Dolaskom rujna novu programsku shemu dobiva i dječji kanal RTL Kockica, a s njom stižu i nove emisije. Ove godine prikazivat će se "Čuvari povijesti", emisija koja gledatelje vodi iza zidina najpoznatijih hrvatskih dvoraca i utvrda, vraća se i "Idemo u ZOO", a novitet je serijal za mališane željne istraživanja prirodnih pojava – "Meteorolog(i)ja". Autor emisije je RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić, koji će djeci na zabavan i razumljiv način objašnjavati kako nastaju različite vremenske pojave. Kroz zanimljive eksperimente i tumačenja meteoroloških fenomena, mali gledatelji naučit će što nam govore oblaci, vjetrovi i munje te će se pritom i dobro zabaviti. Upravo u povodu ove emisije razgovarali smo s Dorianom, koji nam je, među ostalim, otkrio i kakvo nas vrijeme očekuje u rujnu.
Kako je došlo do ove emisije? I kako je zamišljena?
Već dulje vrijeme imao sam ideju neke meteorološke pojmove objasniti i približiti široj javnosti, osobito djeci. Svi mi svakodnevno promatramo oblake i vremenske pojave, pa je i ekipa RTL Kockice brzo prihvatila ideju da se takva objašnjenja prikažu na zabavan način. U emisiji ćemo, uz pomoć stručnjaka i ljudi koji žive ovisno o vremenskim prilikama, pokazati koliko je ono važno svima nama. Neizostavni će biti i pokusi, a poseban će začin emisiji dati proširena stvarnost u našem studiju.
Kojim ćete se temama baviti?
Pokrit ćemo brojne osnovne pojave, počevši od onih koje svi svakodnevno primjećujemo – magle, mraza i oblaka – pa sve do godišnjih doba i klime. Svaka epizoda sadržavat će i mali eksperiment koji će djeca, ali i odrasli, moći sami ponovno isprobati kod kuće.
Kojim danima će se emitirati i u kojem terminu?
Meteorolog(i)ja stiže na RTL Kockicu krajem listopada i emitirat će se subotom, a o točnom datumu početka i terminu na vrijeme ćemo obavijestiti naše male i velike gledatelje.
Ova uloga malo je drukčija od one koju ste imali do sada. Jeste li se posebno pripremali?
Jesam. Ovo je sasvim drukčije od pripremanja klasične prognoze zbog svih različitih elemenata, pokusa i uloga u kojima se nalazim. No tu je iskustvo ipak malo pomoglo.
Postoji li neka vrsta treme?
Naviknut sam na kamere i svijetla, ali mala trema uvijek postoji, ona zdrava, osobito kad se radi nešto novo. No moram reći da su ova snimanja s ekipom bila baš jako zabavna, osobito na terenu.
Kako najbolje djeci objasniti stručne pojmove?
Inače se uvijek trudim vremenske pojave što više pojednostavniti i približiti gledateljima. Tako i ovdje želimo složene znanstvene pojmove "prevesti" na jezik razumljiv djeci, a pritom zadržati smisao. U tome najviše pomažu pokusi i usporedbe iz svakodnevnog života.
Već ste poznato lice RTL-a, a nedavno ste privukli posebnu pozornost i preslatkim videom sa svojim sinom. Je li vam on pomagao oko priprema? Jeste li ga znali pitati i je li mu to zanimljivo? Ili vježbati s njim?
Naravno, s njim sam kod kuće isprobao gotovo sve pokuse, bio je moj mali "testni gledatelj", ali i suradnik. Znalo se dogoditi da mu nešto objašnjavam pa vidim po izrazu lica da bih trebao potražiti bolji način.
Studirali ste na PMF-u. Jeste li tijekom studija razmišljali o tome kako ćete jednog dana raditi na televiziji? Jeste li to priželjkivali?
Iskreno, nisam. Došlo je to relativno slučajno na nagovor Dunje Mazzocco Drvar, gdje sam nekako zavolio taj dio posla približavanja vremenskih situacija gledateljima, ali i prepoznavanje različitih situacija i sinoptičkih obrazaca.
Imate li uzore u voditeljskom poslu?
Nemam uzore u klasičnom smislu, više ljude koje cijenim – one koji rade s mnogo energije i topline, bez obzira na format. Na RTL-u mi se zaista svi voditelji čine izvrsnima, od emisije "Danas" do "Direkta". U sinoptičkom smislu volio sam pratiti prognoze pokojnog Milana Sijerkovića, čijim se knjigama i danas koristim. Uvijek rado pogledam i kako su moje kolegice Damjana, Tanja ili Ana protumačile određene vremenske situacije. Naime, svaka je prognoza zapravo subjektivna i uvijek barem malo drukčija, pa je korisno vidjeti različite pristupe i možda iz njih nešto naučiti.
Rekli ste jednom prilikom i da ste odmalena bili zainteresirani za prirodne znanosti. Sjećate li se neke slične emisije koju ste tada pratili? Koja vas je možda inspirirala za "Meteorolog(i)ju"?
Baš se i ne sjećam nečeg specifičnog, više sam gledao crtiće i možda s vremena na vrijeme program za djecu i mlade.
Koliko ovakve emisije mogu potaknuti interes kod djece za znanost?
Mislim da mogu jako mnogo. Katkada je dovoljan samo jedan pokus ili objašnjenje da dijete poželi istraživati dalje. To je onaj "aha" trenutak, a nadam se da će upravo neka naša epizoda ili pokus probuditi budućeg znanstvenika ili meteorologa.
Koje su vam daljnje želje u karijeri i koliko se još dugo vidite pred kamerama?
Volio bih i dalje raditi ovo što volim – spajati meteorologiju i komunikaciju. Gdje god to bilo, pred kamerama ili možda iza njih.
Znamo i da se bavite košarkom. Kako usklađujete ovu ljubav sa zanimanjem? Postoji li neka poveznica?
Teško, ali uz pomoć i podršku obitelji još uvijek je to nekako izvedivo. Košarka je velika ljubav, kako u zimskim tako i u ljetnim mjesecima. Naravno, pomaže i to što su ekipe u kojima igram uvijek izuzetno dobro društvo.
Koga biste istaknuli kao najveću podršku?
Prije svega obitelj, posebice Antonija i Toma. No, pomažu i kolegice s posla – Damjana, Tanja i Ana, što savjetom a što uskakanjem u smjene.
I klasično pitanje... Kakvo vrijeme nas očekuje ovog rujna?
Rujan nam je već pravi prijelazni mjesec s obilježjima i ljeta i jeseni. Bit će uobičajeno topao, pa čak možda i malo topliji u kopnenim krajevima. Dugoročne prognoze za iduće mjesece daju samo malu vjerojatnost dugotrajnijih hladnijih razdoblja, pa je malo vjerojatno da će neki od sljedećih mjeseci biti hladniji od prosjeka. Dojam može biti drukčiji jer je uvijek subjektivan, no brojke i analize koje se objavljuju krajem svakog mjeseca pomažu nam zadržati objektivnost. Što se oborina tiče, bit će ih nešto više kada se sve zbroji, osobito na Jadranu zbog nekoliko izraženih kišnih epizoda. U rujnu je i inače češći i utjecaj sredozemnih ciklona.
Otvori KEKS Pay
