U odličnoj tjednoj emisiji HRT-a "Razgovor s razlogom" prikazanoj na Prvom programu 4. studenog, urednica i voditeljica Morana Kasapović razgovarala je s kazališnim redateljem Oliverom Frljićem.
Bio je to njegov prvi nastup u hrvatskim medijima nakon prosvjeda u Benkovcu, a objasnio je što je za njega zadaća prave i ozbiljne umjetnosti te zašto ga je uvijek iritiralo njezino vrlo uskogrudno shvaćanje.
Odgovarao je na pitanja tipa zašto misli da većina kulturnih institucija fingira kritičnost? Vrijeđa li u svojim predstavama Domovinski rat, kako mu spočitavaju? Kako odgovara na kritike da njegove predstave nemaju estetsku vrijednost? Zašto inzistira na provokacijama? Što je za njega umjetnička sloboda i ima li granice? Voli li hrvatsko društvo i kako doživljava tu ljubav? O kojim se temama ne može govoriti u Njemačkoj?
Na gostovanje u Zagreb došao je iz Stockholma gdje je u kazalištu Dramaten održana premijera predstave 'Gospođa Bovary'. U kojoj se, rekao je, bavi internaliziranim patrijarhatom koji je globalni fenomen, neovisan o rodnom identitetu. Iz Zagreba je pak otišao u Berlin gdje već duže vrijeme radi u Teatru Gorki i ondje 20. studenog priprema predstavu vezanu uz Izrael. Međutim, još je uvijek neizvjesno hoće li biti premijere zbog toga jer je u Njemačkoj odavno, kako ističe Frljić, otvoren lov na 'propalestinske vještice'.
"Tema je vezana za 1949. gdje je jedna jedinica izraelske vojske kolektivno silovala jednu Palestinku. Dakle, to je sve dokumentirano, čak su neki ljudi i procesuirani zbog toga. Roman je napisala Adania Shibli, palestinska spisateljica, koju poznajem. I to je prva adaptacija tog romana" rekao je Frljić Morani Kasapović.
Osvrnuo se i na nestanak kritičkog mišljenje i u emisiji HRT-a kazao:
- Čini se kao da je ono potisnuto iz javnog prostora. Evo, pogledajte Hrvatsku, tu se desant na institucije koje je započeo s jednim od meni najdražih ministara kulture Zlatkom Hasanbegovićem - nastavlja. Stvari koje su bile abnormalne prije desetak godina su se normarizirale. Ovdje je stalno normalizacija abnormalnog, kako je jednom Viktor Ivančić rekao i to gledamo na dnevnoj bazi, kazao je.
Ono što bi trebalo biti neprihvatljivo civilizacijski, postaje normalno. No nije to problem samo Hrvatske. Cijela Europa je, prema Frljićevu mišljenju, u sličnom problemu. Kad je riječ o umjetničkim slobodama, one su, prema Frljiću, uvijek imale granice. No zadaća svake prave umjetnosti je da ide preko tih granica.
- Dakle, u ovom društvu je vrlo jasno, ima niz tema o kojima se što i kako može reći. Recimo Crkva, Domovinski rat, HDZ. Smijemo to reći na HTV-u, by the way?... Ja mislim da propitivati ono što je izvan prostora nekog kritičkog diskursa, to bi trebala biti zadaća umjetnosti. Frljić kaže da je upravo to radio i da je zbog toga što je postavljao pitanja koja se ne smiju postavljati imao problema gdje god je radio.
Morani kasapović je također rekao: - Mislim da sam odavno postao ovdje 'crvena krpa'. Nitko nema pojma što ja radim, gdje sam itd. To je pokazalo ovo u Benkovcu. Predstava koja je nastala prije 14-15 godina, koja govori o mojoj obitelji prije rata u Bosni i nekim intimnim stvarima koje su se tamo događale postala je problem ovdje. Smiješno mi je bilo i tko me branio i tko me napadao.
Što se tiče optužbi da u svojoj predstavi vrijeđa Domovinski rat, Frljić je u emisiji HRT-a rekao da to nije tako i da on ne vrijeđa nikoga.
- Tko propisuje što je tu uvreda. Tu bih mogao postaviti sto nekakvih pitanja. Ali, kritički progovarati o Domovinskom ratu, ja mislim da bi to trebalo biti legitimno pravo svakog građanina i građanke ove zemlje. Ili je to nešto beyond critisism. Pokušavao sam shvatiti da li, ne znam, možda trebamo kolektivno zašutjeti o tome.
- Ja ne znam što je provokativno u tome da se kaže ono što cijelo društvo zna… Ako ovdje govorimo da se dogodila pljačka društvene imovine, da je planski stvorena jedna društvena kasta, da su socijalne razlike puno veće nego u nekom drugom periodu kojeg se ja sjećam, ne vidim što je u tome provokativno. Ne razumijem. Mislim da je taj termin provokativno nešto što se samo koristi da bi se vršio napad na mene od strane ljudi koji se politički ne slažu sa mnom - kazao je u emisiji redatelj. osvrnuvši se i na umjetničke slobode o kojima je u emsiji kazao:
- Ja svakako ne bih htio da moja sloboda isključuje nečiju slobodu… ali, sloboda govora i sloboda govora mržnje nisu iste stvari. A kod nas često miješaju te dvije kategorije. Bilo je tu još mnogo tema pa svakako ovu epizodu emisije "Razgovor s razlogom" ponovno pogledajte na HRT-ovoj platformi HRTi.
Otvori KEKS Pay
