Danas su na sjednici Vlade doneseni prijedlozi smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Osim toga, podržao se zaključak o iskazivanju spremnosti Vlade za uključivanje u proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u "3. maju" i prijedlog Lazarda kao investicijskog savjetnika u transakciji moguće kupnje dionica koje drži Mol u Ini i moguće naknadne prodaje kupljenih dionica strateškom partneru.
Vlada je na sjednici donijela i program potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu za što su osigurana sredstva od 20 milijuna kuna. Cilj ove potpore, kako je rečeno, je provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je istaknula da se voćari nakon dvije godine suočavanja s mrazom, u 2018. godini naišli na hiperprodukciju proizvodnje s jedne strane, a s druge strane na nedostatak radne snage, nedostatak rashladnih kapaciteta i na niske otkupne cijene u trenutku berbe. Sve je to uzrokovalo da se velik dio ploda ne ubere, da velik dio ostane na stablima ili nepokupljen ispoda stabala, što je potencijalni rizik za širenje štetnih bolesti.
- Da bi se takva opasnost smanjila i otklonila i da bi se intenzivni nasadi jabuka koji predstavljaju 40 posto hrvatske voćarske proizvodnje održali u dobrom stanju, voćarima želimo pomoći kako bi podmirili troškova uklanjanja neobranih ili otpalih plodova i spriječili širenje bolesti- rekla je Vučković.
Stoga je, kako je kazala, s obzirom na proračunske mogućnosti i procijenjene troškove, predviđen program potpore od 20 milijuna kuna koji će poslužiti smanjivanju rizika od štetnih bolesti voćarima koji imaju povećane troškove održavanja intenzivnih nasada.
Ministri Ćorić i Marić s globalnom investicijskom kućom Lazard potpisat će ugovor nakon današnje odluke Vlade o odabiru savjetnika u vezi s otkupom dionica INA-e, nakon čega će uslijediti faza evaluacije, procjene i konkretnih prijedloga od strane savjetnika.
- Prvo je bio izabran Morgan Stanley, ali tijekom pregovora s drugom stranom, došlo je do nesuglasja. Ključni elementi koji su trebali postati dio ugovora, nisu do kraja dogovoreni. Hrvatska strana je pristupila drugim ponuđačima i dovršili smo ih. Savjet za Inu je jučer donio odluku da se odabere novi investicijski savjetnik i predložio za to mjesto Lazard- rekao je ministar Tomislav Ćorić.
- Ukupna financijska težina ovoga angažmana je do devet milijuna eura kada se sve skupa zbroji. Po potpisu ugovora može se u relativno kratkom roku krenuti u dubinsko snimanje, ideja je i da to bude kraće od tih šest mjeseci- smatra Marić.
Ministar Darko Horvat je pročitao točke zaključka o iskazivanju spremnosti Vlade da riješi situaciju 3.maja.
- Temeljem zahtjeva za deblokadu računa i završetak započetih radova, Vlada iskazuje spremnost uključivanja u predmetni proces. Zadužuje se Jadranbrod da će provesti sveobuhvatnu analizu iz prve točke zaključka i dostaviti analizu ministarstvu gospodarstva. Tada će ministarstvo predložiti odluke o realizaciji prve točke zaključka- nakon čega su prihvatili predmetni zaključak.
Premijer je prepustio riječ ministru financija i potpredsjedniku Vlade, Zdravku Mariću. Prihodi državnog proračuna u 2020. godini planiraju se na razini od 141,6 milijardi kuna, dok bi rashodi iznosili 144,3 milijarde kuna, navodi se u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. godine Inflacija se za cijelo projekcijsko razdoblje projicira između 1, i 1,5 posto, dok bi u ovoj godini, po riječima ministra Marića, trebali biti manja od 1 posto.
Što se tiče javnog duga, njegov bi udio u BDP-u trebao bi se i dalje svake godine smanjivati za po tri postotna boda, a do 2022. godine pasti na 61,9 posto. Ministar Marić je rekao da je tempo pada javnog duga četiri puta brži od onoga koji se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura.
