Naslovnica Premium Analize i intervjui

Azimov za Večernji: Ulaganjem u Agrokor uložili smo i u sigurnost Hrvatske

Znamo da Hrvatska ima težak teret sa Srbijom i da rane još nisu zaliječene. Rusija je jako zainteresirana i sve će učiniti da odnosi između Hrvatske i Srbije budu bolji
13. kolovoza 2017. u 12:45 162 komentara 18657 prikaza
Anvar Azimov
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Osebujni ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov pripada staroj školi ruske diplomacije. Bez dlake je na jeziku, što je dokazao u veljači kad je otvorio priču o Agrokoru. S druge strane, u njemu je snažno prisutna i ona nježnija strana ruskog bića – zaljubljen je u balet, glazbu, kazalište. U intervjuu s nama bio je vrlo otvoren, govorio je o sebi, svojim ženama, politici, geopolitici, ali i novoj ljubavi – prema Hrvatskoj.

Anvar Azimov MISLAV ŠIMATOVIĆ Nije Azimov prozvao Todorića, već hrvatski državni vrh

Gospodine veleposlaniče, gdje ste ljetovali? Jeste li posjetili hrvatsku obalu otkako ste veleposlanik u RH?

Svoj godišnji odmor proveo sam u Moskvi. Bio je to radni godišnji. Radio sam u dva smjera. Pripremio sam dolazak izaslanstva Hrvatskog Sabora na čelu s gospodinom Mirom Kovačem od 16. do 19. srpnja. Želim naglasiti kako je taj posjet donio mnogo koristi. Miro Kovač ostavio je jako dobar dojam na svoje sugovornike u Državnoj dumi i u Vijeću Federacije. Kada sam isplanirao razvoj naših bilateralnih odnosa, jer na žalost posljednjih deset godina naši su odnosi stagnirali, prvi korak bio je posjet vašeg ministra vanjskih poslova Rusiji. Želio bih naglasiti kako je gospodin Davor Ivo Stier na Lavrova ostavio vrlo jak i snažan dojam. Najvažnije nam je bilo započeti kontakte na razini ministara vanjskih poslova, što smo i uspjeli posjetom Steira Moskvi u svibnju. Potpisali smo plan međuministarskih konzultacija. Na osnovi tog plana redovito se održavaju konzultacije na različitim razinama između Rusije i Hrvatske. Drugi pravac bio je aktivirati međuparlamentarne veze koje su bile zamrznute više godina. Posjet izaslanstva na čelu s gospodinom Kovačem bio je zaista prodoran. Dogovorili smo za sljedeću godinu uzvratni dolazak parlamentarnih izaslanstva, dva odbora, iz Rusije u Hrvatsku, iz Državne dume i Vijeća Federacije. U listopadu u Sankt Peterburgu bit će održana sjednica o Interparlamentarnoj uniji. Naša predsjednica Vijeća Federacije pozvala je predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da bude prisutan na tom sastanku. To je bio prvi dio mog radnog godišnjeg.

A drugi?

Drugi i najteži dio bilo je pripremanje sastanka, nakon sedam godina, međuvladine komisije za gospodarsku i znanstvenu suradnju. Zahvaljujući naporima našeg veleposlanstva i hrvatskog veleposlanstva u Rusiji, u posljednjih nekoliko mjeseci uspjeli smo organizirati tri sastanka radnih grupa Međuvladine komisije, grupe za energetiku i trgovinu, kao i za turizam. Sada su se stvorili dobri temelji i uvjeti za bolju suradnju. Dogovorili smo se da ćemo početkom listopada organizirati novu sjednicu Međuvladine komisije na koju će iz Hrvatske kao predsjedavajući te komisije doći potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Radimo na pripremi sastanka na visokoj razini u Moskvi do kraja godine. Na marginama tog sastanka planiramo organizirati i gospodarski forum. Za to su vrlo zainteresirani hrvatski izvoznici. Eto, takav je bio moj godišnji odmor.

Zašto je došlo do tako dugog zahladnjenja odnosa Zagreba i Moskve, pogotovo kada znamo da je Rusija odigrala veoma pozitivnu ulogu u Domovinskom ratu?

