Iako su meduze i rebraši organizmi koji su se donedavno spominjali uglavnom kao problem za ribare i kupače, danas se ta ista morska biomasa na Institutu Ruđer Bošković (IRB) promatra kao mogući resurs. Znanstvenice i znanstvenici Centra za istraživanje mora IRB-a u Rovinju u sklopu projekta NutriGel istražuju, naime, kako iz biomase meduza i rebraša dobiti održivo gnojivo za poljoprivredu, priopćili su s Instituta.
– Masovne pojave meduza i rebraša najčešće se povezuju s problemima za ribarstvo, turizam i obalna područja. No njihova biomasa bogata je dušikom i fosforom, elementima bez kojih nema rasta biljaka. U projektu NutriGel želimo pokazati da biomasa morskog podrijetla može postati vrijedan resurs za razvoj održivog gnojiva – istaknula je dr. sc. Tjaša Kogovšek, voditeljica projekta NutriGel iz Centra za istraživanje mora IRB-a u Rovinju. Riječ je o projektu koji se financira u okviru poziva “Dokazivanje inovativnog koncepta”, sredstvima Europske unije kroz NextGenerationEU i Mehanizam za oporavak i otpornost, a ukupna vrijednost projekta iznosi 49.974,09 eura, a provodi se od 30. lipnja 2025. do 31. srpnja 2026. godine.
S IRB-a pritom pojašnjavaju da važnost projekta proizlazi iz činjenice da rast globalne populacije i sve veća potreba za sigurnom opskrbom hranom pred poljoprivredu postavljaju jedno od ključnih pitanja današnjice: kako proizvoditi više hrane, a istodobno smanjiti pritisak na okoliš.
– Gnojiva su u tom procesu nezaobilazna jer biljkama osiguravaju potrebne hranjive tvari. No konvencionalna proizvodnja gnojiva oslanja se i na neobnovljive izvore. Fosfor se, primjerice, uglavnom dobiva iz fosfatnih stijena, ograničenog prirodnog resursa. Zato se sve više traže novi, održivi, nesintetski i nefosilni izvori hranjiva koji mogu smanjiti utjecaj poljoprivrede na okoliš i doprinijeti kružnom gospodarstvu. NutriGel se uklapa upravo u taj smjer istraživanja – ističu s IRB-a te dodaju kako projekt povezuje ekologiju mora, kemiju i održivu poljoprivredu kako bi ispitao može li se morska biomasa koristiti kao izvor hranjiva za proizvodnju novih gnojiva.
– Za sada smo bili uspješni. Potvrdili smo da se dušik i fosfor mogu taložiti u kontroliranim uvjetima u laboratoriju te da se može dobiti materijal bez neželjenih onečišćenja u talogu. To je važan korak jer želimo pokazati da se iz biomase može dobiti kvalitetan i siguran proizvod – objašnjava dr. sc. Kogovšek.
– Ako imamo biomasu koja se pojavljuje u velikim količinama, a istodobno sadrži hranjive elemente koji su poljoprivredi potrebni, logično je postaviti pitanje zašto je ne bismo pokušali iskoristiti. Rebraši su u nekim područjima postali invazivni i stvaraju štetu. Ovim pristupom pokušavamo preokrenuti priču i ispitati mogu li postati obnovljivi izvor fosfora – objašnjava dr. sc. Kogovšek.
NutriGel je projekt dokazivanja inovativnog koncepta, što znači da je njegov cilj bio provjeriti znanstvenu i tehnološku izvedivost ideje. S IRB-a pojašnjavaju da je istraživački tim to i potvrdio, a sada je sljedeći korak pronalazak partnera za nastavak istraživanja i razvoj procesa prema široj primjeni. Istraživački tim želi ispitati može li se isti ili sličan proces primijeniti i na drugim vrstama biomase, odnosno drugim organskim supstratima koji bi mogli poslužiti kao izvor hranjiva.
FOTO Ovo su najduže zmije na svijetu: U Hrvatskoj imamo jednu koja naraste do 2,6 metara
Otvori KEKS Pay
Inovativna hrana su bile riblje i druge kosti od kojih su krave poludile.