja je uspješno prizemljila sondu na južnom polu Mjeseca, a Japan testira precizne robotske sletne sustave. Uza sve njih, privatne tvrtke, prije svega SpaceX, razvijaju rakete i letjelice koje bi mogle drastično sniziti cijenu putovanja i otvoriti svemir široj upotrebi.
Mjesec više nije samo odredište nego postaje i odskočna daska. Tamo se zamišljaju rudnici rijetkih metala, laboratoriji za istraživanje u uvjetima koje Zemlja ne može ponuditi i postaje koje bi bile početne točke za daljnje misije prema Marsu. Tko prvi postavi infrastrukturu, imat će prednost koja se može mjeriti desetljećima. Upravo zato svaka najava svemirskih agencija ili privatnih tvrtki krije isto pitanje: tko će prvi oblikovati pravila igre izvan Zemlje. Dok se ovi planovi razvijaju, odvija se i šira borba za dominaciju. Orbite oko Zemlje već su prepune satelita, od vojnih sustava do komercijalnih mreža koje pružaju internet i komunikaciju. Svaka nova raketa, svaka misija, svaka investicija u svemirske tehnologije odražava se na geopolitiku. Ako je hladni rat svemir pretvorio u pozornicu za ideološki dvoboj, 21. stoljeće pretvara ga u poligon za ekonomiju i sigurnost.
Čitatelju na Zemlji sve to može djelovati udaljeno, no zapravo smo na prijelomnici. U idućih nekoliko godina odlučit će se hoće li svemir ostati zajednički prostor ili će postati novo bojište na kojem vrijedi pravilo "tko prvi, njegovo". Hoće li ljudska prisutnost na Mjesecu biti rezultat međunarodne suradnje ili početak fragmentacije u blokove? Hoće li privatne tvrtke biti partneri državama ili rivali koji postavljaju vlastite ciljeve?
Upravo zato nova svemirska utrka nije samo priča o raketama i astronautima. To je priča o moći, resursima i vizijama budućnosti. To je priča u kojoj će se definirati tko kontrolira pristup svemiru, a time i značajan dio tehnologije i gospodarstva na Zemlji. I zato je važno pratiti ne samo datume lansiranja i fotografije iz orbite nego i širi kontekst jer on otkriva kamo nas sve to vodi.
Otvori KEKS Pay
