Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

'Nećemo biti jezična policija, ali čuvat ćemo hrvatski od aktivista'

Aktivisti zanemaruju kulturnu i nacionalnu vrijednost te povijesnu dimenziju hrvatskog jezičnog standarda
08. veljače 2020. u 13:32 24 komentara 5119 prikaza
Ranko Matasović
Foto: Sandra Šimunović/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnovala je Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika koji čine članovi Razreda za filologiju HAZU i članovi suradnici. Za predsjednika Odbora izabran je akademik Ranko Matasović s kojim smo razgovarali.

ilustracija Naučimo jednom za svagda Što je ispravno glasati ili glasovati i koja je hrvatska riječ za 'mindfulness'

Kako će izgledati rad novog odbora i koji su vam ciljevi?

Po potrebi, u rad Odbora uključit će se i drugi stručnjaci koji se bave hrvatskim standardnim jezikom. Osnovan je na inicijativu Razreda, ali i mnogih pojedinaca koji su, poput mene, smatrali da je potrebno osnovati takvo tijelo pri našoj Akademiji koje bi skrbilo o hrvatskom standardnom jeziku. To je u skladu s ulogom koje nacionalne akademije imaju i u drugim zemljama, npr. u Francuskoj ili Španjolskoj.

Je li Akademijin Odbor nasljednik Vijeća za normu hrvatskog jezika koje je ukinuto prije nekoliko godina?

Ja se nadam da će tako biti, no vrijeme će pokazati hoće li hrvatska javnost tako i prihvatiti ulogu Odbora. Moram napomenuti da Odbor za svoju zadaću nema mandat ni od kojeg političkog tijela, već se oslanja samo na ugled Akademije, kao najviše znanstvene i umjetničke institucije u zemlji, i na znanstveni integritet svojih članova.

Hoće li se Odbor zalagati za donošenje zakona o hrvatskome jeziku koji već neko vrijeme predlaže Matica hrvatska?

Ja sam osobno protiv donošenja zakona o hrvatskom jeziku jer smatram da je položaj hrvatskoga već zajamčen ustavnom odredbom o hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj. Također smatram da pitanja konkretne jezične uporabe ne valja propisivati zakonom, već njihovo rješavanje treba biti dio opće i jezične kulture, koju trebaju poticati i razvijati obrazovne i kulturne institucije, uključujući i HAZU. Međutim, kada Odbor počne s radom, možda će se čuti i drukčija mišljenja.

Predsjedništvo HAZU nova pravila HAZU: Želimo se pomladiti pa više ne primamo starije od 70

Tko po vašem mišljenju danas najviše ugrožava hrvatski jezik?

Mislim da ga nitko ne ugrožava, sigurno ne neka konkretna osoba ili skupina ljudi. Hrvatski nije ugrožen, službeni je jezik ne samo Hrvatske već i Europske unije i mnogo je jezika u svijetu čiji govornici mogu tek sanjati o takvom statusu. Stoga ne treba stvarati paniku. Međutim, vremena su nestabilna (i uvijek su bila) i ne možemo biti sigurni hoće li se u budućnosti pojaviti politički pritisci na položaj hrvatskoga jezika, na što bi Odbor svakako morao reagirati. Posredno, svaki standardni jezik, a ne samo hrvatski, ugrožavaju aktivisti koji smatraju da standard služi samo da omogući djelotvornu komunikaciju na što širem području, kao da standardni jezik nema i svoju povijesnu dimenziju i kulturnu i nacionalnu vrijednost. Zastupnicima takvih mišljenja treba odgovoriti argumentima. U svakom slučaju, ja Odbor za normu ne vidim kao neku jezičnu policiju, već kao tijelo koje će svojim ugledom i djelovanjem jamčiti da ne dođe do naglih, političkim pritiscima ili aktivističkim kampanjama uvjetovanih promjena u hrvatskom standardnom jeziku. Na Odbor treba gledati kao na neku vrst police osiguranja za nesigurnu budućnost.

Na koji će način Odbor raditi, hoće li mu se pitanjima moći obraćati i građani? 

Odbor će se baviti uglavnom strateškim pitanjima o razvoju hrvatskoga standardnog jezika. Među našim prvim aktivnostima bit će organizacija znanstvene konferencije na kojoj će se raspravljati o položaju i ulozi standardnoga jezika u suvremenom hrvatskom društvu. Nadam se da će se na toj konferenciji sučeliti mišljenja i tradicionalista, koji bi željeli da se standardni jezik što manje mijenja i da u njemu više-manje sve bude normirano, i aktivista koji smatraju da standardnom jeziku uopće ne treba normiranje jer je ono uvijek odraz konzervativne ideologije. Volio bih da se o tim pitanjima uspostavi dijalog i da se otvoreno razgovara o argumentima i vrijednostima, bez ideološkog etiketiranja. U svakom slučaju, Odbor se ne će baviti jezičnim savjetništvom i odgovaranjem na upite građana o tome koja je riječ standardna, a koja nije. Za to postoje druge institucije poput Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji taj posao dobro radi. Međutim, Odbor će odgovarati na načelna pitanja institucija, primjerice, ako nastanu dvojbe o mogućim nepoštivanjima ustavne odredbe o hrvatskome kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj ili o tome koji se jezični priručnici mogu smatrati normativnima i preporučenima.

Ivo Pranjković i Ante Bičanić na predstavljanju dvije završne knjige iz projekta Povijest hrvatskog jezika kapitalni projekt hrvatske kulture i znanosti 11 godina pisali su povijest našeg jezika

Je li Odbor zamišljen kao konkurencija Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje?

Naprotiv, uloge se Odbora i Instituta nadopunjuju i vjerujem da ćemo moći uspješno surađivati. Institut svoj posao na opisu hrvatskoga jezika i jezičnom savjetništvu vrlo dobro radi i ondje ima vrsnih stručnjaka koje će Odbor u svojem radu zacijelo konzultirati. Međutim, kao tijelo Akademije, Odbor će biti potpuno neovisan u svojem djelovanju, neće poput javnih instituta ovisiti o financiranju nijednoga ministarstva te će se stoga, nadam se, znatno lakše moći othrvati bilo kakvom političkom pritisku.

VIDEO Zoran Ferić o kurikulu za hrvatski jezik

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
Konferencija o atraktivnim mjerama za razvoj poduzetništva
Skipper4you.com
MIRNO MORE
Znate li da se kod nas školuju skiperi koje cijene svugdje u svijetu
  • viginti:

    Konačno. Obvezno lektorirati filmove,dokumentarce i tiskana izdanja

  • Shalan:

    A i vrijeme bi bilo. Razne kćerke, dešavanja, tepsije, kijameti, itd su se raširile po medijima, da je to užas! A da ne govorimo o raznoraznim "endorsmentima", "bekrumovima", "abjuzima", itd...

  • cortesova arkebuza:

    Gosn. Ranko, mediji koji ionako nisu hrvatski (pa se nije ni čuditi) punI su čarapa,sistema,sprečavanja,dešavanja, timova, umjesto kako sam u 80-tim učio od moje prof. za hrvatski jezik dokoljenke i potkoljenke,sustav,nedozvoliti ,događaja ili momčadi jer naravno treba se sa “regionom” ... prikaži još! razumijeti iako mi sa “regionom” veze nemamo. Hebe se njih za hrvatski jezik.