Zadnju nedjelju u listopadu, u Hrvatskoj počinje zimsko računanje vremena, dakle, kazaljku ćemo vratiti jedan sat unatrag 30.10. u 3 sata ujutro. Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopada, a završava posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.
No, znate li zašto to zapravo radimo? Naime, na ideju pomicanja vremena prvi je 1784. godine došao američki političar Benjamin Franklin koji je smatrao da će ljudi uštedjeti na svijećama ako ustanu sat vremena ranije.
Genijalan razlog da stavite češnjak pod jastuk već večeras:
No, on zapravo nije jedini. Novozelandski entomolog i astronom George Vernon Hudson 1895. godine je predložio da se kazaljke pomiču čak dva sata unaprijed jer mu je trebala sunčeva svjetlost kako bi poslijepodne mogao skupljati kukce. Sličnu ideju imao je i Britanac William Willet, poznati graditelj i ljubitelj golfa i boravka u prirodi. William je smatrao da bi pomicanje kazaljke unaprijed omogućilo svima da više vremena provode u prirodi.
Tijekom Prvog svjetskog rata njegova ideja je realizirana. Glavni razlog bila je ušteda energetskih resursa tijekom ratovanja. U Europi je to prvo napravila Njemačka, a uskoro su uslijedile i Velika Britanija, Rusija i SAD.
Europska komisija je 2018. predložila ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Ukidanje ljetnog računanja vremena isprva je bilo planirano za 2021., no to se nije dogodilo. U 2020. i 2021.
Europa je, kao i ostatak svijeta, bila zauzeta rješavanjem zdravstvenih i ekonomskih učinaka covida-19. Začetnik ideje o prestanku pomicanja sata bio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, no problemi su nastali zato što se države na razini EU-a nisu mogle dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država je imala svoje preferencije.
Zanimljivo je da u EU postoje tri vremenske zone, ako se ne računaju prekomorski teritoriji država članica izvan europskog kontinenta, te je najveća ona srednjoeuropska zona od Poljske do Španjolske. Tako to znači da, primjerice, ako bi se prihvatilo trajno ljetno računanje vremena, na zapadu i sjeverozapadu kontinenta zimi bi se razdanilo tek tijekom kasnijeg prijepodneva.
Studije pokazuju da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije i pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor. Najviše su pogođena djeca i starije osobe.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke što, primjerice, utječe na mužnju krava. O geografskom položaju države ovisi hoće li izabrati trajno ljetno ili zimsko vrijeme.
Znate li od čega je napravljena popularna čokoladica KitKat? Ovo sigurno niste znali!
Ako vam ljeti treba duži dan, jednostavno ustanite ranije! Možete već u četiri sata, zora je. Zašto treba maltretirani cijeli svijet?