Priča o Vijetnamskom ratu mnogo je više od samih ratnih operacija – ona uranja duboko u slojevitu povijest Vijetnama, razotkrivajući korijene sukoba koji su oblikovali sudbinu zemlje i cijelog svijeta.
Od dinastija do kolonijalizma
Vijetnam ima dugu i burnu dinastičku povijest koju su obilježile vladavine moćnih obitelji kao što su Ly, Tran i Le te su stoljećima uspješno odolijevale kineskim, mongolskim i drugim osvajačima. Unatoč snažnim utjecajima konfucijanizma i kineske kulture, Vijetnam je razvio vlastiti identitet, ali su ga unutarnje dinastičke borbe činile ranjivim na vanjske utjecaje.
U 17. i 18. stoljeću u zemlju dolaze kršćanski misionari, što je izazvalo napetosti s tradicionalnim vlastima. Upravo je progon katolika i drugih kršćana poslužio Francuskoj kao izgovor za vojnu intervenciju u Vijetnamu, što s vremenom dovodi do razdoblja kolonijalizma. Do kraja 19. stoljeća cijeli Vijetnam postaje dio Francuske Indokine, a domaći carevi postaju figure bez stvarne moći pod patronatom kolonijalista.
Drugi svjetski rat i uspon Ho Chi Minha
Tijekom Drugog svjetskog rata Vijetnam se nalazi pod okupacijom Japana, dok istovremeno zadržava formalnu francusku upravu. Godine 1945., nakon japanske kapitulacije, nastaje vakuum vlasti koji koristi Ho Chi Minh – karizmatični vođa, školovan u Parizu i Moskvi, osnivač Indokineske komunističke partije i lider pokreta Viet Minh. On proglašava neovisnost Demokratske Republike Vijetnam, nadahnjujući se američkom Deklaracijom o nezavisnosti, no ubrzo mora ponovno ući u gerilski rat protiv povratka Francuza.
Strah od komunizma i američka intervencija
Nakon što su Francuzi poraženi kod Dien Bien Phua 1954. i Ženevskog sporazuma, Vijetnam je podijeljen na komunistički sjever pod vodstvom Ho Chi Minha i prozapadni jug. No planirani izbori za ujedinjenje nikada nisu održani. Naime, američka administracija, vođena strahom od širenja komunizma i s njim povezanom tzv. domino teorijom, podržala je južnovijetnamski režim Ngo Dinh Diema. SAD je smatrao da bi pad Vijetnama pod komunizam povukao za sobom i druge zemlje jugoistočne Azije.
Pod predsjednikom Johnom F. Kennedyjem 1961. godine, SAD u Vijetnam šalje prve vojne savjetnike. Eskalacija dolazi 1965. pod Lyndonom B. Johnsonom, kad broj američkih vojnika rapidno raste, a rat postaje svakodnevna vijest na američkim televizijama, izazivajući duboke podjele i rađanje snažnog antiratnog pokreta. Vijetnamski rat time je postao prvi "televizijski rat", a slike stradanja i prosvjeda obilježile su cijelu jednu generaciju.
Kraj rata i američko povlačenje
Unatoč masovnim bombardiranjima i velikoj vojnoj nadmoći, SAD nije uspio slomiti otpor Sjevernog Vijetnama i Vietkonga. Sve veći broj žrtava i rastuće protivljenje u američkoj javnosti doveli su do mirovnih pregovora i potpisivanja Pariškog sporazuma 1973. godine, kojim je predviđeno povlačenje američkih trupa. Uslijed političke krize i afere Watergate, predsjednik Nixon podnosi ostavku, a Amerika se povlači iz Vijetnama. Rat je završio padom Saigona 30. travnja 1975., a Vijetnam postaje ujedinjena komunistička država.
O Vijetnamskom ratu ispričane su brojne priče, a jedna od njih čeka vas premijerno na DOX TV-u. Film “Vijetnamski rat” (26. 5., 21:00) podsjeća kako ovaj rat nije bio samo sukob dviju vojski, već sudar civilizacija, ideologija i povijesnih naslijeđa – od dinastičkih careva preko kolonijalnih sila do hladnoratovskih supermoći. Njegove posljedice osjećaju se i danas, kako u Vijetnamu, tako i u globalnoj politici, kulturi i kolektivnom sjećanju.
Otvori KEKS Pay
