Svaka umjetnička organizacija može organizirati edukativne radionice iz svog područja. Budući da vodim Kazališnu družinu Tragači, ovom prilikom govorim o kazališnim radionicama, no stvar funkcionira gotovo potpuno identično i za likovne, glazbene, filmske i bilo koje druge kreativne radionice.
CILJANA SKUPINA
Kao i za bilo koji drugi program koji osmišljavate, prvo se nameće pitanje ZA KOGA ćete raditi. Mi umjetnici često ćemo odgovor dati iz samih sebe i rada koji je nama najzanimljiviji. Zamislit ćemo rad sa srednjoškolcima s kojima ćemo osmisliti predstavu na temu vršnjačkog nasilja. Tko bi mogao imati primjedbu takvom projektu?
Nitko, ali to ne znači da ćete naći korisnike za njega. Možda u vašoj sredini netko to već radi. Jeste li istražili koliko je takvih predstava napravljeno posljednjih godina? Žele li srednjoškolci progovarati o toj temi? Što ako vam ispričaju neke priče na koje ne znate adekvatno reagirati, što ako vam dođe dijete traumatizirano nasiljem kolega iz razreda, što ako vam se rasplače i slomi pred ostalim polaznicima - znate li se nositi s time? Super je da bite vi to radili, ali jeste li sigurni da to netko želi raditi s vama?
Godinama sam pomagala kandidatima da se spreme za prijemni ispit za studij glume. Kad jedne godine nije upao kandidat koji je sin moje bliske prijateljice, rekla sam: „Znam da si tužan, ali glavu gore, idemo ove godine napraviti studentsku dramsku grupu, nađi još par frendova, vodit ću vas volonterski, radit ćemo predstavu za nastup na Skupu kazališnih amatera Zagreba i dogodine opet ideš na prijemni!“ Centar mladih Ribnjak nam je izašao u susret s besplatnim korištenjem prostora i nastala je šarmantna studentska predstava „Možda…“ koja je na SKAZ-u osvojila nekoliko nominacija i nagrada.
Zvuči lepršavo i poletno, no realno, projekt je živio na mom volonterizmu i dobroj volji Ribnjaka da nam ustupi prostor, a moje besplatne radionice privukle su samo 6 polaznika. Tko bi rekao da studenti Zagreba neće u ogromnom broju dotrčati raditi sa mnom?!? Rezultat je bio sjajan, ali takav rad je bio dugoročno potpuno neodrživ. Da su se plaćale, radionice se s toliko malim brojem polaznika ne bi uspjele samofinancirati kroz članarine, izuzev ako bih ja trajno radila volonterski. Radila sam s još jednom grupom iduće godine, a zatim su me zatrpale obaveze, život je otišao u drugom smjeru i naprosto sam ih prestala održavati.
Kao i uvijek naglašavam - morate prepoznati potrebu u zajednici kako biste osmislili adekvatan program koji na nju odgovara.
FINANCIRANJE KROZ ČLANARINE
Ukoliko želite da radionice budu besplatne za korisnike, za njih morate osigurati projektno financiranje na natječajima. Ako ste zamislili dramske grupe za školarce, to će vam na natječajima teško proći, pogotovo u većim gradovima gdje takvih programa ima napretek. Dramske grupe pretežno se financiraju kroz članarine polaznika te se iz njih pokrivaju troškovi prostora, honorari voditelja, svi administrativni i računovodstveni troškovi te troškovi završne produkcije. Ukoliko imate uspješan dramski studio s većim brojem grupa i polaznika, on može organizaciji donositi stabilne prihode i povremeno joj osigurati potrebnu likvidnost, naprimjer u periodu između odobrenja natječajnih aplikacija i prve uplate donatora na račun.
