- Trump je objavio strašnu prijetnju na svojoj društvenoj mreži
- Napadnut je iranski otok Hark
- Iranski dužnosnik poziva mlade na formiranje "ljudskih lanaca"
- Cijene nafte rastu nakon Trumpovih prijetnji
00:40 - Trump je pristao na dva tjedna obustaviti napade na Iran. Više pročitajte OVDJE.
23:59 - Pakistanski izvori kažu da se s Iranom pregovara o prekidu vatre
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif pregovara o prekidu vatre s Iranom, rekli su za CBS News izvori iz pakistanske vlade bliski pregovorima i izvor upoznat s temom. Izvori su rekli da potpredsjednik JD Vance služi kao američki sugovornik u razgovorima.
U objavi na društvenim mrežama ranije u utorak, Sharif je rekao da je Pakistan predložio sporazum koji bi uključivao dvotjedno primirje tijekom kojeg bi Iran ponovno otvorio Hormuški tjesnac.
23:33 - Zračni napadi pogodili su najvećeg proizvođača aluminija u Iranu, kao i najveći petrokemijski kompleks u zemlji, izvijestili su iranski državni mediji. Napad na petrokemijski kompleks Fajr u gradu Mahšahru pogodio je postrojenje tvrtke Amirkabir Petrochemical Company, izjavio je zamjenik guvernera pokrajine Huzestan zadužen za sigurnost. U međuvremenu, napad na tvornicu aluminija u Araku izazvao je veliki požar, pokazuju snimke objavljene u državnim medijima.
BREAKING: US-Israeli forces have struck Iran's largest aluminum producer, IRALCO, in Arak. Major fire at the facility.
— The Hormuz Letter (@HormuzLetter) April 7, 2026
Arak hosts Iran's IR-40 heavy water reactor and is one of the most sensitive cities in the country. IRALCO produces aluminum used in missile casings, drone… pic.twitter.com/TwVI56Hreg
23:19 - Prosvjednici su upali u kuvajtski konzulat u iračkom gradu Basri, nakon što je raketni napad iz smjera Kuvajta usmrtio tri osobe. Sigurnosni izvori također su za Reuters potvrdili da su rakete gađale američki diplomatski objekt u blizini Međunarodne zračne luke Bagdad u Iraku. Očevici su ranije za agenciju izjavili da su se u gradu čule snažne eksplozije.
U međuvremenu, ministarstvo obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata priopćilo je da njihovi sustavi protuzračne obrane "aktivno presreću" dolazeće projektile i dronove. U grafici s tekstom na engleskom, objavljenoj na platformi X, ministarstvo navodi kako su "zvukovi koji se čuju diljem zemlje rezultat tekućih operacija presretanja projektila i bespilotnih letjelica".
The UAE's air defenses are currently engaging with missile attacks and incoming drones from Iran, and the Ministry of Defense confirms that the sounds heard in scattered areas of the country are the result of the UAE air defense systems intercepting ballistic missiles, cruise… pic.twitter.com/Ti3e8o3V54
— IANS (@ians_india) April 7, 2026
23:16 - Iranski narod ne smije biti prisiljen platiti za postupke svoje vlade, rekla je Italija u utorak, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će "čitava civilizacija večeras umrijeti". U priopćenju ureda talijanske premijerke Giorgije Meloni osuđuju se iranski napadi na susjede, no navodi se i to da se postupci "režima" moraju jasno odvojiti od sudbine običnih ljudi. "Iransko civilno stanovništvo ne može i ne smije platiti cijenu za krivnje svoje vlade", navodi se u priopćenju.
Trump je Iranu dao rok do 20,00 sati po vošingtonskom vremenu da ponovno otvori Hormuški tjesnac, ključan za globalnu opskrbu naftom, zaprijetivši u suprotnom potpunim uništenjem. Pakistanski premijer Šehbaz Šarif kasno u utorak je zatražio od američkog predsjednika da za dva tjedna produži taj rok, a Bijela kuća je rekla da je Trump upoznat s prijedlogom i da će odgovor stići.
