Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Zanimljivosti

Biste li jeli burger od skakavaca i okruglice od crva?

Ne jede se sirovo nego ga morate začiniti, obraditi, peći ili kuhati
08. travnja 2019. u 19:36 2 komentara 321 prikaza
skakavac,portal
Foto: Marijan Šušenj/PIXSELL

Ponudite li ih ljudima da ih probaju u izvornom obliku, naravno da će to izazvati gađenje, pogotovo u Hrvatskoj gdje nisu zastupljeni u normalnoj prehrani. No u brašnu, keksima, kolačima…, lako se naviknuti na njihov okus i tad bi ta priča išla posve normalnim tijekom – kaže zaljubljenik u kukce Daniel Pikl, koji posljednjih godina na svom blogu Cricky promovira nesvakidašnju prehranu “bubama”, koje mnogi ne mogu vidjeti ni nacrtane.

burger king GASTRO Sjajna vijest za sve vegetarijance: Burger King uvodi hamburger na biljnoj bazi

Proteinska bomba

Na sam spomen crva brašnara mnogima se okreće želudac, a oni su, tvrde znalci, proteinska bomba koja ima više željeza od špinata, više kalcija od mlijeka i dvostruko više proteina od govedine. Vjerovali ili ne, više od 2 milijarde ljudi, prema podacima FAO-a, danas u svijetu svakodnevno konzumira kukce, osobito u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, a jestivih je više od 1900 vrsta. No s dolaskom trenda tzv. nove hrane (novel food) u EU, koja podrazumijeva inovativnu hranu za koju se koriste nove tehnologije i procesi te hranu koja se tradicionalno konzumira izvan EU – a i preporukama UN-a kako se globalna glad može umanjiti kukcima, jeftinom i lako dobavljivom hranom punom proteina i s malim udjelom masti – sve je više poklonika entomofagije.

U švicarskim supermarketima bez problema se mogu naći hamburgeri od skakavaca i cvrčaka ili pak okruglice od crva brašnara, u Njemačkoj burgere rade i od bivoljih crva, u Finskoj kruh s brašnom zrikavaca… Čak je i britanski Sainsbury’s krenuo u taj biznis s pečenim insektima kao grickalicama. No u Europi je zasad samo Švicarska u potpunosti ozakonila biznis s hranom od kukaca direktivom koja propisuje da se zrikavci, skakavci, cvrčci i crvi brašnari moraju uzgajati pod strogim nadzorom najmanje četiri generacije prije nego što postanu prikladni za ljudsku konzumaciju. Nova hrana, a na popisu su i kukci, uskoro bi se, kao i ostatku EU, i u nas trebala ozakoniti pa Daniel Pikl jedva čeka da krene s biznisom njihova farmskog uzgoja.

lanac burgera Submarine Domaći lanac burgera Prave milijune burgera, a zbog imena su umalo imali spor s Beatlesima

Zasad ima tek nekoliko raštrkanih pokusnih proizvodnji cvrčaka i crva brašnara, a za nekoliko mjeseci prva velika hrvatska farma tih kukaca trebala bi startati s proizvodnjom. Već sad dobiva niz upita interesenata iz SAD-a, Meksika, Španjolske, Norveške, Danske, Švedske, Švicarske, što uvelike nadilazi planiranu mjesečnu proizvodnju od nekoliko stotina kilograma. U pola kilograma proteina od cvrčaka stane ih i 5000 komada, a Pikl već sad zna kako će većina sirovine i proizvoda poput brašna, peciva, energetskih napitaka… od kukaca završiti u izvozu. Kad krene biznis, a očekivanja su da će u kratkom roku niknuti niz startupova s istom idejom kao što se dogodilo i s craft pivovarama, Pikl će ga proširiti i s više vrsta skakavaca, dudovim svilcima, mravima, super ili bivoljim crvima… A tko misli da je dovoljno “bubu” uloviti i servirati – prevario se.

Tisuću komada za grickanje

To vam je isto kao i s mesom – ne jede se sirovo nego ga morate začiniti, obraditi, peći ili kuhati pa onda konzumirati. Cvrčke tako, primjerice, morate oprati, sterilizirati, blanširati, osušiti, začiniti, samljeti… – objašnjava, ističući kako, kad se naviknemo na njihov okus, svatko od nas može uvijek imati par tisuća komada za grickanje ili izradu brojnih delicija kod kuće – i tako svakih šest tjedana koliko traje životni vijek jednog cvrčka.

Food festival Sezona festivala Jeste li za falafel, burger s tartufom ili gozbu uz kino?

Prof. dr. sc. Suzana Rimac-Brnči i doc. dr. sc. Marija Badanjak Sabolović sa zagrebačkog PBF-a, gdje drže kolegije nove i funkcionalne hrane, u radu na temu jestivih kukaca – nove i/ili tradicionalne hrane ističu kako je prehrana kukcima alternativni izvor hrane idealan zbog niskog ugljičnog otiska, povećanja brojnosti stanovništva na Zemlji, povećane potrošnje hrane (mesa) i potrebe za dodatnim izvorom hrane. Za dobivanje 1 kg proteina životinjskog podrijetla potrebno je 5-10 puta više vode u odnosu na 1 kg proteina žitarica. Za 1 kg piletine treba 2300 l vode, za kg svinjetine 3500, a kg govedine 22.000 l. Najveći potencijal uzgoja za prehranu ljudi i životinja u EU, ističe se, imaju crvi brašnari, manji brašnari, kućni zrikavci, afrički crni cvrčci, crna vojnička muha, europski skakavac, dudov svilac, ličinke crva fobasa, kućna i zelena muha, skakavac i crvena palmina pipa. Ana Grgić, chefica legendarnog Le Bistroa zagrebačkog hotela Esplanade kaže kako je u nekim kulturama prehrana koja se bazira na kukcima sasvim normalna

.– To je ono što im priroda nudi i to je sasvim u redu. Međutim, kod nas ljudi nisu navikli na to, čak molekularna kuhinja teško prolazi. Pretpostavljam da ima onih koji bi bili hrabri probati kukce, ali nisam sigurna da bi ih dugoročno prihvatili u svojoj prehrani. Moram priznati da me osobno to ne privlači i ne vjerujem da bih kukce stavila na jelovnik hotela Esplanade – kazala je.

Supernamirnice koje trebate imati u svom domu

Zagreb: Počelo antigensko testiranje testiranje u srednjim školama
UČINKOVITOST CJEPIVA
Stručnjaci otkrili što se može dogoditi dođete li u dodir s virusom 10 dana nakon prvog cijepljenja
Digitalizacija
Modernizacija potrošačkog iskustva
Papir je prošlost, stiže era aplikacija
  • kelab:

    Njaukusnija hrna koju sam ikad jeo: skakvci.

  • Nali31:

    Nije ni čudo da se corona proširila kad svi jedu svašta