Hrvatska nogometna reprezentacija odabrala je Alexandriju u saveznoj državi Virginiji za svoju bazu tijekom Svjetskog prvenstva 2026. godine, no mirna lokacija u predgrađu Washingtona ipak ima visoku cijenu. Naime, samo u grupnoj fazi natjecanja, vatrene čeka logistički izazov koji uključuje više od 2700 proputovanih kilometara.
Nakon svake od tri utakmice, planiran je povratak u bazu, što znači da će se momčad naći u zrakoplovu na relacijama prema Arlingtonu u Teksasu, zatim Torontu u Kanadi i na kraju Philadelphiji.
Takav ritam putovanja, koji znatno odudara od kompaktnog turnira u Kataru 2022. gdje su se momčadi kretale unutar područja manjeg od jedne američke savezne države, u prvi plan izvlači nevidljivog protivnika. Umor od putovanja i neizbježni jet lag prijete potkopavanjem fizičke i mentalne spremnosti igrača u ključnim trenucima.
Ključni su detalji
U modernom sportu, u kojemu o pobjedama nerijetko odlučuju detalji, logistika putovanja prestaje biti sporedna stvar. Dapače, postaje ključni dio strategije. Znanstvene studije i iskustva sjevernoameričkih profesionalnih klubova, naviknutih na prelazak više vremenskih zona, pokazuju da putovanje nije samo sjedenje u zrakoplovu.
Na to su se naviknuli igrači iz MLS-a. Primjerice, najveća udaljenost između dva kluba u ligi, Vancouvera i Miamija, iznosi gotovo 7250 kilometara, odnosno oko šest sati leta. U tom će smislu najtežu zadaću na ovom SP-u imati igrači Bosne i Hercegovine koji će putovati 5060 kilometara! Slijede Alžir (4783), Češka (4524), a najmanje će se umarati igrači Egipta (385 km), Paragvaja (497) i Francuske (538 kilometara).
Riječ je o složenom procesu koji remeti temeljne biološke funkcije. Problem se dijeli na dva dijela, umor od putovanja, koji je posljedica samog čina transporta – dehidracije zbog suhog zraka u kabini, dugotrajnog sjedenja i stresa na aerodromima – te znatno ozbiljniji jet lag, koji nastaje zbog nesklada unutarnjeg biološkog sata s lokalnim vremenom na destinaciji. Dok se umor od putovanja može ublažiti odmorom, borba protiv jet laga zahtijeva sofisticiran pristup jer tijelo nastavlja funkcionirati prema ritmu vremenske zone iz koje je krenulo.
Posljedice takvih poremećaja dalekosežne su i znanstveno dokazane. Poremećaj cirkadijalnog ritma, unutarnjeg sata koji regulira spavanje, tjelesnu temperaturu i lučenje hormona, izravno utječe na sposobnost sportaša. Luke Jenkinson, voditelj ljudskih performansi u klubu San Diego FC, čiji je doktorat posvećen upravo utjecaju putovanja u sjevernoameričkom nogometu, upozorava na promjene u metabolizmu i probavne smetnje koje mogu znatno smanjiti apsorpciju ključnih nutrijenata, posebice ugljikohidrata nužnih za energiju. Jon Poli, voditelj fizičke pripreme u Vancouver Whitecapsima, dodaje kako nedostatak oporavka i kumulativni umor dovode do povećanog broja mišićnih ozljeda. Igrač koji je umoran, dehidriran i poremećen mu je ritam postaje podložniji istegnućima i drugim ozljedama.
Ovaj problem nije samo fizičke, već i mentalne prirode, što potvrđuju i globalna istraživanja koja provodi FIFPRO. U odgovorima na njihovu anketu čak je 40 posto igrača izjavilo da prenatrpan raspored negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje, dok je njih 55 posto reklo da su se ozlijedili upravo zbog preopterećenosti. Pad koncentracije, sporije vrijeme reakcije i lošije donošenje odluka izravne su posljedice neispavanosti i narušenog biološkog ritma.
Stručni stožeri reprezentacija stoga vode pravi mali znanstveni rat kako bi ublažili ove efekte. Unajmljeni čarter-letovi pretvaraju se u mobilne klinike za oporavak pa igrači koriste kompresijske čizme i uređaje za elektrostimulaciju mišića već tijekom leta. Prehrana se strogo kontrolira, obroci moraju biti lako probavljivi i bogati nutrijentima, a izbjegava se začinjena hrana koja može uzrokovati probavne smetnje. Neke momčadi, poput danske reprezentacije, putuju s vlastitim specijaliziranim madracima kako bi se igračima osigurala maksimalna kvaliteta sna. Ključna je i manipulacija svjetlom – najjačim vanjskim signalom koji regulira naš unutarnji sat. Ovisno o smjeru putovanja i željenom cilju, kabina zrakoplova može biti potpuno zamračena, kako bi se potaknuo odmor, ili jako osvijetljena kako bi igrače održala budnima i ubrzala prilagodbu na novu vremensku zonu.
Malo je vremena
Najveći problem za Hrvatsku neće biti pojedinačno putovanje, već kumulativni učinak stalnih letova i promjena. Vremena za potpuni oporavak i adaptaciju između utakmica bit će vrlo malo. Upravo će sposobnost stručnog stožera da implementira sve dostupne protokole – od prilagodbe intenziteta treninga, preko nutricionističkih planova do upravljanja snom – biti presudna. Mentalitet igrača također igra ogromnu ulogu.
Stručnjaci poput trenera Jamesa Merrimana iz Pacific FC-a, kluba koji se suočava s nekim od najduljih putovanja u kanadskoj ligi, ističu da je ključno ne pridavati preveliku važnost umoru.
– Ako igrači počnu razmišljati o tome i žaliti se, sigurno će osjetiti posljedice putovanja. Morate to prihvatiti i ići dalje...
Za vatrene će stoga logistička bitka izvan terena biti jednako važna kao i ona na samom travnjaku. Sposobnost da ostanu svježi i fokusirani unatoč tisućama prijeđenih kilometara mogla bi biti tanka linija koja razdvaja uspjeh od neuspjeha. Ipak, vjerujemo da će vatreni i taj ispit uspješno položiti.
Otvori KEKS Pay
Pa di je tu problem?