Ljudi su bića koja teško prihvaćaju promjene. Ta je teza nadugo i naširoko dokumentirana, bilo teorijom kognitivne pristranosti kojom je dokazano da ljudi vole status quo jer je to sigurnija opcija, makar alternativa i bila bolja, bilo teorijom navike koja govori da ljudi uz promjene osjećaju snažan gubitak kontrole, predvidivosti i rutine, bilo pak teorijom nepoznatog koja biološki dokazuje da mozak percipira nešto novo i nepoznato kao svojevrsnu prijetnju.
Nakon pet kola svi u igri
Jedna recentna promjena na koju su nogometni ljubitelji u samim počecima prilično negativno reagirali bila je promjena formata nogometne Lige prvaka. Nakon 34 godine grupnih faza u različitim oblicima, krovna europska nogometna organizacija Uefa odlučila se na implementaciju ligaškog sustava za sezonu 2024./2025. Prema tom sustavu sve su momčadi u glavnoj fazi Lige prvaka bile stavljene u jednu ligašku ljestvicu, umjesto dotadašnjeg sustava od osam skupina po četiri momčadi. Treba podsjetiti da je to među zajednicom obožavatelja nogometa uzrokovalo nevjerojatan val negativnih reakcija, poručujući među ostalim i da Uefa ovim potezom "uništava nogomet". Negativne reakcije bile su toliko glasne i intenzivne da bi netko tko ne prati nogomet pomislio da su čelnici Uefe počinili neki genocid.
I eto, na kraju se u ovom prvom izdanju promjena formata pokazala kao ogroman uspjeh. Tvrde to oni koji su sud donijeli isključivo na osnovi dojma, ali isto tako postoji i pregršt argumenata za tu tezu. Započnimo s onim najvažnijim. Prioritet većine ljudi koji prate i vole nogomet su golovi, a ova sezona dala nam je pregršt pogodaka. Ovosezonski prosjek od 3,27 golova po utakmici viši je od sve 34 prethodne sezone u kojoj smo imali grupnu fazu, a najviši je u posljednjih 49 godina, još od sezone 1975./1976. kad je natjecanje bilo koncipirano isključivo po formatu nokaut-sustava.
Nadalje, Uefino obećanje o većoj kompetitivnosti itekako je ispunjeno. Nakon pet od osam odigranih kola, od svih 36 momčadi ligaške ljestvice samo je Liverpool (koji je jedini imao svih pet pobjeda) matematički osigurao plasman među 24. Od ostalih 35 klubova svaki je do kraja mogao ispasti iz natjecanja. Nadalje, nakon pet od osam kola nijedan od 36 klubova nije sigurno ispao iz Lige prvaka, čak ni tri kluba koja su poslije tih pet kola bila bez bodova; Leipzig, Slovan Bratislava i Young Boys. Uoči posljednjeg, osmog kola ligaške faze situacija se nešto razbistrila, ali i dalje smo imali situaciju pri kojoj je u zadnjem kolu 27 od 36 klubova igralo za nešto važno, bilo to za plasman među prvih osam koji osigurava izravan prolaz u osminu finala, ili pak za plasman među 24 najjača kluba koja su nastavljala natjecanje barem u play-offu, novoj, dodatnoj rundi nokaut-faze. A tih 75 posto momčadi koje se za nešto bore u zadnjem kolu glavne faze nikad nismo imali u 34 godine sustava po grupama.
Sedam repriza finala
Sigurno se sjećate onih brojnih skupina u kojima su dominantne momčadi već nakon trećeg ili četvrtog kola matematički osigurale prolaz pa su u zadnjim kolima igrali s juniorima i pričuvama. Toga u novom formatu više nema. Brojni velikani poput Manchester Cityja, Real Madrida te konačnog osvajača PSG-a praktički su do zadnjeg dana strepili za prolazak dalje i to je ogromna dodana vrijednost ovog formata.
Povećavanjem ekipa s 32 na 36 te većim brojem kola u glavnoj fazi, osam umjesto šest, i broj utakmica, naravno, znatno se povećao. U glavnoj fazi tako smo umjesto 96 imali 144 utakmice, no još se više povećao broj velikih utakmica, budući da su i momčadi iz prve jakosne skupine igrale protiv klubova iz prve jakosne skupine (i to dva), što nikad nije bio slučaj za vrijeme grupnog sustava. Broj utakmica između klubova rangiranih u top 10 u Europi se ove sezone utrostručio, a vidjeli smo ove sezone čak sedam različitih repriza finala iz povijesti, čime je srušen dosadašnji rekord jedne sezone s četiri reprize finala. Dinamici i zanimljivosti pridonijela je i činjenica da klubovi svojih osam utakmica igraju protiv osam različitih protivnika, a ne samo protiv tri, kao što je bio slučaj dosad.
Isto tako, vidjeli smo u ligaškoj fazi i velik broj iznenađujućih rezultata: Sporting – Man. City 4:1, Monaco – Barcelona 2:1, Aston Villa – Bayern 1:0, Dinamo – Milan 2:1, Lille – Real Madrid 1:0, PSV – Liverpool 3:2 i još pregršt šokova. Od 24 najbolje rangirane ekipe uoči natjecanja njih se pet našlo među 12 momčadi koje su ispale u ligaškoj fazi, a najveće iznenađenje bio je njemački Leipzig, 11. rangirani klub uoči sezone koji je ligašku ljestvicu završio na 32. mjestu.
Hrpa golova, konstantan natjecateljski podražaj, velik broj iznenađenja, napetost do posljednjih trenutaka i na kraju – novi prvak PSG koji je u ligaškoj fazi bio tek 15. na ljestvici. To je ono što nam je donio novi format Lige prvaka u svojem premijernom izdanju.
Ubaciti dvije utakmice više u ionako pretrpan program je bila velika voda na mlin onih koji osvajaju prvenstva svojih zemalja još prije N. godine kao PSG. Dok su drugi mogli trčati bili su skoro na dnu. Nakon N. godine kad su svi polako dušili oni sve pregazili.