Mislim da je usporavanje razvoja odnosa između naših zemalja bilo povezano s nizom objektivnih razloga. Među ostalim, to je bilo povezano s učlanjenjem Hrvatske u NATO i EU. Osim toga, nakon raspada SSSR-a, što je za nas bila velika tragedija, Rusija se suočavala s velikim gospodarskim izazovima. To ne znači da Rusija nije htjela podržavati aktivne trgovinske i gospodarske veze. Ali nismo osjećali da Hrvatska ima dovoljno političke volje za to. To su objektivni razlozi. Mene je naš ministar Lavrov poslao u Zagreb upravo zato da aktiviramo i pospješimo politički dijalog. Za nas je članstvo Hrvatske u NATO-u i EU realnost i objektivna stvar i to ne smije spre??avati razvoj naših bilateralnih odnosa. Da bismo uspjeli započeti novu etapu naših odnosa, trebale su zamalo dvije godine teškog i napornog rada. Želim naglasiti da se s velikim poštovanjem odnosim prema hrvatskom rukovodstvu. Imam vrlo dobre kontakte s većinom vaših ministara i oni se prema meni odnose s velikim poštovanjem. Ja sam konkretan, praktičan čovjek i želim u tijeku svog mandata napraviti što više za razvoj naših odnosa, što je u interesu obiju zemalja. I želim to postići za vrijeme svog mandata koji je četiri, pet godina. Zato se žurim da sve stignem napraviti.

Rusija planira organizirati niz kulturnih manifestacija u Hrvatskoj. Kako uspijevate dovesti toliko velikih ruskih zvijezda u Hrvatsku, jer ovdje su već nastupale najbolje i najpoznatije zvijezde ruske opere i baleta?

Istina je da smo najviše uspjeha postigli u području kulturne suradnje. Između niza dokumenata koje ćemo uskoro potpisati bit će i program kulturne suradnje za dvije godine. Znate da imamo dobre sestrinske veze između Sankt Peterburga i Zagreba. Tu moram naglasiti da je tu važan čovjek, moj prijatelj, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Jako sam mu zahvalan za velik doprinos u odnosima sa Sankt Peterburgom i s Moskvom. Sljedeće godine planiramo organizirati Dane kulture iz ta dva grada u Zagrebu. Ja dugujem Bandiću, koji nam je pomogao podići tri spomenika Puškinu, Jesenjinu i Gagarinu. Te smo spomenike poklonili gradu Zagrebu. Sada mi je zadaća da što prije postavimo spomenik vašem poznatom teologu i povijesnom djelatniku Jurju Križaniću u Moskvi. Vlada Moskve odlučila se jedan trg u Moskvi preimenuje u Zagrebački trg. Tamo želimo staviti kopiju spomenika koji stoje tu ispred Kaptola.

Kliman i Azimov Izgubljeni u prijevodu Azimov: Mediji su me krivo interpretirali

U Zagreb dolazi i zbor Crvene armije, vjerojatno najpoznatiji zbor takve vrste u svijetu. Od mnogih Hrvata čujem da s velikim nestrpljenjem iščekuju taj koncert...

U posljednje vrijeme dolazilo je više ozbiljnijih, značajnih baletnih trupa u Hrvatsku. Sljedeće godine će, prvi puta, u Zagrebu biti organizirana izložba iz Ermitaža. Nizom manifestacija obilježit ćemo 50. godišnjicu odnosa između Sankt Peterburga i Zagreba. U jesen ove godine očekujemo dolazak Zbora Aleksandrova. Njihovi nastupi nose posebnu simboliku i bitni su jer su mnogi članovi tog zbora nedavno poginuli u zrakoplovnoj nesreći na putu prema Siriji, a zamijenila ih je nova generacija umjetnika. Ove smo godine proslavili i 25. godišnjicu uspostavljanja diplomatskih odnosa i mnoge manifestacije su bile napravljene u povodu toga. I s velikim uspjehom u Moskvi u svibnju je nastupio vaš poznati pjevač Oliver Dragojević. Sankt Peterburg je napravio izvanrednu gestu i pozvao Balet HNK koji je nastupio u tom gradu s baletom “Ana Karenjina”. Imam ideju da sljedeće godine dovedem u Zagreb suvremeni balet „Kazalište Jakobsona“.

Zašto velike gradovi poput Dubrovnika i Splita imaju manje kulturnih manifestacija iz Rusije?

