Naslovnica Vijesti Hrvatska

BDP 2,8 posto, rastu izvoz i građevina, a industrija se oporavlja

Vladin plan konvergencije predviđa da će u idućem razdoblju glavni pokretač ukupnog gospodarskog rasta bit osobna potrošnja, a nju će slijediti izvoz roba i usluga te investicije
19. travnja 2019. u 06:32 130 komentara 4916 prikaza
Radnici u Novom Zagrebu
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Sve relevatne institucije, počevši od Europske komisije, preko Svjetske banke i MMF-a predviđaju da će 2019. godina donijeti usporavanje europske ekonomije, a shodno tome korigirane su i procjene za hrvatsko gospodarstvo naniže.

Ministri Marić i Tolušić o Nacionalnom programu reformi Marić i Tolušić: 'Očekuje se nastavak trenda stabilnosti javnih financija'

Usprkos pesimističnim predviđanjima, prvo tromjesečje ove godine donijelo je ugodno iznenađenje. Ekonomski institut Zagreb procjenjuje da je u prvom kvartalu 2019. godine rast BDP-a ubrzao na 2,8 posto, što je značajno poboljšanje u odnosu na stopu rasta BDP-a od 2,3 posto koja je ostvarena u zadnjem tromjesečju 2018.

Maruška Vizek | Autor : Davor Puklavec/Pixsell Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Indeks ekonomskog instituta Ceiz bilježi najveće mjsečno povećanje indeksa još od listopada 2016.. Procjenjujemo da je rast ubrzao na 2,8 posto - Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb

Prema dosad objavljenim podacima, godina je donijela rekordno povećanje prometa u trgovini, visok siječanjski rast građevinskih aktivnosti (najviši od svibnja 2008. godine), oporavak industrijske proizvodnje, povećanje plaća, lagano usporavanje uvoza i osjetno povećanje broja turističkih noćenja i dolazaka u prva dva mjeseca.

U siječnju i veljači industrijska proizvodnja rasla je dva mjeseca zaredom prvi put od listopada 2017. godine.

proizvodnja Izvješće Svjetska banka predviđa rast hrvatskog gospodarstva u iduće tri godine

– U veljači je promet u trgovini na malo porastao 8,7 posto godišnje, što je više nego dvostruko brže od rasta u siječnju te od prosjeka u prethodnih 12 mjeseci, navodi MacroHub Ekonomskog fakulteta Zagreb u semaforima poslovnog ciklusa. Toliko visoka stopa rasta prometa u maloprodaji nije zabilježena od kolovoza 2007. Sektor maloprodaje nalazi se od lipnja prošle godine u fazi ekspanzije, a u ekspanziji je i trend optimizma među potrošačima i zasad ne pokazuje znakove usporavanja. Građani troše više, ali se i zadužuju više nego prijašnjih godina, te, primjerice, pojačano investiraju u nekretnine.

Kineskih turista 50% više

Turističke brojke iz ožujka su nešto lošije u odnosu na odlična prva dva mjeseca, ali samo zbog toga što su uskršnji praznici lani bili tri tjedna ranije, pa je većina uskršnjih gostiju lani stigla već u ožujku, za razliku od ove kad je Uskrs u drugoj polovici travnja. U zimskim su nam mjesecima turisti u najvećem broju dolazili iz susjednih zemalja BiH, Slovenije, Austrije, Italije i Njemačke, no Plenkovićeva kineska ofenziva donijela je i pedesetpostotno povećanje noćenja kineskih turista, među kojima je vjerojatno bilo i dosta poslovnih ljudi koji traže povoljne ulagačke mete.

– CEIZ indeks je u veljači ove godine ostvario svoju najvišu vrijednost u proteklih godinu i pol dana, a u odnosu na prethodni mjesec njegova je vrijednost porasla čak 0,6 indeksnih bodova, što je najveće zabilježeno mjesečno povećanje indeksa još od listopada 2016. godine, navodi Ekonomski institut.

