Znanstvenici koji proučavaju takozvane Plave zone – regije svijeta u kojima ljudi rutinski doživljavaju duboku starost, često i više od 90 ili 100 godina – već desetljećima pokušavaju otkriti što stoji iza njihove iznimne dugovječnosti. Ove regije ne ističu se samo dugim životnim vijekom, već i činjenicom da njihovi stanovnici starost dočekuju s iznenađujuće malo kroničnih bolesti poput srčanih oboljenja, dijabetesa ili demencije.
Plave zone definirane su kao mjesta gdje ljudi žive neuobičajeno dugo i zdravo, uz minimalne bolesti povezane sa starenjem. Najpoznatiji primjeri uključuju Okinawu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Ikariju u Grčkoj, poluotok Nicoya u Kostariki te Loma Lindu u Kaliforniji.
Iako je koncept Plavih zona ranije nailazio na kritike – ponajviše zbog sumnji u točnost matičnih zapisa – nova istraživanja sugeriraju da su te sumnje uglavnom neutemeljene. Znanstvenici su proveli temeljitu provjeru dobi stanovnika koristeći rodne i smrtne listove, vjenčane dokumente, vojne zapise, biračke popise, crkvene arhive te intervjue s dugovječnim osobama i njihovim obiteljima.
“Ono što pokazujemo u ovom radu jest da izvorne Plave zone zadovoljavaju stroge kriterije validacije koji se koriste diljem svijeta za potvrdu iznimne ljudske dugovječnosti”, izjavio je dr. Steven N. Austad, znanstveni direktor Američke federacije za istraživanje starenja i vodeći autor studije objavljene u časopisu The Gerontologist. Prema istraživačima, u svim Plavim zonama iznova se pojavljuje istih deset životnih navika koje bi mogle objasniti njihovu dugovječnost.
1. Snažna društvena povezanost: Plave zone karakteriziraju male, blisko povezane zajednice s jakim osjećajem pripadnosti. Takva okruženja potiču povjerenje, međusobnu pomoć i emocionalnu sigurnost, što je povezano s boljim dugoročnim zdravljem.
2. Pretežno biljna prehrana: Prehrana se temelji na povrću, mahunarkama, grahu, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima, dok se meso konzumira rijetko. U Loma Lindi, gdje mnogi slijede vegetarijanski način prehrane, zabilježen je i do deset godina dulji životni vijek u odnosu na prosjek.
Stručnjak za dugovječnost otkriva: Ove četiri namirnice nikada ne biste trebali imati u kući ako želite doživjeti 100 godina
3. Prirodno, svakodnevno kretanje: Umjesto organiziranih treninga, stanovnici ostaju aktivni kroz svakodnevne aktivnosti poput hodanja, rada u vrtu i kućanskih poslova, što dugoročno čuva pokretljivost i zdravlje.
4. Obitelj kao središte života: Višegeneracijski život i snažne obiteljske veze smanjuju usamljenost i potiču zdravije životne navike, osobito u starijoj dobi.
5. Alkohol u umjerenim količinama: U nekim Plavim zonama pije se alkohol, najčešće crno vino, ali uvijek umjereno i uz obrok. Pretjerivanje je rijetkost.
6. Redoviti odmor i opuštanje: Bilo da je riječ o dnevnom drijemanju na Ikariji ili tjednom danu odmora u Loma Lindi, upravljanje stresom važan je dio svakodnevice.
7. Pravilo 80 posto: Na Okinawi se prakticira načelo Hara Hachi Bu – prestati jesti kad se osjeća oko 80 posto sitosti, čime se izbjegava prejedanje.
8. Pripadnost zajednici ili vjeri: Redovito sudjelovanje u vjerskim ili društvenim okupljanjima povezano je s duljim životnim vijekom i boljim mentalnim zdravljem.
9. Jasan osjećaj svrhe: Imati razlog za ustajanje svako jutro – poznat kao ikigai – povezuje se s manjim rizikom od kognitivnog pada i boljim emocionalnim zdravljem.
10. Duhovnost u svakodnevnom životu: Duhovne prakse, iako različite, pomažu u smanjenju stresa i jačanju pozitivnih društvenih normi.
Dr. Austad upozorava da Plave zone nisu neuništive: urbanizacija, migracije i zapadnjački stil života mogu ugroziti ove zajednice. Ipak, zaključak znanstvenika je jasan – svakodnevne navike i način života imaju jednako, ako ne i veće značenje od genetike kada je riječ o dugom i kvalitetnom životu.
Otvori KEKS Pay
