Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Kazalište

Otvaranje EPK od 8,5 mil. kuna sitnica je za Bandićevih 11 mil. kuna spiskanih na Zagreb na vodi

Ukupno financiranje kulturnog programa kojim će se Hrvatska predstaviti tijekom predsjedanja Vijećem EU iznosi oko petnaest milijuna kuna. S druge strane, samo program EPK Rijeka (uz troškove marketinga i promocije te upravljanja) težak je nekih tridesetak milijuna eura ili 220 milijuna kuna
10. veljače 2020. u 11:45 0 komentara 208 prikaza

Hoće li 2020. godina biti godina velikih uspjeha i iskoraka hrvatske kulture? Od 1. veljače Rijeka je europska prijestolnica kulture s medijskim odjekom koji je već sada, bez obzira na različite predznake, doista izniman i potpuno raritetan za događaje iz kulture. S druge strane, hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije iskorišteno je i za organizaciju niza kulturnih programa u brojnim zemljama EU, što znači da su hrvatski kulturnjaci trenutačno u velikoj međunarodnoj invaziji. Velikoj barem za hrvatska mjerila.

Jugoslavija - zastava Pridružite se Za Valentinovo u Rijeci će Jugoslavija biti obrisana iz kolektivnog sjećanja

Istina, dvije su manifestacije neusporedive. Riječ je o, metaforički rečeno, Davidu i Golijatu i po financijama i po ciljevima i po programima. Pa ipak, riječ je o stjecaju okolnosti koji bi za hrvatsku kulturu i njenu međunarodnu prepoznatljivost i brendiranje mogao značiti jako puno.

Iz Ministarstva kulture odgovorili su nam da će ukupno financiranje kulturno-umjetničkog programa kojim će se Hrvatska predstaviti tijekom predsjedanja Vijećem EU iznositi oko petnaest milijuna kuna. S druge strane, samo program EPK Rijeka (uz troškove marketinga i promocije te upravljanja) težak je nekih tridesetak milijuna eura ili 220 milijuna kuna. Za otvaranje EPK, koje je izazvalo niz oprečnih reakcija, utrošeno je oko 8,5 milijuna kuna, što je prava sitnica u odnosu na 11 milijuna kuna koliko je, primjerice, koštao potpuno nemušti Zagreb na vodi zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. No, i ta svota utrošena za otvaranje EPK zapravo nije mala ako se zna da je budžet ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara koje traju od 10. srpnja pa do 25. kolovoza 15,7 milijuna kuna.

Tu treba reći da je ukupni budžet EPK Rijeka puno veći od tridesetak programskih milijuna eura. Jer, tu nisu obračunani investicijski projekti u kulturnu infrastrukturu koji po nekim podacima iznose dodatnih više od četrdesetak milijuna eura. Po tome bi se onda ukupni trošak EPK popeo na nekih sedamdeset milijuna eura što je za hrvatske kulturne prilike doista impresivno. No, treba imati na umu da EPK Rijeka nije jednogodišnji, nego višegodišnji projekt na kojem se intenzivno radi još od 2016. godine kada je objelodanjeno da je baš Rijeka izborila ovu u osnovi unosnu i razvojnu titulu koju ne razumiju samo oni kojima je kultura nepotreban trošak i tek pasivna sluškinja politike.

A što nam sve donosi kulturni program u sklopu hrvatskog predsjedanja? Samo u siječnju nanizalo se dvadesetak doista iznimnih programa, od izložbe Vaska Lipovca u Lisabonu i Marka Marulića u Vilniusu u Litvi, pa do nastupa Zagrebačke filharmonije u Rimu ili velikog gostovanja Opere i Baleta zagrebačkog HNK u budimpeštanskom kazalištu Erkel, gdje je izvedena opera “Ero s onoga svijeta” i balet “Smrt u Veneciji”, koji je nakon Budimpešte izveden i u Lisabonu. Ne bi trebalo zaboraviti ni koncert u Bozaru u Bruxellesu, gdje su nastupili važni hrvatski internacionalni umjetnici Renata Pokupić i Max Emanuel Cenčić uz Hrvatski barokni ansambl, vokalni ansambl Antiphonus, pod ravnanjem Petera Van Heyghena. Ansambl Lado imao je gostovanje od srednjoeuropskim prijestolnicama od Beča i Münchena do Praga i Bratislave.

U veljači je najavljeno trinaest događanja, od gostovanja “Antigone” zagrebačkog HNK u Modeni do izložbe Vlade Marteka u Ljubljani, izvedbe Kuljerićeva “Hrvatskog glagoljaškog rekvijema” u Münchenu uz tamošnje ansamble, a pod vodstvom Ivana Repušića ili pak izložbe Vlade Kristla u Parizu, Vjenceslava Richtera u Bruxellesu ili Borisa Bućana u Poljskoj. Do kraja lipnja u planu je još više od četrdeset programa u rasponu od suvremenog plesa (Matija Ferlin), književnosti (Hrvatska kao zemlja gost sajma u Montpellieru), filma, kazališta, opere (riječki HNK Ivana pl. Zajca s “Elektrom” u Ljubljani), likovnosti (Miroslav Kraljević u Budimpešti)...

Program riječkog EPK-a, koji će trajati sve do veljače 2021. godine, doista je teško sažeti u nekoliko rečenica jer je tu riječ o velikim programskim cjelinama kojima je u prvom planu ne samo dovođenje turista u Rijeku koja je prestala biti industrijski, i sada postaje turistički grad nego i totalna aktivacija domicilnog stanovništva u programima EPK. Stoga su i infrastrukturni projekti Rijeke vezani za temeljitu obnovu kompleksa Rikard Benčić koji postaje utočište brojnih riječkih muzejskih kuća i galerija, Gradske knjižnice, ali i Dječje kuće. Tako će riječki EPK Riječanima koji vole i prakticiraju kulturu i nakon što prođe prijestolnička godina ostaviti u nasljeđe brojne kulturne institucije u novim i moderno uređenim prostorima, koji u krajnjoj liniji nemaju potemkinovsku ulogu.

Ranko Matasović AKADEMIK RANKO MATASOVIĆ 'Nećemo biti jezična policija, ali čuvat ćemo hrvatski od aktivista'

Iako je broj pojedinačnih programa EPK Rijeka s prvotno najavljenih tisuću, pao na njih oko 600, to je još uvijek obilje kulturoloških poslastica koje bi trebale zadovoljiti najširu publiku u rasponu od ljubitelja klasične umjetnosti pa do pobornika najsuvremenijih performativnih oblika u kojima se kultura danas javlja češće nego ikada prije.

A oni koji su mislili da je Rijeka dosadan grad, sada su definitivno demantirani. Jer grebanje po riječkoj povijesti i identitetu tek je počelo. 

Kupovina
KVIZ
Otkrij svoj shopping personality
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.