Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Poslije 40 godina MoMA se naklonila poletovcima

U zasebne kolekcije postera, dizajna, arhive uvršteno je čak 69 brojeva Poleta
29. srpnja 2015. u 14:10 1 komentara 1267 prikaza
17.05.2014., Rovinj - Brojni predavaci nastupili na ovogodisnjim Danima komunikacija. Mirko Ilic odrzao je predavanje
Foto: Pixsell

– Da nam je netko 1976./1977. rekao što će se za 40 godina dogoditi, vjerojatno bismo se smijali, a polovica nas u to vrijeme vjerojatno nije znala ni što je MoMA – rekao je ugledni dizajner i ilustrator Mirko Ilić komentirajući veliko priznanje za domaću pop-kulturu koje mu je 22. srpnja službeno stiglo iz newyorške MoMA-e (Muzeja moderne umjetnosti) koja je u kolekciju istočnoeuropskih avangardnih časopisa, jednu od najznačajnijih te vrste u SAD-u, uvrstila 69 brojeva Poleta koji su izlazili 1976.-1977. godine. Za to je dijelom zaslužan Mirko Ilić koji je MoMA-i dao pregršt materijala raznih domaćih dizajnera, strip-crtača... smatrajući da su kvalitetom svojih radova zaslužili biti vidljiviji. Riječ je o velikom broju radova koji će se smjestiti u zasebne kolekcije postera, dizajna, arhive... MoMA ima jednu od najznačajnijih kolekcija te vrste u Sjedinjenim Američkim Državama, a ovaj čin veliko je priznanje urednicima, novinarima, dizajnerima... koji su radili u Poletu. MoMA je posvećena ideji najistaknutijeg svjetskog muzeja. On čuva, dokumentira i stalno povećava kolekciju moderne i suvremene svjetske umjetnosti, stvara važne izložbe i obrazovne programe; knjižnica, arhivi i konzervacijski laboratorij prepoznati su kao međunarodni centar za istraživanja.

Hrvati u hramu

Prva Hrvatica koja je ondje imala retrospektivu jest avangardna umjetnica Sanja Iveković. Izložba je nazvana „Sweet violence" prema jednom od njezinih brojnih radova, a postavljena je 2011. godine. Na skupnim izložbama izlagali su brojni domaći umjetnici Mladen Stilinović, David Maljković, a u MoMA-inoj kolekciji nalaze se djela Ivana Picelja, Borisa Bućana, gorgonaša – Vanište, Knifera, Kožarića, Vasarelyja, Jevšovara, Horvata, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa...

Mirko Ilić za Polet je još 2000. godine u jednom intervjuu rekao da se pod vodstvom kritički orijentirane mladeži pretvorio u nešto više, "bio je pravi intelektualni inkubator, velika pregrijana retorta novih ideja". Polet je bio časopis Saveza socijalističke omladine Hrvatske, jedan od najznačajnijih događaja vezanih uz oblikovanje zagrebačke novovalne scene kao promicatelj punk i new wavea krajem 1970-ih, ali i zamašnjak progresivnih ideja tadašnjeg društva kao i jedan od najaktivnijih časopisa u socijalizmu. Uspjeh Poleta iz 1970-ih bio je u njegovoj aktualnosti i u tome što je pokrivao teme koje su mladi pratili s velikim zanimanjem: strip, fotografiju, film, rock i punk. Ne samo da je bio aktualan nego je bio začetnik novih ideja, slobode, hrabrosti, kreativnosti.

Strah političara

Samim začetkom zagrebačkog novog vala i panka smatra se izložba Mirka Ilića u galeriji Studentskog centra 1977. gdje su nastupili Parafi, Azra i Prljavo kazalište.

Kako je tada bilo raditi?

– Bilo je lijepo, naročito na početku, novo, čudnovato, imao sam osjećaj da se granice miču. Novinarstvo je tada bilo važno, političari su se bojali novina, a ne kao danas kad je obrnuto. Kao primjer navest ću da tjednik Danas, za koji sam radio naslovnice, od 1982. do 1985. godine nijednom na naslovnici nije objavio fotografiju političara, izuzev godišnjice smrti maršala Tita. Pisalo se po zaslugama, a ne po tome tko je na vlasti – rekao je Mirko Ilić i dodao da je ovo priznanje cijeloj generaciji poletovaca – novinara, urednika, dizajnera..., a posebno urednicima Zoranu Franičeviću, koji je preminuo 2008. godine i za kojeg smatra da je nezasluženo zaboravljen, te uredniku Peri Kvesiću.

– Biti u kolekciji MoMA-e važno je za sve koji su sudjelovali u njegovu nastanku i koji su hrabro gledali u budućnost – rekao je Mirko Ilić.

>> Zagrepčani će izbliza vidjeti djela slavnog dizajnera Miltona Glasera

 

Inkubator za autore koji su obilježili hrvatsko novinarstvo

Slavni Polet iz 1970-ih godina bio je najpopularniji omladinski časopis u socijalizmu. Imao je svog prethodnika koji je izlazio 1966.-1969. Upravo taj kasniji Polet s kraja 1970-ih na neki način proizašao je iz burnog razdoblja kroz koji je prošao omladinski tisak. Polet je izlazio do 1990.; kroz njegovu redakciju prodefilirali su novinari, fotografi, dizajneri, književnici: Jasna Babić, Snježana Banović, Mladen Babun, Rene Bakalović, Hido Biščević, Veljko Barbieri, Vlaho Bogišić, Ratko Bošković, Vladimir Cvitan, Jozo Čondić, Branko Čegec, Dag Strpić, Slavenka Drakulić, Ivan Doroghi, Predrag Figenwald, Vladko Fras, Ivica Grčar, Darko Hudelist, Mirko Ilić, Željko Ivanjek, Dejan Jović, Srećko Jurdana, Marjan Jurleka, Željko Krušelj, Pero Kvesić, Jasmina Kuzmanović, Stanko Ferić, Zlatan Gavrilović Kovač, Pero Lovšin, Ivan Lovrinović, Branko Maleš, Joško Marušić, Stjepan Orešković, Edo Popović, Nenad Polimac, Miodrag Šajatović, Srđan Španović, Tomislav Wruss, Vjekoslav Boban, Željko Žutelija, Andrija Zelmanović, Šime Strikoman, Goran Pavelić – Pipo, Ivan Posavec, Dražen Kalenić, Milisav Vesović, Danilo Dučak, Fedor Vučemilović, Zoran Simić, Edo Popović, Marijan Grakalić, Mate Bašić i drugi, a od urednika najznačajniji su Zoran Franičević, Pero Kvesić, Goran Trbuljak, Ninoslav Pavić, Ivica Buljan, Denis Kuljiš...

Evoluirajuća kolekcija koja sadrži više od 200 tisuća djela

Newyorški Muzej moderne umjetnosti, popularno zvan i MoMA, osnovan je 1929. kao obrazovna institucija prema ideji grupe filantropkinja, Abby Aldrich Rockefeller, supruge Johna D. Rockefellera, i dviju njezinih prijateljica, Lillie P. Bliss i Mary Quinn Sullivan. Smještena na Manhattanu, prva je institucija u SAD-u koja je posvećena isključivo modernoj umjetnosti. MoMA-ina evoluirajuća kolekcija sadrži oko 200.000 djela moderne i suvremene umjetnosti koje su nastale u periodu od posljednjih 150 godina. Izložena su djela 10.000 različitih autora. Čak 59.000 umjetničkih djela dostupno je online. Kolekcija uključuje stalno rastući broj vizualne umjetnosti, od slika, skulptura, printa, grafika, fotografije, arhitekture, dizajna, filma i medija...

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • bakulušić:

    Hoće li se MoMA pokloniti "Borbi" i "Komunistu" jer su i oni imali dobra grafička i ideološka rješenja i šteta da i to ne ostane zabilježeno u svjetskim okvirima. Istina, "Polet" je odškolovao veliki niz komunističkih novinara koji su i ... prikaži još! danas novinarska elita u Hrvatskoj. I napravili su nešto po čemu ih zbilja treba zapamtiti i zapisati, pa i u muzeju, slali su jednog od svojih najboljih komsomolaca u Katedralu da glumi pokornika-pokajnika i da cijelu ispovijed snima na kazetofon. Nakon toga su u pet brojeva prikazivali kako teče ispovijed. I smejala se cela Jugoslavija. Zbilja ih treba zapamtiti!