Naslovnica Vijesti Zanimljivosti

10 činjenica o ljenjivcima koje morate znati!

Lijen, ljeniji, ljenjivac
12. srpnja 2016. u 11:00 2 komentara 3183 prikaza
Ljenjivci
Foto: Waltraud Grubitzsch/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Ljenjivci su životinje koje su možda izvukle deblji kraj kad je riječ o nazivu vrste (jer tko još želi dobiti ime po jednom od smrtnih grijeha?) ali njihov je sladak, neobičan i specifičan izgled zaslužan što su pokupili simpatije diljem svijeta i zaradili visoko mjestu u svijetu popularnih internetskih ''memova''. Ako ste mislili da osim mjesta na svemrežju nemaju baš neku funkciju u životu, listverse.com donosi 10 iznenađujućih činjenica koje sigurno ne bi spojili sa životinjom kao što je ljenjivac.

10. Ljenjivci žive u opasnom okruženju
Da, možda je uvriježeno mišljenje da životinja koja se ne pomakne više od 40 metara tijekom dana živi u mirnom okruženju, spokojnim zen životom, ali to nije ono što im je priroda namijenila. Krvoločni zub majke prirode smjestio ih je u središte teritorija grabežljivaca. Najčešće su to pume (internet je prepun Puma vs. Sloth okršaja zabilježenih kamerom) i orlovi.
Osim spomenutih grabežljivaca, zabilježen je i slučaj kako je jednog ljenjivca pojela sova. Da, sova. Možda ljenjivci imaju određenu veličinu i pandže, ali zbog svoje usporene mase postali su plijenom jedne sove. Postavlja se pitanje u kojem su smjeru ljenjivci evoluirali da se čine tako bespomoćnima?

9. Lijenost kao obrana
Priroda je ljenjivcima podarila najbolji mogući mehanizam obrane: lijenost. Zašto? Jer je predatorima mnogo lakše zapaziti plijen koji se kreće. Nema potrebe bježati od neprijatelja ako te ne zapazi!

8. Živa kamuflaža
Ljenjivci u svom krznu imaju alge koje rastu, a ti simbiotski organizmi u toplom, dugom i vlažnom krznu ljenjivca pronalaze idealan dom. Možda nije poželjno biti prekriven algama i bakterijama, ali za ljenjivce to je sretna veza s obzirom na to da ih čini gotovo neprimjetnima u okolini.

7. Misteriozne higijenske navike 
Možda i nije naročito zanimljiva tema istraživati na koji način životinje vrše nuždu i čiste se, ali znanstvenicima od spomena na nju srce brže zakuca. Ljenjivci silaze s drveća samo u jednom slučaju, kad vrše veliku nuždu. Zašto, kada jednostavno mogu i to obaviti na granama, zapitali su se znanstvenici? Proučavajući, otkrili su da se u njihovom izmetu liježu moljci. Moljci su ti koji u krznu ljenjivca ostavljaju svoja jajašca, što pogoduje razvijanju bakterija i algi. Čudna je to veza uzajamnog pomaganja, ali funkcionira.

6. Stisak smrti 
Ljenjivce nekada love i ljudi, no s obzirom na njihovu nerazvijenu mišićnu masu, nisu posebno poželjni što se prehrane tiče. Većinu vremena ljenjivci se ne miču i troše svoju energiju samo da bi probavili lišće. Ostati na drveću i žvakati list njihov je životni smisao, a u tome im pomažu i dugačke pandže uz pomoć kojih se drže čvrsto priljubljeni uz grane.

Zašto je to loša vijest za lovce? Recimo da ste lovac, zapazite ljenjivca, naciljate i zapucate (nije li to postupak čudovišta?!). Zatim krenete po svoj plijen, ali on vas ne čeka na podu nego se i dalje drži na grani zahvaljujući svojim efikasnim prstićima.

5. Vrat im je čudan
Poznato je da svi sisavci imaju isti broj kralježaka, od malih kratkovratih gibona do žirafa. Jedino ljenjivci ne slijede to pravilo. Zanimljivo, mogu imati više ili manje vratnih kralježaka, ovisno o podvrsti. Čini se da im je njihov način života tijekom evolucije podario specifičnu fleksibilnost kada je riječ o kralježnici.

4. Odlični su plivači 
Iako većinu svog života provode na drveću, ljenjivci su fantastični plivači. Sposobnost plivanja mogu zahvaliti svom velikom i sporom probavnom traktu, a s obzirom na to da su još i vegetarijanci, čini se logičnim da će aktivnošću kao što je plivanje potražiti pomoć za svoj lijeni probavni sustav. Kao i njihovo kretanje, plivanje je također smiješno i specifično – lijeno. No pomaže im kod probave, a zanimljivo je da 40 minuta mogu provesti bez kisika.

3. Bebe ljenjivci nisu nimalo glupe
Internetom je kružio podatak da su bebe ljenjivci toliko smušene da umjesto grana najčešće uhvate svoje ruke i noge pa padnu s drveća.

Ne, to nije točno. Ljenjivci koji bi pali s drveća ne bi imali nikakve šanse da prežive.

pas kućni ljubimci 8 zanimljivosti o psima koje niste znali Karta Zagreba Detalji metropole Pogledajte 7 zanimljivosti o Zagrebu Novac Ima se, može se Top 10 država sa najvišom prosječnom plaćom

2. Lagano im se otvara put u istraživanju lijekova

Zbog svog krzna, ljenjivci postaju pravi izvor blaga kad je u pitanju potraga za novim lijekovima. Prisjetimo se kako ljenjivci na sebi nose pravu malu eko-bazu, a sada, kada je kriza antibiotika na pomolu, takvi svjetovi mikroorganizama, bakterija i algi savršeni su za istraživanja. 

Biti nošen na leđima ljenjivca ne znači da si bezbrižan do kraja života, organizmi koji ondje borave bore se za hranu, prostor i preživljavanje. Stariji izumiru, dolaze novi. Znanstvenici su otkrili kako jedna gljivična kultura s tijela ljenjivca sadrži snažna sredstva protiv parazita, malarije, bakterija i raka.

1. Evolucija
Danas postoje samo dvije vrste ljenjivaca i nekoliko podvrsta, no osim razlike u broju prstiju, naizgled se čine jednakima. Žive posve jednako, hrane se jednako i kreću se sporo. Ipak, fosili nam govore da moderni ljenjivci izgledaju posve drukčije od svojih predaka.

Thalassocnus – živio je na plažama Perua prije 4 do 8 milijuna godina. Možda ljenjivci i danas plivaju u vodi, njihov peruanski predak ondje je boravio čitav svoj život.

Megatherium – živio je prije otprilike 8000 godina i bio je velik poput slona. Iako gigantske veličine, vjeruje se da je i ta vrsta živjela na drveću (srećom silaze prilikom obavljanja nužde).

Megalocnus – ovaj ljenjivac izumro je prije samo 2200 godina prije Krista, a živio je isključivo na zemlji.

Čini se da smo propustili neke sjajne ljenjivce, ali danas ćemo barem više cijeniti njihove slatke face i shvatiti koliko su to posebne životinje.

>> Nije li ovo najslađi selfie ikad?

Piraex
Svi na struju
Kako turistički djelatnici i ugostitelji mogu profitirati od sve veće zastupljenosti električnih automobila

A1 izdvaja za Vas

  • streetboy:

    Nema ih samo u tropskim šumama , ima ih i ovdje kod nas u saboru , samo ovi naši se ne drže za grane nego za fotelje , a po lijenosti im nema ravne , osim kad su im interesi u pitanju.

  • rijecanin84:

    Pomalo...čemu priša?