Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Bolnicama se isti proizvodi prodaju skuplje i do 50 posto

Kaotično stanje u nabavi medicinskog materijala moguće je zato što isti proizvodi nemaju identičnu šifru po kojoj bi bili prepoznatljivi i usporedivi po cijeni.
13. rujna 2010. u 23:45 23 komentara 14 prikaza
rebro
Foto: Željko Hladika/Pixsell

U rasponu od šest do čak 31 posto razlike su u cijeni konaca koje plaća jedna bolnica u odnosu na drugu, susjednu. Dok prva za kutiju jedne vrste konca plaća 310,41 kunu, kutija identičnoga konca drugu bolnicu stoji 236,76 kuna. Ili, za kutiju druge vrste konca prva bolnica plaća više od tisuću i sto kuna, a druga kutiju istoga konca plaća 907 kuna. Treća vrsta konca stoji 433, odnosno 551 kunu...

I tako, prema podacima kojima raspolažemo, za čak 25 vrsta konaca. Zatim, razlika u cijeni nabave vate između dvije bolnice je 26 posto, odnosno, za drugo pakiranje, 50 posto. Cijene po kojima se kupuje gipsani zavoj razlikuju se 18,5 posto, za sterilne komprese razlika je čak 38 posto, za setove za previjanje šest posto, za identične komplete za kontinuirano mjerenje urina razlika je 26 posto, vrećice za urin 19 posto, za dijalizatore 13 posto. EKG kontakt-sprej proizvođač jednoj bolnici prodaje 37 posto skuplje nego drugoj...

Na prvi pogled riječ je o sitnim izdacima, ali u medicini se koriste tisuće različitoga potrošnog materijala koji se k tome troši u golemim količinama, neki u milijunima komada.

 Nema informacija
– Za posljednjeg utvrđivanja stanja našli smo da je raspon cijena za intraokularne leće po komadu između 300 i 1100 kuna za istu kvalitetu proizvoda od istoga proizvođača. Našli smo i golemu razliku u cijeni identičnoga stenta, od osam tisuća do dvanaest tisuća kuna – kaže direktor HZZO-a Tihomir Strizrep.

Ovakvo kaotično stanje s cijenama moguće je, dodaje, jer nijedna bolnica nema informacija o tome po kojoj cijeni druga bolnica kupuje isti proizvod. Razlog je što isti proizvodi nemaju identičnu šifru po kojoj bi bili prepoznatljivi i usporedivi. Zato je u HZZO-u započet projekt popisivanja medicinskih proizvoda s pripadajućim šiframa uz utvrđivanje gornje cijene po kojima će ih bolnice kupovati. Tako će se standardizirati kupnja istih proizvoda i omogućiti kontrola potrošnje, kaže Strizrep.

U godinu dana u hrvatskim bolnicama, dakle, bez domova zdravlja, na potrošni medicinski materijal potroši se oko 1,5 milijardi kuna. Kada temeljem jedinstvenih šifri medicinskih proizvoda budu poznate i njihove najniže cijene, ukupne uštede bit će najmanje 10 posto ili oko 150 milijuna kuna. I umjesto da taj novac uđe u profit proizvođača, moći će se uložiti u kvalitetu i razvoj.

Više za isti novac
– Uređivanje segmenata medicinskoga potrošnog materijala prije svega će pomoći u racionalizaciji poslovanja bolnica jer HZZO plaća cijenu liječenja pacijenta prema dijagnostičko-terapijskim skupinama koja se neće mijenjati – kaže direktor HZZO-a.

Za ilustraciju navodi primjer s lijekovima. Potrošnja lijekova u kutijama raste, u godinu dana na listu je ušlo 47 novih lijekova, ali financijski izdaci za lijekove na recept ne rastu. Isto se želi postići i u području medicinskog materijala – da za isti novac pacijent dobije više.

Poslovanje HZZO-a u prvih šest mj

Poslovanje HZZO-a u prvih šest mjeseci pozitivno, a dug manji

HZZO je u prvih šest mjeseci ove godine poslovao pozitivno u iznosu od 466 milijuna kuna unatoč tome što je u četiri rebalansa u godinu i pol dana zdravstveni proračun ostao bez 1,5 milijarde kuna. Ukupne obveze manje su za gotovo 839 tisuća kuna, a dospjele obveze manje su za 289 tisuća kuna u šest mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, izvijestio je danas novinare predsjednik Upravnoga vijeća HZZO-a Dražen Jurković.

Istaknuo je da su, zahvaljujući reformskim mjerama i snižavanju cijena lijekova, izdaci za lijekove na recept smanjeni za 232 milijuna kuna, a u nešto više od godinu dana na listu je uvršteno 47 novih inovativnih lijekova. Da je u posljednjem rebalansu fond skupih lijekova ostao bez 100 milijuna kuna, to pacijenti neće osjetiti u dostupnosti lijekova. Među ostalim, i zahvaljujući ugovorima prema kojima se trošak za skupe lijekove dijeli između HZZO-a i farmaceutske industrije, rekao je direktor HZZO-a Tihomir Strizrep. Kontrolama je smanjena i stopa bolovanja pa su i izdaci za naknade manje za oko 65 milijuna kuna u prvih šest mjeseci u odnosu na lanjskih šest mjeseci. No, u isto je vrijeme iz doprinosa prikupljeno 400 milijuna kuna manje, što je, objasnio je Jurković, posljedica pada gospodarstva i rasta nezaposlenosti. Manjak prihoda iz doprinosa kompenziran je sa 373 milijuna kuna iz dopunskog zdravstvenog osiguranja.

nedjeljom u 2
Stanković najavio novog gosta, odmah se zaredali komentari gledatelja: 'Šteta što ne može povesti suprugu'
AUTOFLOTA
Jednostavno do vozila
Poslovni najam: Prava ušteda kod nabave vozila, a evo i zašto
  • lauranobilis:

    Bravo drInternet, good on you!

  • Avatar drInternet
    drInternet:

    *** Strizirep hoće proviziju od bolničke nabave jamit u i me i za račun dr.House a ne dirat u milijune od povjerenstva za lijekove - kako Hebrangu ne bi naglo skočili markeri? --- Pa to uopće nije vijest za naslovnicu. ... prikaži još! Dajte nam nasmiješenu Jacu u Gudovcu i brkatu svinju u washingtonu. ^^

  • doktorica:

    Dobro jutro!