Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Kako je boga, svijet, svemir gledao najveći astrofizičar

Velika pitanja na koja je veli ki znanstvenik imao odgovore: Kako je nastao svemir? Ima li boga? Jesmo li sami? Možemo li predvidjeti budućnost?...
11. travnja 2021. u 10:12 149 komentara 44236 prikaza
hawking
Foto: Youtube Screenshot

Nedavno je u hrvatskom prijevodu izašla knjiga “Kratki odgovori na velika pitanja” legendarnog astrozičara Stephena Hawkinga. Izdanje je to VBZ-a Zagreb, pri čemu treba spomenuti vrijedna imena njezina urednika Drage Glamuzine te stručnog redaktora doc. dr. sc. Darija Hrupeca, našega uglednog fizičara.Riječ je o značajnoj knjizi zbog nekoliko razloga, osim onoga najočitijeg, a to je da je potpisuje Stephen Hawking. No, to je i posljednja njegova knjiga, koju nije uspio dovršiti, pa su je do kraja doveli njegova obitelj i kolege, a postotak od autorskih prava bit će darovan u dobrotvorne svrhe. Još se jedan razlog otkriva u samom naslovu, a to je da u knjizi Hawking nudi odgovore na uobičajena pitanja od kojih smo si neka barem jednom i sami postavili. A onda, prije nego što krenete u to putovanje osobnim Hawkingovim arhivom na kojem se temelji ova knjiga, pročitat ćete predgovor dvojice ljudi kojima je veliki zičar ključno obilježio živote. Prvi je Eddie Redmayne, britanski glumac koji je zbog tumačenja Hawkinga u “Teoriji svega” zaradio i Oscara. Da je zaista dobro obavio posao svjedoči i to što je o tome govorio i na Hawkingovu pogrebu. “Prilika da glumim Stephena bila je iznimna. Ulozi me privukla dvojnost Stephenova izvanjskog trijumfa u njegovu znanstvenom radu i unutarnja borba protiv bolesti motoričkih neurona koja je počela u njegovim ranim dvadesetima. To je bila jedinstvena, složena, bogata priča o ljudskom nastojanju, obiteljskom životu, golemom znanstvenom postignuću i čistom prkosu u suočavanju sa svim preprekama”, napisao je u spomenutom predgovoru Redmayne s čijim se dojmovima teško ne složiti.

Predgovor nobelovca Thornea
Druga je osoba nobelovac Kip S. Thorne koji je najvredniju znanstvenu nagradu dobio za doprinos opažanju gravitacijskih valova, ali koji je bio i dugogodišnji Hawkingov prijatelj pa dobar dio svojeg znanja koje ga je dovelo do tako značajnog otkrića duguje i toj činjenici. U svojem predgovoru u kojem naznačava i najveće Hawkingove zasluge, napisao je i kako se oduvijek, za razliku od slavnijeg astrozičara, klonio velikih pitanja. “Nemam dovoljno vještina, mudrosti ili samopouzdanja da se njima pozabavim. Nasuprot tome, Stephena su uvijek privlačila velika pitanja, bez obzira na to jesu li bila duboko ukorijenjena u njegovu znanost ili ne. On je imao nužne vještine, mudrost i samopouzdanje”, napisao je Thorne. Nakon tih izvrsnih posveta velikom znanstveniku, on sam provodi nas kroz vlastiti život, često na svoj osebujan način, pokušavajući odgovoriti zašto je bitno postavljati sebi velika pitanja. Ako takvih pitanja nema, onda nema ni velikih saznanja do kojih se dolazi traženjem odgovora na takva pitanja. I onda se kreće kroz ta pitanja koja su doista ona koja smo sigurno već negdje čuli, ako si ih već nismo postavili sami. Prvo je pitanje – postoji li bog? Na sebi svojstven inteligentan način Hawking prvo kreće s potpitanjem, zašto bi se znanost bavila religijskim pitanjem. Pa zato što je početak sasvim legitimno znanstveno pitanje te je od razmišljanja o misteriju tko je ili što stvori(l)o svemir i njime upravlja teško naći nešto važnije. I na to pitanje Hawking odgovara lucidnošću koja jedino može ležati u logici koju bi rijetki posložili na takav način. Njegovo “ne”, objašnjeno na način koji će vjernici smatrati sasvim neuvjerljivim, a ateisti gotovo svojom Biblijom, iznimno je intrigantno. Hawking, naime, tumači da postoje prirodni zakoni kojima je sve objašnjeno, pa ako oni funkcioniraju tako kako znamo da funkcioniraju, onda se uloga Stvoritelja isključuje sama po sebi. On jednostavno – nije potreban. Drugo je što prije velikog praska ne postoji vrijeme pa tako nema ni trenutka u kojem bi netko, Bog, stvorio svemir, jer i prije tog trenutka moralo bi postojati nešto. Kako, ako prihvaćamo da tek s početkom počinje i samo vrijeme.
– Pitanje je: Je li način na koji je svemir nastao odabrao Bog iz razloga koje ne možemo razumjeti ili ga je odredio prirodni zakon? Vjerujem da je ovo drugo. Ako želite, prirodne zakone možemo nazvati ‘Bogom’ , ali to ne bi bio osobni Bog kojega biste mogli upoznati i postavljati mu pitanja, Hawkingovo je razmišljanje citirano u knjizi. Ako vam ovo nije dovoljno komplicirano, tada će vas drugo pitanje, kako je sve počelo, zasigurno zaintrigirati više svojim odgovorom. Ovdje, osim na to temeljno pitanje, Hawking odgovara i na pitanja je li svemir neograničen ili je samo jako velik, hoće li trajati zauvijek ili ima neki rok trajanja, ima li, dakle, početak i kakav je on bio, je li bio barem do neke mjere kontroliran. Bog se ipak kocka, na ovo zadnje odgovorit će veliki znanstvenik ističući kako je veliki prasak bio nepredvidiv događaj, odnosno, suprotno Einsteinovom ‘Bog se ne kocka’, nije unaprijed određen. Pa tako može imati i više paralelnih povijesti, jer ako nam je nemoguće predvidjeti budućnost svemira, tako i njegov kraj, u izloženoj logici Hawking okreće stvari u suprotnom smjeru – jesmo li doista sigurni kako je ova povijest jedina koja je u svemiru postojala. Gdje je kraj? Pa, čekat ćemo ga još barem nekoliko milijardi godina, a nastupit će ovisno o kritičnoj vrijednosti gustoće svemira. Ako ta vrijednost bude iznad kritične gustoće, galaktike će se polako približavati i svemir će spektakularno implodirati, ako bude niža, naš će se svemir naprosto raspasti.