Objektivno tu je i faktor daljine. Mi nemamo diplomatskih predstavnika u Dubrovniku i Splitu. U Splitu imamo počasnog konzula. To je jedan od najboljih stručnjaka i profesionalac za Rusiju Josip Eterović. Sada tražim dobrog kandidata za mjesto počasnog konzula u Dubrovniku. To će sigurno doprinijeti međukulturnim vezama s Dubrovnikom i Splitom. Puno ovisi i od rada predstavništva i udruga rusko-hrvatskog prijateljstva. U Rijeci je takva udruga dosta aktivna i tamo organiziramo mnogo manifestacija.

U žarištu interesa hrvatske javnosti ušli ste početkom godine kada ste najavili da Agrokor više neće dobivati ruske kredite. Što se od tada do danas promijenilo?

Stvar je u tome da je pitanje odnosa između Sberbanka i Agrokora potpuno korporativno pitanje. Pozivam da budemo objektivni i zahvalni Sberbanku jer su njihova ulaganja na kraju doprinijela održavanju Agrokora. Ne zaboravimo da su banke Rusije, a ne europske i zapadne banke, odigrale odlučujuću ulogu. To je još jedno svjedočenje koliko je Hrvatska draga Rusiji. Čak u aktivnoj fazi krize Agrokora u ožujku Sberbank je ipak našao mogućnost da financira hrvatsku kompaniju s još dodatnih 100 milijuna eura. Ukupno su Sberbank i VTB uložili gotovo 1,5 milijardi eura. Takav iznos nije nitko dao. I sada je sasvim prirodno da su te banke zabrinute oko isplate tog duga. Nadam se da će tijekom pregovora doći do komercijalnog rješenja koje bi odgovaralo i Sberbanku i njegovim partnerima. Vrlo dobro shvaćamo da je stabilnost Agrokora u isto vrijeme i stabilnost Hrvatske. Zbog toga smatramo da je financijska pomoć koju smo pružili bila vrlo bitna i za vašu zemlju. S obzirom na to da sam dotaknuo pitanje stabilnosti, ne mogu a da ne spomenem doprinos premijera Plenkovića u održavanju stabilnosti vaše zemlje. S velikim poštovanjem odnosim se prema vašem premijeru i nadam se da ćemo uspostaviti čvršće veze i s Moskvom.

Nije li vas izjava premijera Plenkovića o Ukrajini naljutila?

Mi se potpuno ne slažemo s inicijativom “mirne reintegracije teritorija”. To se pitanje treba rješavati nakon reguliranja svih problema između Donbasa i Kijeva. Osim toga, za takvo što potrebna je i suglasnost Donbasa, a ne samo Kijeva. Rusija je zainteresirana da ono što je dogovoreno u Minsku bude primijenjeno što prije. Što se tiče obveza s naše strane, mi ih potpuno ispunjavamo. Međutim, režim u Kijevu nema dovoljno volje da bi riješio pitanje Donbasa. Rusija ne podržava odcjepljenje Donbasa od Ukrajine. Taj se problem treba riješiti putem uspostavljanja posebnog statusa Donbasa i rješenja postojećih problema između Donbasa i Kijeva. Zato se ne slažemo s pozicijom EU i SAD-a koje povezuju uvođenje sankcija Rusiji sa situacijom u Ukrajini. Problem je što zapravo Kijev ne ispunjava Minski sporazum i te sankcije trebaju biti usmjerene prema Kijevu, ali su usmjerene samo prema Rusiji. Takva politika sankcija nema perspektive. Mi smo htjeli što prije poboljšati naše odnose ne samo sa SAD-om već i s EU. Zemlje EU vrlo dobro shvaćaju da od sankcija one trpe štete više nego Rusija. Sankcije pomažu nama u učvršćivanju naše gospodarske situacije. Jako nam je žao što zbog sankcije trpi i Hrvatska, koja godišnje gubi do 40-50 milijuna eura jer ne može izvesti svoje poljoprivredne proizvode i ribu. Mi smo spremni za ukidanje svojih odgovornih mjera ako budu ukinute sankcije.

Turisti VELEPOSLANIK RUSIJE Ministarstvo turizma odgovorilo Azimovu: Naš je cilj privlačenje ruskih turista

Nadate se ukidanju sankcija? Što mislite o nedavno uvedenim novim sankcijama SAD-a?