Ukoliko djelujete u manjoj sredini, lakše ćete postići da lokalna samouprava prepozna vaš program kao javnu potrebu u kulturi. Čim se odmaknete od većih središta, nedostaje stručnog umjetničkog osoblja koje može voditi šarolike kulturne programe za amatere. U malim sredinama lakše vam je biti jedinstven u ponudi kulturnog sadržaja koji nudite. Možete pronaći svoju nišu i osmisliti program koji istinski pridonosi boljitku čitave zajednice.
PROJEKTNO FINANCIRANJE
Projektno financiranje u pravilu se odobrava za ranjive skupine: djecu i mlade, invalide, marginalizirane skupine, migrante, osobe treće životne dobi itd. Financiranje aktivnosti za te skupine možete naći i preko europskih fondova, prvenstveno Europskog socijalnog fonda. Uz Ministarstvo kulture i medija, takve aktivnosti mogu financirati i druga ministarstva, poput Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih te Ministarstva demografije i useljeništva.
Grad Zagreb ove je godine ranije raspisao dva javna poziva važna za organizacije civilnog društva koje djeluju na području kulture, oba su otvorena za prijave. Prvi je Posebni Javni poziv za financiranje programa Kulture i umjetnosti u zajednici za 2025. kojem je jedan od ciljeva povećana dostupnost kulturnih i umjetničkih sadržaja u gradskim četvrtima Grada Zagreba (https://zagreb.hr/posebni-javni-poziv-za-financiranje-programa-kultu/206195 raspisan 30.01, s rokom za prijavu 30 dana od objave poziva). Drugi je Posebni javni poziv za financiranje interkulturnih programa čije su ciljane skupine tražitelji/tražiteljice međunarodne zaštite, osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, osobe pod privremenom zaštitom te strani radnici/radnice, državljani trećih zemalja s dozvolom boravka i rada u Republici Hrvatskoj (https://zagreb.hr/posebni-javni-poziv-za-financiranje-interkulturnih/206289, otvoren do 7.3.2025. do 16.00 sati).
Ono što je ključno pri osmišljavanju projekata jest da spojite svoje umjetničke težnje i interese s aktivnostima koje su za ciljane skupine uistinu potrebne i korisne. Inspirirajte se drugim programima koji se za njih provode, informirajte se i obrazujte o problemima i potrebama tih skupina i dobro preispitajte jeste li vi netko dovoljno stručan za rad s njima. Ako ne, osigurajte na projektu stručne suradnike koji jesu.
Program „PRIČAJMO O NAMA – komunikacijom do integracije“, dramskih družionica za migrante, koji trenutno provodimo u Tragačima, osmislila sam zajednički s Borutom Šeparovićem iz Montažstroja. Borut je u socijalno angažiranim projektima daleko iskusniji i mudriji od mene. Već je dugo promišljao temu migranata i osvijestio mi je koliko je važno da u radu s njima ne stavimo nikakav pritisak na umjetnički REZULTAT, isključivo na PROCES rada. Projekt je daleko bolji jer smo ga osmislili u partnerstvu. Poanta – ako tek započinjete raditi s novom ciljanom skupinom, pomoć iskusnijeg partnera može biti neprocjenjiva.
ŠTO ŽELITE POSTIĆI
Nemojte imati radionice bez jasne vizije koji je njihov cilj i koju promjenu s njima želite postići, i unutar vaše organizacije i unutar zajednice u kojoj djelujete. Legitimno je umjetničke radionice voditi volonterski kako biste stekli pedagoško iskustvo. Legitimno je i održavati ih kako biste si osigurali honorar kao voditelju, pokušavajući osigurati egzistenciju u struci za koju ste se obrazovali. Umjetničke radionice ujedno su i put do nove publike, kanal kojim informirate lokalnu zajednicu o vlastitom djelovanju. Ako radite s mladima, na taj način i odgajate buduću publiku, budite u njima interes za kazalište. To je plemenit cilj.
Samo nemojte da se vaše radionice pretvore u pretakanje iz šupljeg u prazno i da za nekoliko godina ne znate ni zašto ni za koga ih radite.
