Naslovnica Lifestyle Gourmet

Predstavljamo vam grad koji pulsira temperamentom i živi u ritmu tapasa i dobrih vina

Gaudi je za života bio prilično nepopularan. Rijetki su gradovi na koje je netko izvršio toliki utjecaj kao što je Gaudi utjecao na oblikovanje Barcelone. Bio je neshvaćeni genij
19. srpnja 2016. u 08:23 1 komentara 2315 prikaza
Barcelona
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/5

Katalonija, Catalunya, Cataluña, zemlja bogate kulture, domovina velikih svjetskih umjetnika,mjesto na kojem se pleše i pjeva strastveni flamenco te pije slatka sangrija, smještena na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka, graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Zajednicom Valencija i na zapadu s Aragonijom, a broji gotovo 6 milijuna stanovnika. Glavni grad je Barcelona gdje živi više od polovine stanovništva koji su, uz autonomiju – ponosni na sve svoje jezike – od službenog katalonskog, španjolskog te aranskog. Katalonska kuhinja preslik je života regije koja je multikulturalna, a neke od zbirki recepata sežu save do 13. stoljeća kada su potpisane, baš kao i vinski vodiči te priručnici kako se ponašati za stolom. Najpoznatiji meni na temu finog blagovanja je onaj Roberta Nole Libre del Coc iz 15. stoljeća do čega se još uvijek drži.

Barcelonsko tržište uvijek je bilo preplavljeno i raznoliko. Grci i Rimljani su donijeli pšenicu, masline (a time i ulje), vino i slanu ribu. Muslimani sa sjevera Afrike donose patlidžane, artičoke, crvenu papriku i različite začine. Razumljivo je, uvode i rižu i tjesteninu na Iberijskom poluotoku. Nastavak katalonskog trgovačkog carstva od sredine 13. st. do 15. st. oslobodio je tržište i uvode se novi okusi iz Mediterana dok su otkrića Amerikanaca dodali nove, prije nepoznate kulture, poput krumpira, rajčice i kukuruza. Svi ovi elementi uvršteni su u katalonsku tradiciju. Osim škroba (pšenice, maslina i vina), osnova većine katalonske kuhinje je geografski definirana. Jela od plodova mora uzduž obale, jela od mesa, variva i juhe u Pirenejima i Katalonci nemaju problema s miješanjem i uklapanjem. Jedan od temelja čak i najjednostavnijeg katalonskog jela je “mar i muntanya” u kojem su spojeni meso i morski plodovi, kao i zajedničko jelo – iznenađujuće dobro – mesne okruglice sa sipom. Katalonci vole miješati voće i orašasto voće s ribom i mesnim jelima. Riba je često pripremljena s bademima, a nemojte se iznenaditi ako vas ponude piletinom s kruškama ili marelicama, a možda i patkom sa smokvama.

Barcelona | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock

Temepramntni su i vole ljuto

Umaci su vrlo važan dio mnogih jela u Kataloniji. Standardni uključuju allioli – istučeni češnjak i miks maslinova ulja nalik majonezi, koji često prati rižu i tjesteninu ili jela od mesa; romesco – bademi, rajčice, češnjak, ocat i maslinovo ulje, isto tako korišteni su kao preljev za salatu; sofregit – prženi luk, rajčice i mješavina od češnjaka, i samfaina – koja je u osnovi pržena s patlidžanom i posipana crvenom paprikom. Katalonci vole kobasice (botifarra) i gljive (bolets). Ujesen su ukusne rovellons specifično jelo za koje se traže repete. Noć prije Svih Svetih je nekima Halloween, a u Barceloni je “castanyada” ili noć pečenih kestena. U proljeće, ako ste blizu Barcelone, možete sudjelovati u katalonskom roštiljanju, uz vrstu dugog proljetnog luka, vrlo ukusnog pečenog na roštilju i, naravno, začinjenog umakom. Među standardnim katalonskim predjelima su 3 e: escalivada, esqueixada i escudella. Za pripremu escalivade – crvena paprika (omiljeni začin u Barceloni) i patlidžan pomiješani su s rajčicama s roštilja, oguljenim, ohlađenim i serviranim u maslinovu ulju i preljevu od češnjaka.