Nedavno uvedene sankcije SAD-a nanose štetu i gospodarskim interesima zemljama EU. U opasnost dovode i pitanje energetske sigurnosti EU. Rusija je vrlo pouzdan partner što se tiče isporuke energetskih proizvoda. Smatram da u EU nema alternative našim isporukama. Mislim da zemljama EU nije u interesu da plate dvostruko višu cijenu za američki plin umjesto ruskog plina.

Kako u toj situaciji surađujete s Hrvatskom?

Danas svjedočimo jačanju našeg političkog dijaloga, što je jako bitno. To bi trebalo poduprijeti i uspostavljanju naših gospodarskih veza. Sadašnje stanje naših trgovinsko-gospodarskih odnosa apsolutno mine odgovara. Uz potencijal od tri milijarde eura godišnje trgovinske razmjene mi stojimo na istom mjestu s milijardom. Stabilno isporučujemo Hrvatskoj naftu i plin i spremni smo to povećati uz razumnu cijenu. Najuspješnije se naša suradnja razvija u sferi isporuke plina. Moram dati kompliment tvrtki koja radi na ovom tržištu – PPD-u. Predsjednik te tvrtke Pavao Vujnovac uspostavio je najtješnje odnose s rukovodstvom Gazproma. Nama je cilj dovesti isporuku plina u Hrvatsku do milijarde kubika. Hrvatski izvoznici nisu zadovoljni postojećom situacijom i jasno da im smeta i politika i sankcije EU. Mi smo zainteresirani za povećanje izvoza hrvatskih proizvoda u Rusiju. Meni, kao veleposlaniku, zadaća je stvaranje najboljih uvjeta za rad hrvatskih izvoznika u Rusiju. Hrvatska gospodarska komora na najbolji način zastupa interes Hrvatske i mi je smatramo jednim od najbitnijih čimbenika za povećanje naših gospodarskih odnosa. Sada imamo politiku zabrane uvoza svojih proizvoda zbog sankcija. Smatramo bitnim podržavati vašu brodogradnju, koja je stala na noge umnogome i zbog velikih ruskih narudžbi. Bez obzira na politiku zamjene uvoza svojim proizvodima, ipak ćemo nastaviti naručivati proizvode od te industrije. Očekujemo da će Rusija više desetaka, a možda i stotine milijuna eura, utrošiti u tu sferu. Jako smo zadovoljni i našom suradnjom s AD Plastikom. Hrvatska farmaceutska industrija je vrlo popularna u Rusiji. U posljednje vrijeme Rusi su dosta navikli i na hrvatsku kozmetiku i u tom polju ima velika perspektiva. Istina da EU puno ulaže u Hrvatsku, ali ruska pomoć može isto tako biti jako dobra potpora Hrvatskoj. Mi u Hrvatskoj ne konkuriramo NATO-u ni EU. Ne samo u Hrvatskoj nego nigdje na Balkanu. Voljeli bismo i željeli da balkanske zemlje budu izvan bilo kojih blokova. Ali na žalost stvari su potpuno drugačije.

Anvar Azimov | Autor : Jurica Galoic/PIXSELL Foto: Jurica Galoic/PIXSELL Večernjakov novinar s ruskim veleposlanikom Azimovim

Jedno su vrijeme ruski turisti u velikom broju dolazili u Hrvatsku, ali im se broj smanjio, zašto?

Moja je zadaća, među ostalim, pojačati turističku razmjenu i svakako povećati broj ruskih turista u Hrvatskoj. Imamo jako dobru statistiku glede toga. Ove godine možda će biti gotovo 150 tisuća turista koji će posjetiti Hrvatsku. Moramo se vratiti u ona vremena kada je dolazilo više od 200 do 300 tisuća turista godišnje. Možda po broju ruski turisti nisu prvi koji posjećuju Hrvatsku, ali po potrošnji su sigurno prvi jer Rusi vole trošiti novac. Imao sam nastup uime turističke zajednice u Rusiji i rekao sam im da Rusi uistinu vole hrvatski narod i gaje simpatije prema tom narodu. Ruski turisti vole dobru hranu i piće, a Hrvatska im to omogućuje.

Kako ocjenjujete nedavnu izjavu američkog potpredsjednika Pencea u Crnoj Gori da Rusija pokušava crtati nove granice na Balkanu. Ta je izjava djelovala populistički...

