Hrvatska se ovih dana ponovno našla u središtu viralne rasprave na društvenim mrežama, potaknute kartom starom sedam godina koja prikazuje udio potrošnje ultra-procesuirane hrane u europskim kućanstvima. Prema tim podacima, hrvatska kućanstva na industrijski prerađene proizvode troše svega 17,9 % ukupnog budžeta za hranu, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s navodno „zdravijim“ prehrambenim navikama.
Usporedbe radi, Ujedinjeno Kraljevstvo uvjerljivo prednjači s čak 50,7 %, slijede Njemačka s 46,2 % i Irska s 45,9 %. Iako bi se na prvi pogled moglo zaključiti da se u Hrvatskoj jede znatno kvalitetnije nego u zapadnoj Europi, korisnici Reddita i domaći stručnjaci upozoravaju da takvi zaključci zahtijevaju oprez.
Gledam ovu Kartu i pitam se jel to moguce?
byu/MewKazami incroatia
Rasprava na podreditu r/croatia brzo se polarizirala. Jedni ističu tradiciju kuhanja kod kuće i „domaću kuhinju“ kao ključnu prednost, dok drugi tvrde da stvarna slika prehrane znatno odudara od prikazane statistike. Autor objave raspravu je započeo sumnjom u vjerodostojnost karte, nakon čega su se počela nizati brojna mišljenja.
Dio sudionika naglašava da u Hrvatskoj još uvijek velik broj ljudi redovito kuha kod kuće, što smatraju logičnim objašnjenjem povoljnijih rezultata. Drugi ističu kulturu sporijeg načina života i dostupnost mediteranskih namirnica. Jedan je korisnik to sažeo slikovitom usporedbom, tvrdeći da dok irska djeca nikada nisu probala juhu od kostiju, hrvatskim unucima takva jela još uvijek pripremaju bake. S druge strane, mnogi upozoravaju da domaća prehrana sama po sebi ne znači nužno i zdravu prehranu. Autor objave podsjetio je da tradicionalna kuhinja često uključuje obilje masnoća i kalorijski tešku hranu, naglašavajući da debljanje ne ovisi o tome je li hrana domaća ili industrijska, već o ukupnom energetskom unosu.
Poseban fokus rasprave stavljen je na pekarnice, koje su u Hrvatskoj postale gotovo standardno mjesto za doručak ili brzi obrok. Sudionici ističu da su proizvodi poput bureka, pizza ili hrenovki u tijestu tipični primjeri ultra-procesuirane hrane. Riječ je o namirnicama s dugim popisom sastojaka koji uključuju emulgatore, pojačivače okusa, bojila i konzervanse.
U tu kategoriju spadaju i gazirana pića, grickalice, gotova jela, voćni jogurti, kao i većina kupovnih namaza i džemova. Kako je jedan komentator oštro primijetio, problem nije samo u debljanju, već u konzumaciji aditiva koji nemaju stvarnu nutritivnu vrijednost. Karta koja je potaknula raspravu temelji se na istraživanju Sveučilišta Cambridge iz 2017. godine, zbog čega mnogi korisnici smatraju da su se prehrambene navike u međuvremenu značajno pogoršale. Ističu da je prije petnaestak godina bilo teško pronaći gotova jela poput instant ramena, dok su danas police trgovina prepune industrijskih proizvoda. Kako zaključuju, voće i povrće često zauzimaju tek mali dio ponude, dok ostatak čine različiti oblici prerađene hrane.
Otvori KEKS Pay
Ova ”rasprava”, znanstveno nepotkrijepljena, je besmislena!