Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Komemorativni sastanak u spomen na akademika Borisa Magaša

Akademik Marković je akademika Magaša nazvao projektantom širokog raspona jer opus mu obuhvaća i sportske objekte, od kojih je najpoznatiji stadion Poljud u Splitu, i sakralne građevine
02. prosinca 2014. u 15:33 0 komentara 323 prikaza
komemorativni sastanak u hazu u spomen na borisa magaša
Foto: HAZU
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u utorak 2. prosinca komemorativni sastanak u spomen na akademika Borisa Magaša u povodu prve godišnjice njegove smrti. Na komemoraciji je bio i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, članovi Razreda za likovne umjetnosti, članovi obitelji akademika Magaša te njegovi kolege, prijatelji i štovatelji. Akademik Boris Magaš bio je jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih arhitekata, a o njegovom djelu govorili su tajnik razreda za likovne umjetnosti akademik Vladimir Marković, potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, akademik Andrija Mutnjaković i akademik Dinko Kovačić

Akademik Marković je akademika Magaša nazvao projektantom širokog raspona jer opus mu obuhvaća i sportske objekte, od kojih je najpoznatiji stadion Poljud u Splitu, i sakralne građevine. Opširnije je o životu i djelu akademika Magaša govorio akademik Neidhardt koji je kazao da je zahvaljujući njegovom eminentnom stvaralačkom opusu hrvatska arhitektura iskoračila iz europske sredine i zadobila svjetsku dimenziju. O tome svjedoče ocjene stranih stručnjaka, ali i činjenica da je stadion u Splitu postao uzor stadionima diljem svijeta.

„Boris Magaš predstavlja vrhunac dosega hrvatske arhitekture i hrvatska kulturna javnost treba ga slaviti“, kazao je akademik Neidhardt. Govoreći o akademiku Magašu kao teoretičaru arhitekture, istaknuo je da on u svojim idejama slijedi tradicije zagrebačke škole formirane nakon osnutka studija arhitekture na Tehničkom faklultetu 1919. „Studenti su bili opčinjeni njegovim predavanjima koja su bila stručna, argumentirana, potkrijepljena činjenicama i uz česte kritičke ocjene, čime je svoje studente učio misliti“, dodao je akademik Neidhardt. 

Akademik Andrija Mutnjaković podsjetio je na knjigu akademika Magaša Arhitektura: Pristup arhitektonskom djelu u kojoj ističe pojam arhitekture slobodne invencije koji naglašava kreativnost arhitekta u projektiranju građevina, koju je i sam dokazao svojim djelima. Pritom je uz stadion Poljud spomenuo kazalište u Zenici, Muzej oslobođenja u Sarajevu, hotelske komplekse Solaris i Haludovo, jaslice na Mihaljevcu u Zagrebu te crkve svetog Nikole Tavelića u Rijeci i blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu koja je prema akademiku Mutnjakoviću kultno djelo suvremene hrvatske arhitekture. „Boris nije radio arhitekturu, on je živio arhitekturu“, zaključio je akademik Mutnjaković. 

O akademiku Magašu kao svom učitelju i prijatelju govorio je akademik Dinko Kovačić koji se prisjetio vremena izgradnje stadiona na Poljudu, čiji projekt je jedan član stručnog žirija ocijenio riječima da će se na tom stadionu trčati brže, skakati više i bacati dalje. „Napravio je najljepši stadion, o čemu dovoljno govori njegov nadimak – Poljudska ljepotica“, rekao je akademik Kovačić koji se prisjetio i zajedničkog djelovanja na ljetnoj školi arhitekture u Bolu na Braču čije polaznike je učio kako voljeti arhitekturu i time im ostao u trajnoj uspomeni. 

Akademik Boris Magaš rodio se 22. kolovoza 1930. u Karlovcu, a umro je u Rijeci 24. listopada 2013. Za redovitog člana HAZU izabran je 1991., a od 1988. bio je izvanredni član. Bio je član Predsjedništva HAZU od 2004. do smrti, a od 2011. i tajnik Razreda za likovne umjetnosti.

Završio je studij arhitekture na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1955. i ondje do 1967. radio kao asistent. Nakon toga radio je kao projektant u građevinskim poduzećima u Zagrebu i Rijeci, gdje je od 1974. bio profesor na Tehničkom fakultetu i kasnije na Fakultetu graditeljskih znanosti. Od 1983. do 2000. bio je redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je 1977. doktorirao, a 2001. postao je profesor emeritus.  

>> Magaševa linija osnova budućeg urbanističkog razvoja Karlovca?

HGSS
Na visini zadatka
Proveo sam jutro s pripadnicima HGSS-a, evo zašto ih još više cijenim

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.