Situacija u Crnoj Gori nas je jako razočarala. Tamo nije bio održan referendum o ulasku te zemlje u NATO. Isto tako, nije bilo referenduma ni na Kosovu. Ali na Krimu je ipak bio referendum. Hoćete li priznati ili ne, ali 98 posto je glasalo da se Krim pripoji Rusiji i ispravi povijesna nepravda. Spremni smo i s EU i SAD-om surađivati na Balkanu. Kažem, nemojte dijeliti Balkan na sfere utjecaja. Moramo zajedničkim snagama osigurati stabilnost i prosperitet regije. Posebno nas zabrinjava situacija u BiH, i to s razlogom. I aktivno se zalažemo za očuvanje Daytonskog sporazuma. I uvijek ćemo raditi protiv promjene tog sporazuma. U BiH su dva entiteta i tri konstitutivna naroda i tako će ostati dok ta sva tri naroda ne dogovore drugačije rješenje. Mi isto dijelimo zabrinutost za status Hrvata u BiH. Zbog toga smo dogovorili s ministarstvom vanjskih poslova Rusije da organiziramo međuministarske konzultacije o situaciji u regiji, a taj će se skup održati početkom jeseni u Moskvi.

Kako Rusija danas gleda na odnose na Balkanu i stalne svađe Srbije i Hrvatske? Nekako je dojam da se Rusija uspijeva držati po strani u prepucavanjima Zagreba i Beograda. Može li Rusija biti neka vrsta miritelja dviju susjednih država?

Mi bismo htjeli vidjeti dobrosusjedske odnose između Hrvatske i Srbije, Hrvatske i Slovenije i Hrvatske i BiH. Znamo da Hrvatska ima težak teret sa Srbijom i te rane, na žalost, još nisu zaliječene. Rusija je jako zainteresirana i sve će učiniti da odnosi između Hrvatske i Srbije budu bolji i stabilniji. Bitno je da se sva sporna pitanja sa Srbijom, Slovenijom i BiH rješavaju u pozitivnom duhu i kompromisom, a ne nikakvom tenzijom i svađom. Rusija ima najbolje razvijen odnos sa Srbijom. Želja Srbije za ulazak u EU sigurno neće poremetiti naše odnose jer mi poštujemo njihove želje. Znate i sami da Rusija ima dobar imidž na Balkanu. Tijekom stoljeća smo dokazivali da je Rusija najbolji prijatelj balkanskim zemljama. Moje je mišljenje da je jaka prisutnost Rusije na Balkanu garancija stabilnosti i prosperiteta tih zemalja. Moram odati veliki kompliment i priznanje predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Stalno pratim njezine javne nastupe koji su jako mudri i balansirani. Pozdravljam njezin stav da EU mora razvijati odnose s Rusijom jer smo i mi dio te Europe te da je bez Rusije jako teško ostvariti mir i stabilnost na kontinentu. Zapravo zbog toga mi s EU želimo stvoriti zajednički gospodarski i humanitarni prostor jer alternative nema. Isto tako željeli bismo da se rusko-američki odnosi dobro razvijaju i budu bolji. Na žalost, zbog unutrašnje situacije u SAD-u to je sada nemoguće. S druge strane mi smo optimisti da će te dvije velike sile moći iskreno surađivati u borbi protiv terorizma. Iako je EU partner SAD-u, SAD je potpuno samostalan i ima druge interese koji su povezani s Rusijom. Uvjeren sam da politika nametanja sankcija neće dovesti do boljeg međusobnog povjerenja i budućnosti.

Opći je dojam da je Rusija pod vodstvom Putina osnažila?

Putin je za Rusiju Božji dar. On je podigao moć i veličanstvenost Rusije. Osamdeset posto Rusa podržava predsjednika Vladimira Putina. Sljedeće godine u ožujku imamo i predsjedničke izbore i zasigurno vam mogu reći da će, ako se kandidira, dobiti još jedan šestogodišnji mandat. Dolaskom Putina na vlast Rusija je postala svjetska vojna i gospodarska sila. Svatko danas poštuje Rusiju, koja je postala centar multikulturalnog svijeta. SAD se, nakon pada bipolarnog sistema, još smatra jedinom velikom silom. Međutim, činjenica je da su zemlje poput Rusije, Indije, Kine, postale danas moćni novi centri višepolarnog svijeta.

