Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 130
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
INTERVJU SA POLITIČARKOM

Ako država može regulirati alkohol i kocku, može i društvene mreže

Zagreb: Ivana Kekin i Damir Bakić o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju
Patrik Macek/PIXSELL
12.12.2025.
u 13:27

Ivana Kekin, zastupnica Možemo, o digitalnoj zaštiti djece

Platforma Možemo predložila je Zakon za digitalnu zaštitu djece, na tragu zemalja kao što su Francuska ili Australija koja je u srijedu potpuno zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina. Anketa provedena dva mjeseca nakon što je u 100 škola u Zagrebu zabranjen mobitel pokazala je odlične rezultate: djeca se više druže i komuniciraju, manje je vršnjačkog nasilja i snimanja, više paze na nastavi i školski rezultati su bolji. U Možemo ipak smatraju da to nije dovoljno i zato su se odlučili za prijedlog ovog zakona kojim bi se regulirala odgovornost društvenih mreža prema djeci. O ovoj temi razgovarali smo sa zastupnicom stranke Možemo Ivanom Kekin.

Majka ste dvoje tinejdžera. Kako se osobno nosite s problemom izloženosti djece u digitalnom svijetu?

To je svakodnevna borba. Primijetila sam razliku između generacije koja je dio života provela bez društvenih mreža, poput mog sina koji sad ima 18 godina, i generacije koja se rodila kad su društvene mreže bile već vrlo aktualne kao što je moja kći kojoj je 13. Njega, naravno, više ne ograničavam niti pratim. Dječaci su manje na mrežama, a više na igricama i rekla bih da nije toliko tome izložen. Kći i sve njezine prijateljice komuniciraju na Snapchatu, TikToku ili Instagramu. Ograničavam joj vrijeme putem aplikacija na sat vremena dnevno koji može koristiti za bilo koje sadržaje koji nisu strogo obrazovni. Ipak me brine da, kad je na mrežama, ne znam što ona točno vidi. Da bih imala uvid u to što ona gleda na društvenim mrežama morala bih joj stajati nad ramenom, što naravno ne radim, tako da su sasvim sigurno i ona i sve njezine vršnjakinje izložene i potpuno neprimjerenom sadržaju. A kad bih joj zabranila društvene mreže, u ovom trenutku kad su svi oko nje na mrežama, socijalno bih je izolirala i napravila potencijalnu i veću štetu.

Zašto se Možemo odlučilo na ovaj zakon?

Zbog ugroze javnog zdravlja djece. Država je dužna štititi interes maloljetnika. Nismo prepustili roditeljima da sami odlučuju kad će svom djetetu ponuditi čašu vina, nego kažemo da im do 18 godina ne prodajemo alkohol. Država je regulirala prodaju nikotina ili to da dijete s 15 godina ne može ići u kockarnicu. Isto tako, država je dužna reagirati i kod društvenih mreža jer i ovdje je riječ o sredstvu ovisnosti. Poticanjem ovisnosti kod korisnika vlasnik društvene mreže zarađuje, što je isti model kao kod duhanske ili kockarske industrije. Ako ste ovisni, donosite im profit. I kao što je država stala protiv takvih korporacija u zaštitu javnog zdravlja i javnog interesa, vrijeme je da se to napravi i u slučaju društvenih mreža. Naš zakon ide u smjeru propisa koje je Francuska već donijela, a Danska i Norveška najavljuju. Australija je čak otišla korak dalje.

Što točno predlažete?

Prvo, da djeca ne mogu pristupiti društvenim mrežama do 15. godine bez pristanka roditelja. Uz tu zabranu, država bi trebala provesti javnozdravstvenu kampanju u kojoj bi se roditeljima objasnilo o čemu se radi. I to bi trebao postati standard, kao što nam je normalno da 12-godišnjaci nisu u ponoć na ulici. Australija je uvela potpunu zabranu. Ni roditelji ne mogu dopustiti djeci da pristupe društvenoj mreži. Nama se čini da bismo za početak roditeljima ipak dali taj alat, jer sada dijete može otvoriti bilo koju društvenu mrežu bez pristanka roditelja.

Zakonom planirate prevenciju i različite oblike reagiranja na digitalno nasilje?

Da, i ta je tema izrazito bitna. Istraživanje provedeno u zagrebačkim školama s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom 2022. pokazalo je da je svako treće dijete izloženo barem jednom mjesečno online nasilju! A za razliku od vršnjačkog nasilja koju su možda proživljavale naše generacije, gdje nas je netko kinjio na hodniku ili na igralištu, ali smo doma bili sigurni, sada vas može zlostavljati bilo tko bilo kada, usred noći, u bilo kojem trenutku. Tim zakonom tražimo odgovornost društvenih mreža, da imaju vrlo jasne protokole prijavljivanja nasilja i vrlo brze mehanizme otklanjanja nasilnog sadržaja, a od države da osigura edukaciju u školama i pomoć za žrtve online nasilje. Tražimo i da se mobiteli na nacionalnoj razini maknu iz osnovnih škola. Ministarstvo je to već i najavilo, tako da vjerujem da će se i dogoditi. No, ponavljam, to nije dovoljno. Čim izađu iz škole, djeca opet imaju mobitel u rukama, a dio djece na mobitelima provodi više vremena nego u školi.

Dokazano je da su algoritmi društvenih mreža postavljeni tako da izazivaju ovisnost?

U svom istraživanju Wall Street Journal napravio je nekoliko lažnih profila na mobitelima 13-godišnjih djevojčica kojima su pratili samo pozitivne sadržaje poput mačića, štenaca, Taylor Swift… Svi su profili u roku od nekoliko tjedana počeli dobivati sadržaj vezan za ekstremno mršavljenje i vježbanje, sadržaj kako jesti 300 kalorija dnevno, fotografije ekstremno mršavih djevojčica, dakle aktivno potičući poremećaj hranjenja. Djeca koja u dobi od 10 ili 13 godina provode puno vremena na mrežama kasnije imaju veće stope anksioznosti i depresije, veće stope poremećaja pažnje, samoozljeđivanja i naročito poremećaja hranjenja. Neki dan na jednom kongresu izložen je podatak da se 24 posto adolescenata u Hrvatskoj samoozljeđuje ili si namjerno nanosi bol. Iz pozicije stručnjaka za mentalno zdravlje, to je toliko alarmantan podatak da mi nije jasno kako ne sviraju sirene u državi i kako je moguće da se bavimo bilo čim drugim osim tom temom.

Interes djece trebao bi biti zajednički svim strankama, očekujete li da bi zakon mogao proći u Saboru?

Optimistična sam jer takvi signali dolaze i s europske razine i od niza država, a i zbog toga što je većina u saborskom Odboru za zdravstvo pristala na tematsku sjednicu prošli tjedan na kojoj su stručnjaci iznosili vrlo dramatične podatke. Optimistična sam i zato što ta tema ne polarizira. Ako oko ičega postoji visoki društveni konsenzus, to je da želimo zaštititi našu djecu. Nadam se da ćemo u siječnju skupiti potpise za to da taj zakon ide u raspravu, a vidjet ćemo što će onda na to reći vladajući. Ako su takvi propisi dobri za dansku djecu, mislim da bismo se mogli složiti da su dobri i za hrvatsku. 

Ključne riječi

Komentara 1

V0
Vlaskoulicanec4.0
13:57 12.12.2025.

Opet bi ova sve kontrolirala!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata