Ideja o odlasku u Norvešku već godinama privlači mlade stručnjake iz cijele Europe. Visoki životni standard, uređeno društvo i reputacija stabilne države često se spominju kao glavni razlozi za odlazak. No koliko je takva slika utemeljena u stvarnosti, osobito za one koji tek završavaju fakultet i nemaju značajno radno iskustvo?
Upravo tim pitanjem započela je rasprava na Redditu, gdje su se u komentarima susreli vrlo različiti pogledi, od onih koji već godinama grade karijeru u Skandinaviji, do korisnika koji Norvešku smatraju preskupom i precijenjenom destinacijom. Povod raspravi bila je objava mlade magistrice elektrotehnike, smjera automatika, koja je pokušala doznati kakve su trenutačne mogućnosti zapošljavanja za inženjere te ima li smisla ulagati vrijeme u učenje norveškog jezika.
Posao u Norveškoj?
byu/No_Raspberry_6866 inmontenegro
Jedan od korisnika, koji se predstavio kao netko s dobrim poznavanjem norveškog tržišta rada, istaknuo je kako ključnu ulogu ima motivacija. Ako je primarni cilj emigracija zbog uređenog društvenog sustava, stabilnosti i boljeg balansa između privatnog i poslovnog života, tada sama težina ulaska na tržište rada ne bi trebala biti presudna prepreka. Inženjeri su i dalje traženi, osobito u IT i tehničkim sektorima, a brojne tvrtke rade isključivo na engleskom jeziku, što znači da znanje norveškog nije nužno u samom početku.
Ipak, isti korisnik naglašava da je učenje jezika ključno za dugoročnu integraciju, profesionalni napredak i kvalitetan društveni život. Dodaje i da ozbiljni poslodavci često sami pomažu oko radnih dozvola, no upozorava kako Norveška ima iznimno jak domaći kadar. Tehničko sveučilište NTNU, koje se često naziva „tvornicom inženjera“, svake godine proizvodi velik broj visoko kvalificiranih stručnjaka, što dodatno pojačava konkurenciju.
Savjet koji se ponavlja kroz raspravu jest potreba za jasnom osobnom strategijom. LinkedIn i norveški portal Finn.no navode se kao ključna mjesta za traženje posla, ali bez dugoročnog plana, upozoravaju korisnici, sama selidba može brzo postati izvor frustracije. „Napravite petogodišnji plan. Posao je samo alat. Život u drugoj zemlji i integracija u novo društvo imaju svoju cijenu i za neke se ona jednostavno ne isplati“, zaključuje jedan sudionik rasprave.
Kada je riječ o izboru grada, mišljenja su također podijeljena. Jug zemlje, posebno područje između Kristiansanda i Osla, ističe se kao klimatski blaža i sunčanija opcija. Oslo se opisuje kao centar poslovnih prilika, umrežavanja i društvenog života, ali i kao izrazito skup grad, osobito za samce. Neki savjetuju početak u manjim mjestima ili na sjeveru zemlje, gdje je lakše pronaći posao i stan, naučiti jezik i steći lokalno iskustvo prije eventualnog preseljenja u veće urbane sredine.
Tema plaća izazvala je posebno velik interes. Na pitanje je li realno kao stranac zarađivati oko 6.000 eura neto mjesečno, odgovor je bio prilično prizemljen. Za takvu plaću potrebno je godišnje bruto primanje od otprilike 1,2 do 1,35 milijuna norveških kruna, što je moguće, ali rijetko. Takve iznose uglavnom ostvaruju senior IT stručnjaci, visokospecijalizirani inženjeri ili konzultanti. Medijalne bruto plaće za IT inženjere, prema iskustvima iz rasprave, kreću se između 700.000 i 900.000 kruna godišnje.
Jedan korisnik navodi kako čak ni doktor znanosti iz strojnog učenja u njegovom bivšem timu nije dosezao spomenutu razinu primanja. Za one bez završenog fakulteta poruka je još izravnija: znanje jezika je obavezno, barem na A2 razini, uz zanatsku kvalifikaciju ili certifikat koji je moguće priznati u Norveškoj.
Unatoč brojnim pozitivnim iskustvima, rasprava je otvorila i niz kritičnih pogleda na život u Norveškoj. Jedan od komentara iznio je izrazito pesimističnu sliku zemlje koja se često idealizira. Norveška se opisuje kao iznimno skupa, s ozbiljnom stambenom krizom, snažno ovisna o prihodima od nafte i plina te suočena s demografskim izazovima. Spominju se i duga, tamna zima, visoka stopa depresije među mladima, društvena izolacija te duga čekanja u zdravstvenom sustavu.
Autor tog komentara zaključuje kako u Norveškoj ne bi živio ni uz znatno veća primanja te savjetuje razmatranje alternativnih destinacija poput Švicarske, Njemačke ili Austrije. Ipak, između entuzijastičnih i izrazito kritičnih stavova, većina sudionika rasprave zauzima pragmatičnu poziciju. Norveška, poručuju, nije savršena, ali ni bez perspektive.
Otvori KEKS Pay
