Naslovnica Kultura Film

Srbi su zadnji pristali dati novac za film o Kosovu ‘99

Da su zločini istraženi na vrijeme, umjetnici danas ne bi morali “otkopavati” masovne grobnice, rekao je na konferenciji za medije Leon Lučev.
16. kolovoza 2018. u 12:19 7 komentara 1809 prikaza

Regionalnu premijeru na 24. Sarajevo film festivalu imao je film “Teret” mladog srbijanskog redatelja Ognjena Glavonića u kojem glavnu ulogu tumači naš Leon Lučev.

Sarajevo film festival Priča o sestrama Čuljak dospjela bi do Hollywooda da se dogodila u Americi

Glavonića mnogi znaju po dokumentarcu “Dubina 2” koji se bavi za Srbiju još uvijek tabu-temom, prikrivanjem zločina na Kosovu, odnosno premještanjem tijela ubijenih. Glavonić kaže da je “Dubina 2” napravljena tek od materijala koji je ostao nakon istraživanja za “Teret”.

– Za tu priču čuo sam tek 2009. godine, i to slučajno, preko društvenih mreža, na kojima je netko podijelio jedan stari tekst o tome. “Teret” smo počeli snimati prije sedam godina, u nekom trenutku se činilo kako film nikada neće biti snimljen, no evo, tu smo – rekao je Glavonić o svom filmu snimljenom za 31 dan na 40 lokacija, koji već ima dvije nagrade te nominaciju za najbolju kameru u Cannesu.

– Izazov je sama tema koja nije dobrodošla u našoj sredini. Financiranje je išlo zaobilazno, Filmski centar Srbije zadnji je pristao da financira film, što je i nama bilo neko iznenađenje – odgovorio je Ivančić na pitanje o najvećim izazovima u ovom filmu ceste. Da se, kako pišu neki srbijanski mediji, ne radi “navodnim” masovnim grobnicama – potvrdio je Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo Srbije, koji je iznio kako je njihovo istraživanje rezultiralo s najmanje tri lokacije i 110 policijskih službenika i vozača koji su posvjedočili o događajima.

Iranski oskarovac Asghar Farhadi: Ne govorim samo protiv Trumpa, nego protiv svih političkih radikala

Logično je pitanje bilo hoće li se “Teret” prikazivati u Srbiji iako su ga tamo neki već proglasili antisrpskim. Glavonić nam je u Sarajevu potvrdio da distribucija počinje u studenom. Lučev u njemu igra Vladu Stefanovića koji, u nedostatku boljeg posla, prihvaća voziti kamion u turama od Kosova do Beograda u doba NATO-ovih bombardiranja, odnosno rata na Kosovu. Na tim se vožnjama ne smije zaustavljati niti smije znati što prevozi, a za to je dobro plaćen. Novac mu treba jer mu je supruga teško bolesna. No, “Teret” nije samo film o zločinima na Kosovu i njihovu prikrivanju, Glavonić nas nizom simbola u filmu podsjeća na lakoću raspada Jugoslavije, odnosno lagan zaborav u koji su gurnuti ta država i njezini simboli, a što je, znamo, kulminiralo krvavim ratovima. Vladi se na putu pridružuje Paja, mladić koji bježi s Kosova, a tumači ga Pavle Čemerikić, kojega znamo i iz Schmidtova nedavnog filma “Agape”.

Zanimljivo, Pavle je s Kosova, odakle je otišao upravo u Beograd. Vlada i Paja na tom putu susreću različite likove, posjećuju različita mjesta. Jedan od njih je i spomenik bitki za Popinu, kojom se obilježava teška bitka Nijemaca i partizana 1941. godina, a na kojem stoji i natpis: “Ako zatreba, pozovi me.” No, ovdje Vlada gubi upaljač s posvetom Bitki na Sutjesci, koji mu je dao otac, veteran te bitke. Ukradu mu ga djeca koja, čitajući natpis, pojma nemaju o čemu se radi. Takvih je simbola “Teret” pun, stalno podsjeća na puni krug, Vladin se otac borio na Sutjesci jer je netko bacao ljude u jame, danas on vozi kamion s leševima nekih drugih koje će, kako se sam uvjerio, baciti u neku jamu. Priča je, dakle, i obiteljska jer govori o tome što su roditelji svojoj djeci ostavili u naslijeđe. Zanimljivo, Vladina sina tumači sin Leona Lučeva Ivan, koji je za nju morao proći tri castinga.

Sarajevo film festival Teret nije samo film o Srbiji i sukobu na Kosovu, nego je i pun simbolike na temu raspada Jugoslavije
 

– Ovaj film može biti i antihrvatski i antibošnjački, ne samo antisrpski, jer se radi o odgovornosti. Istina ne odgovara ni jednoj vlasti kao ni odgovornost. Mučno mi je i povraća mi se jer je situacija sve gora, a radio sam praktično svaki ovakav film u posljednjih deset godina. Vidim sve goru i fašistoidniju situaciju, ali neću odustati, j...t ću majku do kraja. Prvi put mi je zlo od svega, kada radiš ovako, nisi prihvaćen, nego si redikuliziran, jer radiš onako kako sustav misli da ne trebaš raditi – rekao je emotivni Lučev na susretu s novinarima, koji se podsjetio i svoje aktualne uloge Mehmedalije Alića u filmu “Rudar”, koji se bavi pronalaskom ostataka u Hudoj jami.

Sarajevo Film Festival Nuićev Mali: Slobodno zaboravite Krpu, jer stigao je Frenki

– Svaki zločin treba kazniti jer, da su se ti leševi otkopali prije 40 godina i da su odgovorni kažnjeni, danas nitko ne bi mogao njima mahati. A sada ih otkopavamo mi umjetnici – poentirao je Lučev.

 

VIP izdvaja za Vas

  • Avatar navijač
    navijač:

    Isto su radili i po Hrvatskoj.

  • Avatar fenixem
    fenixem:

    Sve je ovo samo Bakan,,,pljuc......

  • Helena:

    Znači i Hrvatska je kriva za srpske zločine? Čudi me da je Hrvatski glumac prihvatio tu ulogu negativca koji prevozi masakrirane albance sa kosova i istresa ih u masovne grobnice! Stidio bi se da sam na njegovom mjestu