23:13 - Američki predsjednik upoznat je s pakistanskim prijedlogom za dvotjedno produljenje roka koji je nametnuo Iranu, a odgovor će stići, rekla je u utorak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. "Predsjednik je upoznat s prijedlogom i odgovor će stići", rekla je Leavitt u priopćenju. Iranski dužnosnik odvojeno je rekao Reutersu da Iran pozitivno gleda na pakistanski prijedlog. Pakistanski premijer Šehbaz Šarif u utorak je zatražio od američkog predsjednika Trumpa da za dva tjedna produži rok koji je nametnuo Iranu za otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Pakistan je glavni posrednik u prijedlozima koje razmjenjuju Iran i SAD. "Kako bi diplomacija mogla odraditi svoje, iskreno tražim od predsjednika Trumpa da produži rok za dva tjedna", napisao je Šarifu objavi na X-u. Istovremeno je zatražio od "iranske braće" da otvore Hormuški tjesnac na odgovarajuće razdoblje od dva tjedna kao gestu dobre volje. Trump je Iranu dao rok do 20,00 sati u utorak po vošingtonskom vremenu da ponovno otvori Hormuški tjesnac, ključan za globalnu opskrbu naftom. U protivnom, "čitava civilizacija će večeras umrijeti", izjavio je.
22:22 - U kratkom telefonskom razgovoru za NBC News, Donald Trump odbio je dati nove informacije o statusu tekućih pregovora s Iranom, ali je oštro kritizirao poziv Irana mladima da se postave kao živi štit oko elektrana. "Potpuno je ilegalno", rekao je. "Ne smiju to učiniti". Na pitanje što ga je potaknulo da jutros objavi kako će "cijela civilizacija večeras umrijeti", kratko je odgovorio: "To ćete morati sami shvatiti".
20:45 - Portugal je u utorak objavio da je od početka američko-izraelskog rata protiv Irana dopustio 76 slijetanja američkih zrakoplova u zračnu bazu Lajes na Azorima i 25 preleta preko svog teritorija. Ministar vanjskih poslova Paulo Rangel istaknuo je da je korištenje baze uvjetovano time da se ne napada civilna infrastruktura, na što je SAD pristao. Dodao je i da je nekoliko slijetanja odbijeno. U kontekstu sukoba s Iranom, više europskih zemalja, uključujući Španjolsku, Francusku i Italiju, ograničilo je ili odbilo pristup američkim vojnim zrakoplovima.
Rangel je naglasio da Portugal podržava diplomatsko rješenje sukoba te istaknuo važnost baze Lajes kao strateškog središta za operacije SAD-a i NATO-a. Više pročitajte OVDJE.
20:02 - Bijela kuća u utorak je demantirala izvješća da Sjedinjene Države razmatraju uporabu nuklearnog oružja protiv Irana, odbacivši nagađanja koja su se pojavila nakon izjava potpredsjednika JD-a Vancea.
"Doslovno ništa što je potpredsjednik rekao ne implicira takav scenarij", poručeno je s profila za brze reakcije Bijele kuće na društvenoj mreži X. Reakcija dolazi nakon što je Vance upozorio Iran da SAD raspolaže "alatima koje zasad nije odlučio koristiti", naglasivši da bi predsjednik Donald Trump mogao posegnuti za njima ako Teheran ne promijeni kurs, prenosi Anadolu Agency.
Dodatne napetosti izazvala je i ranija Trumpova izjava da bi "cijela civilizacija mogla nestati u jednoj noći", što je potaknulo spekulacije o mogućoj eskalaciji sukoba. Sve se odvija uoči isteka roka koji je Trump dao Iranu za otvaranje Hormuškog tjesnaca, čime raste neizvjesnost oko daljnjeg razvoja situacije.
19:21 - Srbija je s izraelskim vojnim divom Elbit Systems dogovorila proizvodnju dronova na svom teritoriju, objavila je u utorak Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u suradnji s izraelskim listom Haaretz, navodeći da je riječ o kompaniji koja je godinama kritizirana zbog uloge u izraelskim vojnim operacijama u Gazi i na Zapadnoj obali. Prema tekstu, objavljenom danas na mrežnoj stranici BIRN-a, Elbit Systems će u tvornici dronova imati 51 posto vlasništva, a 49 posto bit će udio kompanije Yugoimport SDPR, srbijanskog državnog poduzeća za trgovinu naoružanjem, obrambenom opremom i transfer tehnologije, vezanog uz domaću vojnu industriju. Otvorenje tvornice je početkom ožujka je najavio predsjednik države Aleksandar Vučić.
"Uskoro otvaramo prvu tvornicu ozbiljnih dronova, ovdje u našoj zemlji, veoma ozbiljnih, najozbiljnije svjetske produkcije", rekao je 7. ožujka, navodeći da je inozemni partner iz Izraela, a da bi proizvodnja mogla početi već u travnju, ali nije otkrio ime kompanije. Prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), koji prati globalnu trgovinu oružjem, Elbit Systems je vodeća izraelska kompanija za proizvodnju oružja i vojne opreme. Pozivajući se na pisanje lista The Jerusalem Post iz ožujka, BIRN navodi da je Elbit Systems sada najveća izraelska tvrtka po tržišnoj vrijednosti na burzi u Tel Avivu.
