Slovenija je od NATO-a dobila ozbiljno upozorenje zbog preniskih izdvajanja za obranu. Glavni tajnik Saveza Mark Rutte u pismu slovenskom premijeru Robertu Golobu upozorio je da Ljubljana svojim pristupom „potkopava kolektivnu sigurnost“ saveznika, piše slovenski portal 24ur. Prema navodima slovenskih medija, NATO smatra da Slovenija prikazuje veće obrambene izdatke nego što oni stvarno jesu. Iako slovenska vlada tvrdi da je 2025. za obranu izdvojila nešto više od dva posto BDP-a, odnosno 2,01 posto, NATO procjenjuje da stvarni „temeljni obrambeni izdaci“ iznose tek oko 1,6 posto BDP-a.
Rutte je u pismu, koje je početkom svibnja poslao Golobu, upozorio da je dio troškova koje Slovenija prikazuje kao obrambene – prema metodologiji NATO-a – nepravilno uključen u izračun. Riječ je navodno o oko 300 milijuna eura koje Savez smatra „napuhanim“ izdacima. „Stalno niska razina slovenskih obrambenih izdvajanja u vrijeme krize potkopava našu kolektivnu sigurnost“, napisao je Rutte, prenosi 24ur. Dodao je kako je „ključno da Slovenija preuzme svoj pošteni dio tereta“ te smanji dugogodišnje manjkove u financiranju obrane.
Prema pisanju slovenskih medija, NATO posebno problematizira uključivanje projekata dvostruke namjene, infrastrukturnih ulaganja, dijela sigurnosnih programa i razvojnih projekata koji se u Ljubljani računaju kao obrambeni troškovi, dok ih Savez ne priznaje kao dio osnovnih vojnih izdvajanja. Rutte je pozvao Sloveniju da do sljedećeg NATO summita, koji će se početkom srpnja održati u Ankari, uskladi metodologiju i prikaže „vjerodostojan put“ prema cilju izdvajanja od 3,5 posto BDP-a za obranu. Pismo je izazvalo snažne reakcije i u Bruxellesu, navodi 24ur.
Iz kabineta premijera Goloba potvrdili su da su primili Rutteovo pismo, ali odbacuju kritike. Tvrde da je aktualna vlada izdvojila najviše novca za obranu u povijesti Slovenije te da je upravo ova vlada prva ostvarila NATO-ov cilj od dva posto BDP-a. „Postoje različita stajališta o interpretaciji strukture ulaganja“, poručili su iz Golobova kabineta. Slovenska vlada pritom zagovara šire tumačenje sigurnosti, koje uz vojsku uključuje i ulaganja u kritičnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost, energetsku sigurnost i vojnu mobilnost.
Ministarstvo obrane Slovenije dodatno je pojasnilo da je država 2025. za obranu izdvojila ukupno 1,438 milijardi eura, odnosno 2,04 posto BDP-a. Osim izravnih vojnih troškova, u izračun su uključeni i izdaci drugih ministarstava, vojnih mirovina te državnih poduzeća važnih za obranu. Upravo tu nastaje spor s NATO-om. Slovensko ministarstvo obrane tvrdi da su ti projekti legitimni dio obrambenog planiranja, dok ih NATO uglavnom tretira samo kao „sigurnosna i obrambena ulaganja“, a ne kao osnovne vojne izdatke. Unatoč kritikama, Ljubljana ističe da je posljednjih godina značajno povećala vojni proračun – s 1,24 posto BDP-a 2021. godine na više od dva posto danas. Da podsjetimo, članice NATO-a prošle su se godine obvezale da će do 2035. za temeljnu obranu izdvajati najmanje 3,5 posto BDP-a, dok bi ukupna ulaganja povezana sa sigurnošću trebala doseći pet posto BDP-a.
FOTO Bez problema bi ovdje snimili i horor film! Pogledajte kako izgleda glavni zagrebački Autobusni kolodvor
Otvori KEKS Pay