Esqueixada je slani bakalar narezan na trake i ukrašen rajčicama, crvenom paprikom, lukom, maslinama, grahom, maslinovim uljem i octom. Escudella je napravljena od zalihe različitog kuhanog mesa i kobasica, riže ili tjestenine, graha ili ostalih namirnica. Obično je unutra ubačeno nekoliko komadića mesa i kobasica. Deserti nisu Kataloncima jača strana, ali svakako biste morali probati crema catalana – kremu s karameliziranom korom. Mel i mató (med i krema od svježeg sira) i music (sušeno voće i orašasto voće servirano s vinom od muškata) je dobro, ali nešto što jako privlači pažnju je pijama – konzervirane breskve s kremom od karamele, vanilije i sladoledom od jagoda, tučenim vrhnjem i malo čokoladnog preljeva. Sigurno ćete htjeti sve skupa isprati ukusnim vinima. Katalonija ima 12 vinskih zona. Ovdje postoje razine koje osiguravaju kvalitetu i odaju kompleksan set pravila na dopustivim mješavinama sorta i postupaka. U zaleđu Barcelone leži regija Penedès, koja je glavna u proizvodnji vina u cijeloj državi. Oko 90% španjolskih pjenušavih vina ili cava je proizvedeno ovdje. Mnogo dolazi od velikih imena kao što su Codorníu i Freixenet, ali vrijedno je potražiti mnogo manjih proizvođača kao što su Nadal, Canals Canals i Mas Tinell. Jedan od vodećih proizvođača vina je Miguel Torres, zastupljen u Penedèsu.

Barcelona | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock

Savršena kombinacija mora i planina koja se nudi u Costi Dauradi u jednom dijelu teritorija relativno malom i gdje su kratke udaljenosti skloni su gastronomiji s tradicijom odvažnog miješanja sastojaka. Postoje domaće delicije koje iznenađuju posjetitelje. Bez sumnje veliki protagonist je “calot”, varijanta mladog luka koji se prži (žari) na plamenu vinove loze. Srce kuhanog povrća potapa se u umak romesco koji je baziran na rajčicama, papričicama i sušenom voću, koja se pretvara u pravu deliciju. Xató je još jedno tipično zimsko jelo. To je salata s bazom endivije i bakalar u umaku. Kada je riječ o ribljoj ponudi, osim sjajne svježe ribe koja se može naći na svim lokacijama uz obalu, ima recepata koji su cijenjeni, poput “rossejat de fideus” (tjestenina), ime koje upućuje na proces prženja finih rezanaca koji se naknadno kuhaju u ribljoj juhi. Popularne zabave ili fieste povezane sa stolom obilne su, kao one posvećene artičoki, rakovima ili hobotnici koji se često koriste. Andaluzija voli ljuto, a upotrebljava začine poput šafrana, cimeta, muškatnog oraščića i sezama.

Iz ovog kraja Španjolske dolazi i recept za proslavljeni gazpacho, hladnu juhu od rajčice. U Kastilji ćete od specijaliteta zateći uglavnom mesna jela – pečenke i janjetinu, a i Estremadura se proslavila suhomesnatim proizvodima od svinjetine (slanina, šunka, kobasice chorizo). Tapasi, ili kako ih često zovu “kuhinja u minijaturi” označavaju predjela u španjolskoj kuhinji. Oni su toliko omiljeni da u španjolskom jeziku nalazimo glagol tapear koji označava upravo konzumiranje tapasa. Mnogi ih nazivaju i pravim gastronomskim orgazmom. Kada vas u Španjolskoj pozovu ”na cugu”, to znači – na nekoliko čaša dobrog vina. Kako bi se izbjeglo piti na prazan želudac, Španjolci su smislili način da nešto sitno prigrizu, dobro se zabave i usput malo popiju.

Katalonska zastava, četiri crvene grede (quatre barres) na žutome polju, zvana La Senyera, što na katalonskom znači doslovce zastava, također je jedan od prepoznatljivih nacionalnih simbola. Tko god je posjetio Barcelonu ili druge dijelove Katalonije, mogao ju je vidjeti na javnim mjestima, ali i na balkonima. Čak je i Chupa Chups logo na lizalicama dizajnirao, u istim bojama, ni manje ni više nego Salvador Dalí i, a njegov se predivan muzej se nalazi u mjestu Figueras, udaljenom 140 km od Barcelone.

Barcelona | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock

>>Ay mi Cuba: Od Kolumba do Castra i Rolling Stonesa

Elipso