IT stručnjakinji zaposlenoj u prehrambenoj industriji, S. Z. iz Zagreba, dojadila je ista špranca; godinama gotovo cijeli prvi tjedan na odmoru pokloni – poslu.
– Uvijek ostanu neke tobože neodložne sitnice koje treba završiti i mailovi na koje se mora odgovoriti, a obično si tih dana u glavi sistematiziram i obaveze koje me čekaju kad se vratim. U tom prvom tjednu me uvijek i zivkaju s posla... – kaže naša sugovornica, spremna ove godine okrenuti list.
Bez signala
– Idem samo tjedan dana na more i ne pada mi na pamet nijedan dan kvariti poslom. Kolegama sam najavila da tamo gdje ću biti nema signala. Mislim da ću tako i nagodinu, Ako nastavimo raditi, onda je besmisleno i ići na odmor, zar ne? – opametila se naša sugovornica.
No zovu radnog mjesta nije se lako othrvati. To potvrđuje i anketa portala MojPosao među četiristotinjak građana. Svaki četvrti ispitanik tijekom godišnjeg povremeno provjerava stanje na poslu, a svaki peti, pokazalo se, ponešto i odradi. Bilo zaostatke, bilo unaprijed kako bi si olakšali prve radne dane. Svaki drugi ispitanik obavezno se javi na poziv s posla, trećina odgovori samo iznimno, a osam posto anketiranih kaže da takve pozive ignorira.
Nešto više od deset posto sretnika pozivi s posla ne uznemiravaju dok su na zasluženim slobodnim danima. No, kako god kome bilo, većini je ipak nemoguće posao izbaciti iz glave pa se misli vezane uz radne obveze vrzmaju po glavi 82 posto anketiranih.
Dok god smo u stresu, provjeravamo mailove i pod prijetnjom iznenadnog poziva šefa i sličnih smetnji, to nije odmor, kažu stručnjaci. Odmaranje, kažu, počinje onda kad svakodnevna rutina zamre.
– I, dakako, važna je duljina odmora. Idealan je glavni godišnji odmor koji potraje tri-četiri tjedna. No to nije sve. Tijelu je potreban i svakodnevni san, minimalno jedan slobodan dan u tjednu te barem nekoliko dana odmora u svako godišnje doba. Takav je ritam osobito potreban ako čovjek iza sebe već ima pola radnog vijeka – kaže trenerica životnih i poslovnih vještina, autorica nekoliko knjiga s tematikom osobnog rasta i razvoja Tatjana Divjak.
Više efekta
Napominje kako će ljudima koji fizički rade više odgovarati pasivniji odmor, dok onima koji rade intelektualne poslove na odmoru preporučuje laganije sportove, plivanje i slično. Izležavanje pred televizorom nije odmor, mozak tada i dalje užurbano radi, a unutarnja napetost ne dopušta stvarno opuštanje. Odmor će imati više efekta, a blagodati će potrajati dulje ako se pripremimo za posao i kući vratimo dan prije. Povratak u zadnji tren, večer prije početka radnog tjedna, kažu stručnjaci, poništit će mnoge dobrobiti odmora i već za dva-tri dana gotovo da se i nećemo sjećati onog dobrog osjećaja lakoće i mira.
>> ‘S ozljedom kralježnice i koljena šalju me raditi’
Bitno je da se godinama o hrvatima stvarala slika kao o neradnicima dok je stvarnost sasvim drugačija. U večini firmi danas se radi više od 8 h što se naravno ne plača a rad od kuće vikendom i poslije radnog vremena je sasvim normalna pojava