- Važno je naglasiti pozitivan trend na tržištu rada, dakle, raste zaposlenost. Vide se rezultati investicija iz proračune i iz EU fondova. Naglasak je na mjere koje imamo svi zajedno- pospješiti gospodarsku i poduzetničku klimu, pospješiti investicije u privatnom sektoru. Svi skupa moramo dati i dajemo doprinos rastu. Kako raste izvoz roba i usluga, tako raste i zaposlenost. Naša projekcija je da će neto doprinosa i neto izvoza biti negativan. Radimo na tome da smanjimo uvoz i povećamo domaću potražnju- rekao je ministar Marić osvrnuvši se na projekcije rasta BDP-a koj je spomenuo premijer naglasivši da su to rezultati mudre, racionalne potrošnje i politike te raspodjele prihoda.
Vlada projicira i proračunski manjak u 2020. godini od 0,2 posto, te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini.
- Što se tiče rasta BDP-a, nastavljamo s projekcijama rasta. Naša je procjena oko 2,8 posto ove godine, a iduće godine 2,5 posto. Riječ je o zdravom rastu i procjenjujemo da je realan. Ulazimo u fazu brže i bolje i učinkovitije apsorpcije EU fondova što će dovesti do rasta i napretka. U idućoj godini idemo i preko sto posto- kazao je dodavši kako će radit i dalje na poboljšanju investicijske klime, državne uprave, imovine, pravosuđa.
-Ono što je posebno važno je da nastavimo reformu obrazovanja gdje povezujemo tržište i školstvo- rekao je Plenković.
Premijer je istaknuo kako je važna točka danas je zaključak o 3.maju.
- U kontinuitetu smo razgovora, danas smo pripremili zaključak. 3. maj nije prezadužena kompanija i da nije bilo pozajmica Uljaniku, oni bi mogli normalno funkcionirati. Postoji interes za gradnju novih brodova- kazao je Plenković.
Plenković se je osvrnuo i na investicijskog savjetnika u kupnji dionica Mol-a u Ini.
- Odabrali smo Lazard koji su već sudjelovali u našim projektima. riječ je o savjetničkoj kući koja ima globalne reference i reference u odnosima s Vladom. Očekujem da slijedi faza evaluacije i procjene- zaključuje premijer.
Izjavio je da Vlada jednako drži do svih djelatnika u zdravstvenom, obrazovnom sustavu, policiji i državnim službama te da mora voditi računa o cjelini, uz uvjet da sve to bude financijski održivo.
Premijer se tom izjavom osvrnuo na to što sindikati u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju, nakon tromjesečnih pregovora i načelnog dogovora s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem jučer nisu uspjeli potpisati dogovor o povećanju plaća, već su produžili važeći kolektivni ugovor do 31. listopada.
Sindikati, koji su očekivali potpisivanje izmjena kolektivnog ugovora koji bi donio povećanje plaća, rekli su da su šokirani rezultatima sastanka i zaprijetili štrajkom.
- Vrlo važno je da cijela javnost razumije da ono što želimo je transparentan i jasan okvir djelovanja Vlade kroz dijalog s našim socijalnim partnerima kroz aktivnosti GSV-a, pri čemu moramo voditi računa o cjelini. Samo na taj način, gdje imamo na umu sve moguće aspekte, sve resore, možemo donositi odluke koje su i financijski održive i realne- kazao je Plenković na sjednici Vlade.
- Zato smo spremni i za dijalog i razgovor, naravno da to sve bude financijski održivo, jer bez toga teško možemo biti u okvirima onog što ćemo danas usvojiti kao smjernice naše ekonomske i fiskalne politike- poručio je Plenković.
- Imali smo vrlo kvalitetan sastanak s Ursulom Von Der Leyen. Ima veliki signal poštovanja prema Hrvatskoj i razgovarali smo o kompatibilnosti naših prioriteta i njezinih ciljeva. Jedan od glavnih projektaa je ispunjavanje uvjeta za Schengen. Druga velika tema je europodručje o kojoj ćemo i danas govoriti- kazao je premijer. Rezimirao je i dosadašnje porezne reforme istaknuvši kao glavni cilj privlačenje i zadržavanje mlade radne snage.
- Želim iskazati prvo zahvalnost vatrogascima i vojnicima na svim intervencijama. Hrvatska policija brzo je reagirala i idetificirala osobu koja je podmetnula požar. Onima ozlijeđenima želim brz oporavak i izražavam sućut povodom smrti Josipa Briškog - započeo je sjednicu Vlade premijer Andrej Plenković.
glede pogleda a u svezi sa trećim majem : hoće li konačno min.gosp.glavat. horvat dovesti strateškog partnera iz kine ili , zašto ne iz vijetnama ... čujem da se vode pregovori sa strateškim ulagačima iz tirane i drača ...