Lignje su mu omiljena hrana. Voli taj mesojed i ribe i kornjače, a zbog napada na ljude, strah je i trepet kupača i ronioca, posebno otkako je Steven Spielberg 1975. lansirao “Ralje” i time na neki način obilježio sve morske pse, koliko god ih ima, a ne samo uprizorenu veliku bijelu psinu (Carcharodon carcharias). I tigrasti morski pas (Galeocerdo cuvier) jedan je od gospodara dubina. Dug oko pet metara, jedan je od najvećih grabežljivih morskih pasa koji obitava u svim oceanima. Ime je dobio po prugastom uzorku na leđima koji blijedi kako stari.
Ubijemo ih 100 milijuna
Brzo se kreće kroz vodu u potrazi za hranom, a jedini prirodni neprijatelji su mu kitovi ubojice i ljudi koji ga love zbog mesa i peraja. Znaju ih nazivati i “kantama za smeće” jer s plijenom gutaju i sve što pronađu. Ti su grabežljivci oštrih zuba i predmet istraživanja, a najnovije je pokazalo da su stariji nego što se očekivalo.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Julije Türtscher sa Sveučilišta u Beču pregledao je fosilne ostatke i otkrio da je u prošlosti postojalo nekoliko vrsta tigrastih morskih pasa. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Paleobiology. Cijeli kosturi morskih pasa vrlo su rijetki, pa znanstvenicima preostaju samo zubi stari milijune godina, na temelju kojih su dosad opisali 22 izumrle vrste morskih pasa. Zubi modernog tigrastog morskog psa jedinstveni su jer imaju široki, dvostruko nazubljeni rezni rub koji im omogućuje da s lakoćom prodru kroz oklop morskih kornjača. Uz pomoć suvremenih uređaja i metoda, znanstvenici su uspjeli pokazati da samo nekoliko od 22 poznata fosilna morska psa predstavljaju valjane vrste za koje se može znanstveno pratiti evolucija. Samo je jedna vrsta tigrastog morskog psa preživjela do danas.
Tijekom istraživanja pojavio se još jedan intrigantan detalj u fosilnim zapisima. Dosad se, naime, pretpostavljalo da je moderni tigrasti morski pas star otprilike 5,3 milijuna godina, no znanstvenici predvođeni J. Türtscher uspjeli su identificirati nekoliko fosilnih zuba starih čak 13,8 milijuna godina! Istraživanja o tim grabežljivcima će se nastaviti. Među građanima i dalje siju strah iako, uz obilje hrane u moru, baš i nisu jako zainteresirani za ljudsko meso. Prema nekim analizama, godišnje od napada morskih pasa umire pet ljudi. Svake godine se u prosjeku zabilježi oko 60 napada na ljude, a rizik da vas u moru napadne morski pas je, prema nekim izračunima, 1:240,000.000. S druge strane, Udruga za očuvanje morskih pasa Sharklife izvijestila je da se svake godine ubije oko 100 milijuna morskih pasa svih vrsta, a prekomjerni izlov doveo je do toga da za čak 70 vrsta prijeti izumiranje.
Pedesetak vrsta u Jadranu
U nekim zemljama peraje morskog psa su poslastica, a pa se često događa da se ulovljenim životinjama odrežu peraje od kojih se sprema juha, a ostatak se natrag baca u ocean, pa morski pas ugiba u mukama jer bez peraje ne može preživjeti. Zubi morskih pasa koriste se pak za izradu suvenira i nakita poput ogrlica. Znanstvenici ističu da je najveći morski pas koji je ikad živio na Zemlji fosilna vrsta Carcharodon megalodon, za kojeg se nekad mislilo da je dug više od 30 metara, no realnije je da je to bilo oko 13 metara. Morski psi ubrajaju se u razred hrskavičnjača, prema kosturu koji je izrađen isključivo od hrskavice. Razvoj morskih pasa započeo je u siluru, prije 400 milijuna godina.
Poznato je oko 900 vrsta hrskavičnjača. U Jadranskom moru živi pedesetak vrsta, a najčešće zabilježene vrste su modrulj (Prionace glauca), lisica (Alopias vulpinus), mačka bljedica (Scyliorhinus canicula), mačka mrkulja (Scyliorhinusstellaris), kostelj (Squalus acanthias)...