Jeli i računalni virus – život?
Treće je veliko pitanje na koje Stephen Hawking nastoji odgovoriti u svojoj posljednjoj knjizi postoje li u svemiru druga inteligentna bića osim nas. I opet nudi malo iznenađenje koje još jednom svjedoči o logici kojom se služio a koja ga je učinila tako popularnim – pitao se ima li još nekog života i ovdje na Zemlji koji je pored nas a nismo ga svjesni. Računalni virusi! Hawking je smatrao kako bi se i njih moralo držati oblikom života jer i on se razmnožava i širi čime se uklapa u deniciju života kako ga vidi Hawking. No, kada se radi o inteligentnom životu o kojem obično razmišljamo, slavni znanstvenik ponudio je četiri scenarija, kao i upozorenje. “Ako negdje drugdje postoji inteligentni život, on bi morao biti jako daleko od nas, inače bi već posjetio Zemlju. A mislim da bismo vrlo dobro znali da nas je posjetio, to bi sličilo filmu ‘Dan neovisnosti’”, njegov je citat u knjizi. Za taj susret još nismo dovoljno napredni. Moguće je, također, da je vjerojatnost da se život spontano javlja doista toliko mala da je Zemlja jedini planet u opazivom svemiru gdje se to i dogodilo. Drugi je scenarij da života ima, ali ne inteligentnog, pa smo i po tome jedinstveni. Treća je mogućnost da je inteligentnog života negdje bilo, ali se samouništio. Najskloniji je četvrtoj soluciji, s kojom će se, vjerujemo, složiti mnogi, a to je da doista nismo sami, ali nas ti ‘drugi’ nisu još pronašli. No, ovo poglavlje doista možda i jest najintrigantnije u knjizi jer se podjednako bavi mogućnošću života drugdje kao i nama samima, odnosno našom evolucijom koja već izvjesno vrijeme nije samo biološka nego više intelektualna. Ali bez obzira na to, nismo se riješili onih temeljnih instinkta koji su nam u povijesti pomogli da preživimo kao vrsta, a danas su prijetnja nama samima, a to je prije svega agresivnost.

 | Autor :

Ova tri važna pitanja, odnosno odgovori na njih koji i nisu baš tako kratki kako bi to sugerirao naslov knjige, zauzimaju i najviše njezinih stranica. Logično, jer to doista jesu tri najčešće postavljana pitanja u široj javnosti. Iako smo na ta pitanja ovdje dali konačne odgovore, vjerujte nam da time niste ništa izgubili, odnosno oni koji knjigu nisu već pročitali u originalu, uživat će u načinu na koji je slavni zičar došao do odgovora, jer u njima je još potpitanja, neočekivanih teorija, dovoljno razumljivih svakome iole ambicioznijem u nastojanju da razumije temeljna pitanja našeg postojanja. I put do odgovora na pitanja poput ‘Možemo li predvidjeti budućnost?’, ‘Je li moguće putovati kroz vrijeme?’... nije ništa manje intrigantan. Cijela je knjiga još jedan dokaz nepokolebljive Hawkingove vjere u znanost i njezinu mogućnost da riješi najveća pitanja čovjeka pa i njegove najveće probleme. Tim više ova knjiga je važna u ovo vrijeme kada ima onih koji u znanost sumnjaju. Ta poglavlja ostavljamo vama, kao i emotivni oproštaj Hawkingove kćeri Lucy na kraju knjige. Otkrit ćemo samo zadnji citat, odgovor na pitanje koju bi ideju volio vidjeti da je ljudski rod primjenjuje? “To nije teško pitanje. Volio bih vidjeti razvoj fuzijske elektrane koja bi davala neograničenu količinu čiste energije i omogućila prelazak na električne automobile. Nuklearna fuzija postala bi tako praktičan izvor energije i pružila bi nam neiscrpnu opskrbu energijom bez zagađenja ili globalnog zatopljenja, govorio je Hawking predviđajući budućnost za koju danas znamo da je vrlo blizu.

 

A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
  • josip.pivar11:

    Inače, kršćani ne vjeruju u boga nego u Boga. Razlika je ogromna.

  • Ludwik:

    Ništa je eksplodiralo i stvorilo sve ovo oko nas?! Ili je Bog stvorio predivan svijet koji čovjek svojom "znanošću" ne samo da nije u stanju održavati, nego ga bespovratno uništava? Da li tek trenutak smrti nudi odgovor na ova pitanja? ... prikaži još! "Znanstvenici" očito tapkaju u mjestu....

  • modovisisajteMaraschino:

    Čak i Steven Hawking piše Bog sa velikim slovom samo naši novinari sa malim. Uz naravno masu gramatičkih pogrešaka.