Četiri astronauta s Međunarodne svemirske postaje vratila su se na Zemlju mjesec dana ranije nego što je bilo planirano, nakon što je jedan od njih razvio, kako navode svjetski mediji, ozbiljno zdravstveno stanje na orbitalnoj postaji. NASA je potvrdila da se svemirska letjelica SpaceX Dragon, s američkim astronautima Zenom Cardman i Mikeom Finckeom, japanskim astronautom Kimiyom Yuijem te ruskim kozmonautom Olegom Platonovim, spustila uz obalu San Diega u 00:41 po lokalnom vremenu. Svemirska agencija nije otkrila identitet bolesnog člana posade zbog privatnosti, ali je priopćila da se nalazi u stabilnom stanju. Ovo je prvi put da je NASA prekinula misiju na ISS-u zbog zdravstvenog problema.
"Vrijeme našeg odlaska je neočekivano. No ono što me nije iznenadilo jest koliko se ova posada ujedinila kao obitelj, pomažući jedni drugima i brinući se jedni za druge", rekla je Cardman prije povratka. Novi šef NASA-e Jared Isaacman tako ima vatren početak svojega mandata. "Član posade zbog kojeg smo zabrinuti je dobro. Iako smo prvi put morali vratiti posadu prije roka, NASA je bila spremna. Upravo zato treniramo. Ovo je NASA u svom najboljem izdanju. Svemirski letovi uvijek nose određenu dozu neizvjesnosti, to je priroda istraživanja. Zato se pripremamo za neočekivano kako bismo mogli reagirati odlučno i sigurno", rekao je Isaacman.
NASA je priopćila da medicinski problem nije uključivao "ozljedu koja se dogodila tijekom izvođenja operacija". U hitnim slučajevima agencija može vratiti posadu kući u roku od nekoliko sati, no ovoga su puta astronauti dobili nekoliko dana kako bi obučili Chrisa Williamsa, jedinog NASA-ina astronauta koji je ostao na postaji, za operacije koje će preuzeti. Prema procjenama NASA-e, medicinska evakuacija s ISS-a bila bi potrebna otprilike svake tri godine, no u 65 godina svemirskih letova nije provedena nijedna. Ipak, bilo je sličnih slučajeva. Godine 1985. sovjetski kozmonaut Vladimir Vasjutin morao se ranije vratiti nakon što je teško obolio na postaji Saljut 7.
Isaacman je dodao da bi na budućim misijama na Mars možda bilo opravdano imati obučene liječnike, jer je vjerojatnije da će ljudsko tijelo zakazati prije tehnologije koja ga podržava. Ipak, nije očekivao da će se hitna medicinska situacija razviti tijekom ove misije. "Kada analiziramo ovaj slučaj, puno ćemo naučiti o onome što smo dobro napravili, ali i o onome što možemo unaprijediti. Ta ćemo saznanja primijeniti u budućim misijama", rekao je.
Postoje brojni primjeri zdravstvenih problema kod astronauta u svemiru. Tijekom misije Apollo 7, prve s posadom u sklopu tog programa, trojica astronauta poletjela su 1968. godine. Već 15 sati nakon početka leta astronaut Wally Schirra razvio je simptome teške prehlade, a ubrzo se razbolio i ostatak posade. Zanimljivo je da i vrhunski pripremljeni, pomno odabrani ljudi obolijevaju upravo tijekom zadataka za koje su se godinama pripremali.
Prema NASA-inu imunologu Brianu Crucianu, u svemiru se javljaju različiti klinički događaji. To uključuje prehlade, grlobolje, neuobičajene alergijske reakcije pa čak i kožne osipe, i to kod inače zdravih osoba. Među glavnim rizicima svemirskih letova nalaze se kozmičko zračenje, mikrogravitacija i psihološka izolacija, a svi oni mogu imati ozbiljne posljedice.
Ljudsko tijelo evoluiralo je u okruženju stalne gravitacije. Kada se ta sila ukloni, srce radi s manjim naporom, a krv se više ne povlači prema donjim dijelovima tijela. Astronauti pritom doživljavaju promjene slične onima koje se javljaju tijekom starenja. Mišići atrofiraju, a gustoća kostiju se smanjuje. Dugotrajna izloženost zračenju povećava i rizik od razvoja raka u kasnijem životu.
U orbiti se izmjena dana i noći događa i do 15 puta dnevno, pa ne postoji prirodan način održavanja uobičajenih cirkadijalnih ritmova bez dodatnih intervencija. Cirkadijalni ritam je unutarnji biološki sat koji regulira približno 24-satne cikluse tjelesnih funkcija, poput spavanja, budnosti, gladi i lučenja hormona. Njime upravlja suprahijazmatska jezgra u mozgu, posebno osjetljivo na svjetlost.
Tu je i mučnina uzrokovana bolešću kretanja, često povezana sa sindromom svemirske adaptacije. Boravak u svemiru utječe i na imunosni sustav. Njegove stanice ne funkcioniraju jednako kao na Zemlji. T-stanice i prirodne stanice ubojice, ključni branitelji organizma, tijekom svemirskih letova pokazuju smanjenu aktivnost. Oslabljen imunitet povećava sklonost blagim infekcijama, alergijskim reakcijama i kožnim osipima, što je zabilježeno kod više astronauta.
Otvori KEKS Pay
