Nakon što je prošle godine u novi mandat zakoračio dugogodišnji predsjednik Zlatko Mateša, Hrvatski olimpijski odbor neće mijenjati ni svog prvog operativca. Naime, Vijeće HOO-a ovjerilo je kandidaturu dosadašnjeg glavnog tajnika Siniše Krajača imenovavši ga i za novo mandatno razdoblje.
Premda je oko njega bilo disonantnih tonova, ponajviše iz smjera nekih loptačkih sportova (koji su za sebe tražili više novca), ali i Ministarstva turizma i sporta, Krajač je na kraju ostao jedini punopravni kandidat.
– Ja sam se za svog prvog mandata, uz podršku predsjednika Mateše, držao Statuta i odluka Vijeća i ni u jednom trenutku nisam htio donositi odluke koje bi štetile manjim sportovima. I to se pokazalo i više nego ispravnim. Situacija koja je bila stavljena pred nas bila je nerealna, no sreća je da je premijer shvatio bit problema, on je presjekao, a ja sam imao otvorene ruke da napravim kako treba.
S obzirom na pritiske pod kojima je bio, je li dvojio oko novog mandata glavnog tajnika krovne nam sportske kuće?
– Nakon teškog mandata, svatko pametan se mora zapitati može li taj posao raditi s jednakim žarom i dalje. Nužno je sam sebe preispitati. A u mom prvom mandatu imali smo troje Olimpijske igre, dvoje Ljetne i jedne Zimske, zatim jedne Europske igre, niz igara za mlađe uzraste, Mediteranske igre i svugdje su postignuti dobri rezultati. Mislim da smo na svim tim natjecanjima osvojili 79 medalja i tako opravdali uložena sredstva. Dakako, to nije produkt samo mog rada nego i moj prethodnika, a vjerujem da smo, uz rezultate, podignuli i razinu kvalitete komunikacije s nacionalnim savezima na razinu koja je imala za posljedicu veća sredstva od države. Predsjednik Mateša i ja smo, zajedničkim radom, u tome uspjeli.
Neka svi dođu do izražaja
Gdje god se dijeli novac, postavlja se pitanje i njegove potrošnje.
– Kada vam netko osigura sredstva, njih treba znati trošiti na pravi način. Mi imamo otvoreni pristup prema distribuciji sredstava od kojih njih 86 posto ide sportu, pet posto za plaće, a ostatak za funkcioniranje tijela i službi HOO-a koje su u službi nacionalnih saveza i sporta. Otvaranjem novih razvojnih programa, kako za ekipne sportove tako i proširenjem nekih mogućnosti u pojedinačnim sportovima, stvorili smo preduvjete da sportovi koji prije nisu mogli doći do izražaja sada to mogu. Primjerice, sinkronizirane plivačice su prvi put u svojoj povijesti osvojile medalju, a tajlandski boks, koji je bio na margini, ima svjetske i europske prvake baš kao i kik-boks.
A baš su borilački sportovi jedan dio čvrstog oslonca hrvatske uspješnosti na međunarodnoj sceni.
– Neću ih zvati malim sportovima jer nas oni redovito i uspješno zastupaju na velikim natjecanjima i ti sportovi su dobili svoj prostor kako u financiranju tako i u pažnji prema njima, odnosno u vrednovanju njihovih rezultata. Uostalom, prvi put se u mom mandatu proglašavaju najbolji sportaši neolimpijskih sportova između kojih je jedino karate mogao parirati i eventualno još netko ako nije bilo većeg uspjeha u olimpijskom sportu. Mi ne želimo podcjenjivati nijedan sport jer ne znamo kada će u ovoj dinamici na olimpijskoj sceni neki sport postati olimpijskim.
Čini se da se hrvatski sport iz COVID krize sasvim solidno izvukao.
– Nije nam se dogodio drastičan pad broja klubova i sportaša. Uspjeli smo se za relativno kratko vrijeme vratiti u normalu. Uostalom, prvo natjecanje još tijekom pandemije koronavirusa održano je kod nas u Poreču, bio je to džudaški Grand Prix koji je bio organiziran na svjetskoj razini. Osim toga, imali smo i postpotresno stanje i trebalo je pomoći klubovima s Banovine, osigurati im da mogu nastaviti funkcionirati. Zbog obnove Doma sportova morali smo izaći iz prostora u kojem smo bili skoro 30 godina, a i trebalo je osmisliti nove programe kako nam nijedan dio proračuna ne bi otišao u vjetar. U poticanju razvoja ženskog sporta smo lideri u regiji, a uključili smo se i u sve akcije koje prati i MOO kao što su održivost i razvoj sporta, prava manjina, stop nasilju.
Za LA 2028 stižu novi asovi
Treba primijetiti da je za Krajačeva prvog mandata zaposleno nekoliko bivših, vrhunskih sportaša kao što su olimpijski pobjednik Vlado Šola, olimpijska bronca Snježana Pejčić, ali i svojedobno jedna od najboljih europskih odbojkašica Maja Poljak.
– I dalje će biti moja intencija zapošljavati one sportaše koji iskazuju interes prema radu u sportu što traži određene sposobnosti i vještine koje su drugačije od onih koje su im bile potrebne u sportu. I oni su ti koji moraju pratiti trendove i otvarati nove programe. U lokalnom sportu su prije bila tri programa, sada ih je 12. U nacionalnim savezima je bilo pet posto mogućnosti za prenamjenu sredstava, a sada se čini sve što se može. Imali smo prije tri vrste trenera u našim programima, a sada ih je sedam. Razvojna programa su bila dva, a sada ih je sedam.
U tajnikovu novom mandatu su dvoje Olimpijske igre, jedne Zimske i jedne Ljetne, koje bi puno toga mogle reći o stanju hrvatskog sporta.
– Važno je da nam se rukomet vratio u svjetski vrh gdje je vaterpolo već konstantan. U Cortini bi se moglo dogoditi da ponovno imamo medalju na Zimskim igrama, a u Los Angelesu će stasati neki novi sportaši poput poput gimnastičara Aurela Benovića, plivačice Jane Pavalić, atletičarke Jane Košćak... Na Olimpijskim igrama nama većinu medalja osvajaju pojedinačni sportovi, uz atletiku, tenis, veslanje i streljaštvo, to su najčešće borilački sportovi, poput tekvondoa i džuda, i većim dijelom žene.
Drži i ne puštaj. Funkciju.