Zdravko Marić POVRATAK REJTINGA Zaduženje države spušta se ispod 2%

Njegov analitičar Željko Lovrinčević bio bi sretniji da Hrvatska više raste na temelju izvoza i investicija, no podaci kažu da se rast većim dijelom temelji na domaćoj potrošnji, koju je na početku godine pogurao niži PDV, ali i masovnije uzimanje potrošačkih kredita zbog kojih je Hrvatska narodna banka povukla ručnu te obvezala banke da pažljivije procjenjuju kreditnu sposobnost građana koji se zadužuju na rok dulji od pet godina.

– Za razliku od prošle godine, koja je imala lošiji početak i ubrzanje prema kraju godine, ove ćemo godine imati bolji početak i usporavanje prema odmicanju godine jer se ne očekuje da će turizam uspjeti ostvariti dinamiku rasta koju smo imali prošle godine, ističe Lovrinčević. Njegov oprez zacijelo dijeli i hrvatska Vlada koja je u jučer prihvaćenom planu konvergencije, jednom od dokumenata koji uz plan reformi svake godine mora dostaviti Europskoj komisiji, predvidjela da će ovogodišnja stopa rasta BDP-a biti 2,5 posto – niža od optimističnog očekivanja rasta u pravom ovogodišnjem kvartalu. Daljnje usporavanje predviđa se i za naredne dvije godine. I prije nego što su se konkurentske turističke zemlje punom snagom i bitno nižim cijenama od hrvatskih vratile na tržište, semafor poslovnog ciklusa evidentirao je ulazak domaćeg turizma u fazu usporavanja.

Zdrav i kontinuiran rast

– Rast turističke potražnje dosegao je svoj vrhunac u travnju 2017. te otada traje faza usporavanja, što znači da su stope rasta i dalje iznad dugogodišnjeg prosjeka, ali s trendom smanjenja – navode u MacroHubu.

Hrvatska je ministrica Marija Pejčinović Burić danas u Tokiju bila na bilateralnom sastanku s japanskim ministrom Tarōm Kōnom bilateralni sastanak Pejčinović Burić: 'Japanci će investirati u Hrvatsku ako budu zadovoljni kadrovima koje proizvode sveučilišta'

Prema Vladinu programu konvergencije, u idućem razdoblju glavni pokretač ukupnog gospodarskog rasta bit će osobna potrošnja, a tek onda izvoz roba i usluga te investicije, koje su i dalje za 20 posto niže nego što su bile 2008. godine.

– To je zdravi rast i nije temeljen na zaduženju i povećanju duga, nego obrnuto – manje zaduženja i duga, a zdravi i kontinuirani rast, poručio je premijer Plenković s jučerašnje sjednice Vlade. Rast od 2,5 posto mogao bi donijeti oko 30 tisuća novih radnih mjesta.

Zdravko Marić o Nacionalnom programu reformi

Imamo najbrže smanjenje javnog duga u EU

U ovom je trenutku jedan od jačih izazova koji imamo na makroekonomskom planu kako i na koji način dodatno osnažiti domaću proizvodnju i cijelo gospodarstvo učiniti manje uvozno ovisnim, kazao je ministar financija Zdravko Marić. Preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta. Prošla godina završena je s udjelom javnog duga od 74,6 posto. U tri godine udio javnog duga mjerenog BDP-om smanjio se za 10 postotnih bodova.

– To je nešto više od 3 postotna boda po godini, što nas svrstava u sam vrh zemalja EU kad je riječ o trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-a – rekao je Marić

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • viginti:

    Konačno zdravi rast BDP-a bez povećanja ukupnog duga države na opći užas dežurnih pljuvača.

  • NasaSenkica:

    Super...lijepa vijest za Uskrs..Plenkovic i ekipa rade dok se drugi bave jasenovcom i ostalim glupostima..

  • Deleted user:

    Žao mi očaja dežurnih pljuvača po Hrvatskoj što stvari svakim danom vidno idu na bolje, a sve dalje bit će još bolje. Antihrvatsko kmečanje prerast će u jauk i prostačenje, ali to je njihov problem i odraz njihove psihe.