Je li Rusija pobijedila u Siriji?

Što se tiče Sirije, uspjesi su očiti, a to se vidi i na terenu. Međutim, još uvijek ostaje na tisuće terorista s kojim treba nastaviti rat dok ih ne iskorijenimo. Kada bi bila bolja koordinacija između nas i Amerikanaca, puno bismo to brže riješili. Nama je izuzetno važno odvojiti umjerenu oporbu od terorista i uspostaviti međusirijski dijalog. Hoće li se to nekome sviđati ili neće, sirijski predsjednik Assad je jedini garant očuvanja Sirije kao države. Kada rat završi, neka sirijski narod na izborima odluči o predsjedniku Sirije. Nitko drugi nema pravo reći da Assad mora otići i da ne može biti predsjednik Sirije, to može samo sirijski narod. Ruska vojna intervencija u Siriji, prije svega, pomogla je Europi jer je zapravo ona usmjerena protiv terorista koji su zaprijetili cijelom svijetu, a pogotovo Europi. Rusija je odigrala izuzetno važnu ulogu u borbi protiv terorizma. U Siriji se na strani terorista borilo između 5 i 6 tisuća boraca iz zemalja bivšeg SSSR-a. Nama je prioritet neutralizirati te teroriste prije nego što se vrate u svoje zemlje da ne bi izvodili terorističke napade. Terorizam nema nacionalnost ni vjeru. Terorist je terorist i ima samo jedan cilj, a to je ubiti što više nevinih ljudi. U borbi protiv terorizma Rusija želi iskreno surađivati i sa SAD-om i s EU. Da nije Assad ostao na vlasti, Sirija bi doživjela sudbinu poput Libije i Iraka.

Kim Jong-un 'Zadržite mir' Rusija: Želimo da SAD ne provocira Sjevernu Koreju na opasne akcije

Jesti li sigurni u Hrvatskoj?

Ja sam apsolutno siguran u Hrvatskoj. Svaki dan na posao idem pješice. Jer svaki dan želim vidjeti lijepa, topla i srdačna lica Hrvata. Svi me prepoznaju i srdačno pozdravljaju. Objektivno govoreći, Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja na Balkanu. Moram odati priznanje radu hrvatske policije i obavještajne službe. Ono što je karakteristično kod Hrvata jest to što znaju ljubiti svoju domovinu i tu je velika sličnost s Rusima.

Jeste li tu s obitelji i što radite u slobodno vrijeme?

Ja sam po prirodi radoholičar i radim svaki dan od 8 do 20 sati. Uključujući vikend. Naravno da moja obitelj nije zadovoljna time. Imam ugodnu, lijepu i vrlo simpatičnu suprugu i šestero djece i svi su zaljubljeni u Hrvatsku. Moj je jedini hobi rad. Imam zadatak zbližiti Hrvatsku i Rusiju.

Vi ste etnički Uzbek, zar ne? Jeste li vjernik?

Nisam vjernik. Rusija je multietnička država i ima više od 100 etničkih skupina. Ja sam se rodio u Taškentu. Uopće ne idem u džamiju jer sam ateist. Ali, poštujem islam i sve religije svijeta. Sada radim za Rusiju, a prije toga sam radio za SSSR. Već sam 44 godine u diplomaciji i sad sam već veteran u ministarstvu vanjskih poslova. Moja prva i druga žena su Ruskinje. Moje šestero djece smatraju se Rusima.

Pa koliko ste se puta ženili?

Dva puta. Ali imam treću ženu – moj posao, haha.

Volite li hrvatsku hranu? Koje vino volite piti?

Jako volim hrvatsku hranu. Od vina obožavam Dingač i Zlatan plavac, ali u Rusiji uvijek pijem votku. Imamo super votku Putinku, sjajna je.

Jednom ste se na tiskovnoj konferenciji pojavili u odijelu s puno ordena. Kakvi su to sve ordeni?

U skladu s poveljom predsjednika, na nacionalne praznike i kod predaje vjerodajnica u zemljama koje dolazim, moram se pojaviti u posebnoj uniformi za veleposlanike Ruske Federacije. I tu nemam što kriti. Imam mnogo državnih ordena i nagrada. Ipak 44 godina radim u ministarstvu vanjskih poslova. Bio sam 15 godina u Indiji. Sve što sam dobio, dobio sam zbog svojih zasluga.

