Kuhinjski pribor ključan je za svako kuhanje, a među najomiljenijim i najstarijim alatima koji se koriste u kuhinji svakako su drvene žlice, lopatice i daske. Drveni pribor nije samo estetski privlačan zbog svog rustikalnog izgleda, već nudi i mnoge praktične prednosti. Unatoč svom rustikalnom šarmu, drveni pribor za kuhanje pokrenuo je debatu među ljubiteljima kuhanja širom svijeta.
S jedne strane, okorjeli tradicionalisti tvrde da je on ultimativni alat: nježan prema loncima, čvrst i napravljen da traje desetljećima. S druge strane, skeptici izazivaju zabrinutost zbog higijene te tvrde da je porozno drvo utočište za bakterije te da prenosi mirise iz sinoćnje večere u današnji doručak, piše HuffPost. Tko je u pravu i jesu li drvene kuhače skriveni zdravstveni rizik ili samo neshvaćeni kuhinjski heroji? Kao i većina rasprava, obje strane imaju valjane točke.
"Drvene kuhače su porozne i mogu zarobiti mikroorganizme u porama. Pranje sapunom i vrućom vodom može ukloniti velik postotak mikroorganizama, ali neki će neizbježno ostati i razmnožiti se, osobito ako kuhače nisu potpuno osušene", rekao je Bryan Quoc Le, prehrambeni znanstvenik. Zato biste svoj drveni pribor trebali odmah oprati nakon upotrebe i nemojte ga zaboraviti dok se satima namače u sudoperu. Bakterije trebaju vlagu da prežive, a dok se drvo suši, bakterije umiru.
"Ključ je u tome da drvene kuhače očistite odmah nakon upotrebe i dopustite im da se potpuno osuše na zraku", objasnio je Darin Detwiler, predsjednik Programa sigurnosti hrane pri Nacionalnoj udruzi za zaštitu okoliša. Dok se bakterije mogu naseliti na površini drvene kuhače, kao i bilo kojeg drugog kuhinjskog alata, pravilno čišćenje i sušenje očuvat će vaše posuđe sigurnim. "Određeno drvo sadrži visoke koncentracije prirodnih antimikrobnih spojeva, poput hrasta, bora i trešnje. Oni sadrže tanine koji snažno inhibiraju rast mnogih mikroorganizama", objasnio je Le.
No, nisu sve drvene kuhače jednake. Ako svoju drvenu kuhaču koristite godinama, vjerojatno nije napravljena od skupog, antimikrobnog drva. Čak i antimikrobna svojstva imaju ograničenja. Prema Ellen Shumaker, direktorici odjela za promociju i proširenje programa Safe Plates na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline, iako se bakterije mogu prvo nastaniti na vlažnoj drvenoj površini, voda i bakterije prodiru u drvo, gdje bakterije na kraju mogu biti ugušene i spriječene da rastu. Drugim riječima, drvo se može prirodno samoregulirati ali samo ako je pravilno osušeno. Ako ostavite svoje kuhače predugo namočene, riskirate plijesan i trulež.
Cijeli život krivo skladištite ove namirnice: Evo kako ćete ih duže održati svježima
"Napuknute ili oštećene drvene kuhače mogu lakše zarobiti bakterije. Pukotine i krhotine stvaraju skrivene prostore u kojima se mogu nakupiti čestice hrane i vlaga što otežava temeljito čišćenje žlice. Ta područja mogu utočiti bakterije ili plijesan koji postoje unatoč pranju. Jednom kada se na drvenoj kuhači vide vidljive pukotine, savijanje ili pucanje, ona više nije sigurna za korištenje i treba je zamijeniti da bi se spriječila kontaminacija", primijetio je Detwiler. Postoje znakovi da je vrijeme da svoje kuhače povučete iz upotrebe: vidljive pukotine, tamne promjene boje, dugotrajni mirisi ili grubi, ispucali rubovi. Ako izgleda lošije zbog istrošenosti, vrijeme je za zamjenu.
Da bi vaše drvene žlice bile sigurne i higijenske, trebati ih odmah oprati nakon upotrebe. Očistite ih vrućom vodom sa sapunom pa ih onda temeljito osušite na zraku. Izbjegavajte namakanje drvenih kuhača te ih uvijek ostavite da se suše na zraku u uspravnom položaju puna 24 sata. To omogućuje bilo kakvo antimikrobno djelovanje i sprječava nakupljanje vlage. Također, nemojte ih prati u perilici posuđa jer visoka temperatura može iskriviti ili popucati drveni pribor, što ga čini težim za čišćenje i vjerojatnije da će u njemu nakupiti bakterije.