Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Hranom protiv umora: Klonite se prejedanja, a doručkujte žitarice

Razvoju kroničnog umora sklonije su mlade žene i žene srednje dobi nego djeca i starije osobe
27. veljače 2013. u 07:39 3 komentara 2552 prikaza
umor, pospanost
Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Stalno se osjećate loše, umorni ste i iscrpljeni. Ne pronalazite uzrok za takvu malaksalost zbog koje ne možete normalno funkcionirati. Objašnjenje bi moglo biti u sindromu kroničnog umora.

– To je poremećaj koji uzrokuje neobjašnjivi, stalni i iscrpljujući umor. Život uz kronični umor ponekad može biti poprilično frustrirajući s obzirom na to da većina ljudi ne razumije što je kronični umor ni zašto i kako se razvija. Zbog toga je i izbor terapije često ograničen. Iako kronični umor ne utječe na skraćenje životnog vijeka, i te kako može utjecati na kvalitetu života – objašnjava doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender.

Razvoju kroničnog umora sklonije su mlade žene i žene srednje dobi nego djeca i starije osobe, a dva puta češće se dijagnosticira kod žena nego kod muškaraca.

Psihoterapeut i vježbanje pomažu

– Najčešće se kronični umor razvije naglo, u pratnji nekog oblika infekcije, primjerice, infekcije gornjih dišnih puteva ili mononukleoze. Nakon oporavka od inicijalne bolesti, osoba, nažalost, ne osjeća veliko olakšanje jer ostaje pretjerani umor i niz dodatnih simptoma. Mnoge osobe koje pate od sindroma kroničnog umora imaju tjelesne simptome za koje se liječničkim pretragama najčešće ne može pronaći uzrok. Uz kronični umor često se javlja i upala grla, problemi s pamćenjem i koncentracijom, opća bol, glavobolje, poteškoće sa spavanjem i osjetljivost limfnih čvorova – ističe Darija Vranešić Bender i napominje kako osoba mora biti neobjašnjivo, stalno i opetovano umorna da bi se dijagnosticirao sindrom kroničnog umora. Iako lijeka za sindrom kroničnog umora nema, među najuspješnijim terapijama za sada je kognitivno-bihevioralna terapija (razgovor s psihoterapeutom koji pomaže osobi da se nosi s poremećajem) te postupno vježbanje. Ostali oblici terapije uključuju lijekove.

Doručak je obvezan

No, veliku ulogu ima i adekvatna prehrana. Naravno, stimulansi i alkohol mogu negativno utjecati na organizam i zato ih treba izbjegavati.

– Neadekvatna prehrana može utjecati na smanjenje razine energije, a samim time izazvati osjećaj umora. Razvoju osjećaja umora mogu doprinijeti različiti prehrambeni čimbenici, primjerice, konzumiranje određenih pića za čiju razgradnju organizam troši velike količine energije, konzumiranje namirnica visokog glikemijskog indeksa – odnosno namirnica koje snažno povisuju razinu glukoze u krvi nakon obroka, konzumiranje određene hrane u pogrešno vrijeme te konzumiranje namirnica koje se teško probavljaju – upozorava nutricionistica.

I tu dolazimo do onoga na što nutricionisti uvijek upozoravaju – bez doručka ne izlazite iz kuće.

- Preskakanje doručka dovodi do niza pogrešaka poslije tijekom dana – organizam dolazi u stanje hipoglikemije (smanjene razina šećera u krvi), opada moć koncentracije, dolazi do smetenosti, anksioznosti, u nekim slučajevima i do agresivnosti (naročito u djece). Stoga tih desetak minuta utrošenih na pripremanje zdravog doručka ne treba smatrati izgubljenima. Valja uživati u komadima svježeg voća, integralnom kruhu ili žitaricama, mekinjama, nemasnom siru ili mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti (do 0,9%) te svježe iscijeđenom soku (poželjna mješavina voća i povrća). Tako se organizmu osiguravaju proteini, složeni ugljikohidrati i antioksidansi. Uz doručak obično se uzima i dnevna doza vitamina u obliku kvalitetnog multivitaminsko-mineralnog pripravka – zaključuje Darija Vranešić Bender.

>>Vratite energiju i riješite se umora – bez alkohola, ali s čokoladom

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • -obrisani-:

    Gospođa Darija više se puta osramotila apsurdnim savjetima, stoga ne čudi da nastavlja takvom rabotom. "Valja uživati u komadima svježeg voća, integralnom kruhu ili žitaricama, mekinjama, nemasnom siru ili mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti (do 0,9%) te svježe iscijeđenom ... prikaži još!m soku (poželjna mješavina voća i povrća)". Žitarice jesu poželjne. No moraju biti skuhane kao obrok, a ne pomiješane s pahuljicama, mislijem ili pretvorene u bućkuriše bez okusa i mirisa. Tu prvenstveno mislim na štetne pločice ili one rižine kekse koji ne vrijede bez obzira što piše da su iz ekološkog uzgoja. Pasterizirani mliječni proizvodi toksični su i treba ih izbjegavati, dok pravilo kombiniranja hrane ne dopušta kombiniranje voća i povrća jer se tako ometa probava. Ovo posljednje dokazano je radioskopijom, stoga bolje ne čačkati vraga. Voće je najpreporučljivije jesti 30-60 minuta prije ili 120 minuta poslije povrća.

  • Avatar javorko
    javorko:

    clanak je zastario, provedena su nova istrazivanja u prehrani i dokazano je da ugljikohidrati i nisu bas tako zdravi i pozeljni kako se mislilo dvijetisucitih godina.. Ugljikohidtati su u u svojoj osnovnoj strukturi seceri a secer u vecim kolicinama nije ... prikaži još! nimalo zdrav vec suprotno treba jesti vise proteina a manje secera

  • -obrisani-:

    Ne znam je li autorica isprobala ovo o čemu piše. ali ovi savjeti vam sasvim sigurno neće pomoći da se osjećate bolje, naprotiv. Za doručak je najbolje jesti voće. Ja počinjem dan limunadom sa žlicom meda i cejlonskim cimetom, to ... prikaži još!o me probudi iz mrtvih. Zatim jedem naranče, kruške, jabuke.... kad ogladnim jedem suho voće (suhe šljive, marelice, smokve...) koje prethodno namočim u vodi. To se eventualno može pomiješati sa sjemenkama ili malo oraha, lješnjaka i sl. jer daje bolji osjećaj sitosti. Žitarice nikako ne bih preporučio za doručak, ali ako već da, onda svakako prokuhane i ni u kom slučaju ih ne miješati sa mlijekom, jer ćete izazvati pravu katastrofu od vrenja u probavnom traktu i nakon toga postajete tromi poput medvjeda koji je spreman za zimski san. Mlijeko je općenito namirnica koju treba izbaciti iz jelovnika i zaboraviti, a ni u ludilu ga jesti za doručak. Jesti možete jedino fermentirane mliječne proizvode, kiselo mlijeko, kefir, jogurt, svježi sir i sl.