Sljedeće je godine Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, hoćete li navijati i za Hrvatsku?

Otkrit ću vam jednu tajnu. Profesionalno sam se bavio nogometom. Igrao sam za klub Bahtar dok sam živio u Taškentu. Imam i trenersku licenciju. Iskreno ću vam reci, ne zato što sam u Hrvatskoj, jako mi se sviđa razina hrvatskog nogometa. Ja i gospodin Milan Bandić imamo ideju organizirati prijateljsku utakmicu između Dinama iz Moskva i Dinama iz Zagreba. Sigurno da ću na Svjetskom prvenstvu, kao hrvatski patriot, navijati za hrvatsku reprezentaciju.     

Vladimir Putin i Donald Trump u Hamburgu ODGOVOR NA SANKCIJE Putin uzvratio Amerikancima: '755 diplomata morat će zaustaviti svoj rad u Rusiji' Angela Merkel, Donald Trump SUKOB SAD-EU Američke sankcije Rusiji udar i na Europu Vladimir Putin i Donald Trump u Hamburgu EU zabrinut Rusija bi mogla uzvratiti SAD-u zbog novih sankcija

Elipso

  • kapunjohan:

    U tome i je stvar, mnogi su zaljubljeni u našu zemlju i pokušavaju je uzeti,cijelu ili bar dio, tako je bilo kroz povijest pa i sada. Kad ne mogu uzeti onda joj na razne načine smetaju , žele je podrediti ... prikaži još! i kroz to posojiti ,svi pomažu da se iselimo i izpraznimo taj prostori u tome pomalo uspjevaju. Da je našu lijepu zemlju bilo teško obraniti i kroz povijest govori njezin geografski izgle,svi su joj se uvukli u trbuh pa i presjekli je teritorijalno, pa još traže neke dimnjake, preko kojih bi mi isto tako trebali imati opet dimnjake itd. a u toj demontaži sudjeluju mnogi ,,dobronamjerni zaljubljenici,,.Mi trebomo voliti i čuvati svoju zemlju, lako za druge.

  • Avatar maliprinc
    maliprinc:

    rusko "prijateljstvo" možemo vidjeti na odnosu armenije i azerbejdžana,armenci pravoslavna brača uvijek imaju političku podršku i zajedničke vježbe s rusima a njihov neprijatelj islamski azerbejdžan vojsku oprema u rusiji i rusija održava niski intezitet konflikta i okupaciju nagorno-karabaha izvlačeći devize ... prikaži još! iz obje države,analogno tome imali smo situaciju u domovinskom ratu da je javno i glasno politički podržavala srbiju i naouružavala hrvatsku,stotine vođenih PO raketa fagot,metis i konkurs,gotovo komletno zrakoplovstvo s 24 mi-8,10 mi-24 i 30tak mig-21 s instruktorima,tehničarima,opremom,vođene helikoptrske rakete at-6,aerosolne bombe odab-500,nikad kompletirani pzo sustav s-300 prodala hrvatskoj...koliko para toliko i ruskog prijateljstva

  • Avatar Jaguar_Paw
    Jaguar_Paw:

    Prvo smatram da rusija nama nije neprijatelj, to se jasno vidjelo po dokumentaciji koja je isplivala nakon 25 godina čiji su to avioni "zbog kvara" sletali u RH i čije su to oružje nosili. Nisu nam morali prodati, nitko ih ... prikaži još! na to nije mogao natjerati. Uz oružje su slani i tehničari te instruktori, ako sam u krivom neka me ljudi koji su bili na licu mjesta demantiraju. Jedno se govori u novinama i na tv-u, to je klasična propaganda, a drugo se zna i radi ispod zavjese. Još samo savjet novinaru koji je napisao tekst, naime ovakve stvari se nikad prije nisu događale, da novinar umjesto slova stavi tri znaka upitnika, zašto? Pa zato što mu je teško ponovno pročitati tekst koji je napisao- vlastiti tekst. Mislim da bi bilo dobro da nakon pisanja se još jednom pročita kako bi se ispravile ove bedaste greške, jer novinar zaista ispada neozbiljan i gubi kredibilitet. Ako je izabrao poziv novinarstva onda neka se u skladu s time i ponaša.

Message