Gotovo nema tjedna bez vijesti o novim uhićenjima u USKOK-ovim akcijama na naslovnicama portala. Meta posljednje u nizu većih akcija bile su dvije krupne ribe, glavni državni inspektor i visoko pozicionirani službenik u Ministarstvu gospodarstva. Broj i učestalost takvih USKOK-ovih akcija nameće niz pitanja.
Prvo pitanje koje se nameće jest svjedočimo li (ponovnom) porastu razine korupcije u hrvatskom društvu. Glavni državni odvjetnik nedavno je dao odgovor tvrdeći da se ne radi o porastu korupcije nego o većoj uspješnosti u njezinu otkrivanju. Naravno, javna percepcija korupcije dijelom ovisi o broju i profilu slučajeva koji su otkriveni i procesuirani. Ono što možemo zaključiti, usprkos kritikama iz oporbe i dijela javnosti, jest da hrvatski istražni organi aktivno rade na otkrivanju koruptivnih dijela te da su njihova meta često pripadnici društvene, gospodarske, ali i političke elite. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj su za korupciju optuženi premijer, više ministara i drugih visokih dužnosnika stranke na vlasti. Privođeni su ljudi koji su još uvijek imali određenu političku moć. Danas je u Hrvatskoj doista teško braniti tezu da su istražni organi selektivni u istragama s obzirom na politički značaj osumnjičenika. I takva situacija zapravo traje dugo, najmanje od vremena kada je Mladen Bajić pokrenuo istrage protiv nekih visokih dužnosnika.
Broj USKOK-ovih akcija nameće niz pitanja, ali ne nudi jasan odgovor
Kako to da Mikulić očekuje da neće biti otkriven i progonjen ako su prije njega otkriveni i progonjeni Sanader, Horvat, Beroš...
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.