Pozivajući se na izvješće posebne izvjestiteljice UN-a Francesce Albaneze "Od ekonomije okupacije do ekonomije genocida", Elbit Systems se navodi među kompanijama koje "doprinose razvoju alata za nadzor, kontrolu masa, urbano ratovanje, prepoznavanje lica i ciljane likvidacije – alata koji se u praksi testiraju na Palestincima". Izrael i Srbija već imaju razvijenu suradnju u naoružanju. Od početka 2023. izvoz oružja i streljiva iz Srbije u Izrael rastao je dramatično, a nastavio se i nakon što je vlast 23. lipnja 2025. potpuno zabranila izvoz naoružanja, objavili su ranije beogradski mediji.
Vrijednost izvoza streljiva i naoružanja iz Srbije u Izrael od 2023. porasla je čak 42 puta i na kraju prošle godine dosegla je 114 milijuna eura, unatoč brojnim apelima stručnjaka Ujedinjenih naroda da se prodaja vojne opreme Izraelu obustavi zbog odmazde izraelskih snaga nad Palestincima u Pojasu Gaze. Većina tog izvoza realizirana je je upravo preko SDPR-a, navodi BIRN. Na upite o budućoj tvornici dronova upućene SDPR-u i izraelskoj kompaniji, iz srbijanskog državnog poduzeća nije stigao odgovor, a iz Elbit Systems bio je kratak: "Bez komentara".
Prema dokumentima u koje je BIRN imao uvid, a koja su potvrdila dva neovisna izvora bliska vojnoj industriji, planirana je proizvodnja dvije vrste dronova – kratkodometnog modela velike nosivosti i s rotacijskim krilima, i naprednijeg i bržeg modela dugog dometa, koji može letjeti na visinama koje premašuju šest kilometara. Izvor upućen u dogovor kaže da je dugodometni dron "napredniji" od Pegaza, borbeno-izviđačkog drona koji Srbija već proizvodi. "Ima veću visinu leta i veću operativnu autonomiju. Bit cijele priče je transfer tehnologije, jer će i naši inženjeri raditi na tome, a taj dron je zapravo kruna čitavog projekta", navodi izvor na koji se pozivaju autori teksta. Prema izvoru BIRN-a, u proces proizvodnje bit će uključeni i stručnjaci iz pančevačke "Utve", tvornice lakih sportskih zrakoplova i zrakoplova za obuku, koja je u vlasništvu SDPR-a.
19:16 - Kina i Rusija su na glasanju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak uložile veto na rezoluciju Bahreina kojom se potiče države da koordiniraju napore radi zaštite komercijalne plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Od 15 članica Vijeća sigurnosti kojim trenutno predsjeda Bahrein, 11 ih je podržalo rezoluciju, Kina i Rusija su joj se usprotivile, a dvije su bile suzdržane. "Prijedlog rezolucije nije usvojen zbog negativnog glasa trajne članice Vijeća", kazao je tijelu bahreinski šef diplomacije Abdulatif bin Rašid al-Zajani. Tekst rezolucije je znatno izmijenjen nakon što se Kina ranije usprotivila odobravanju uporabe sile, što je na koncu izostavljeno.
Umjesto toga, tekst "snažno potiče države zainteresirane za korištenje komercijalnih pomorskih ruta u Hormuškom tjesnacu da koordiniraju napore, obrambene prirode i razmjerne okolnostima, kako bi pridonijele jamčenju sigurnosti i zaštiti plovidbe kroz tjesnac", javlja Reuters. Za usvajanje je bilo potrebno najmanje devet glasova za i bez veta pet stalnih članica - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD‐a. Cijene nafte porasle su otkako su SAD i Izrael krajem veljače napali Iran, što je izazvalo sukob koji traje više od pet tjedana i u kojem je Teheran uglavnom zatvorio tjesnac, ključnu energetsku arteriju.
Samo mali broj teretnih brodova i tankera za naftu, uglavnom iranskih, uspio je proći Hormuškim tjesnacem otkako su iranske snage blokirale ovu ključnu trgovačku rutu. Bahrein je, u ime zaljevskih država, već pokrenuo rezoluciju koju je sredinom ožujka usvojilo Vijeće sigurnosti, a kojom se zahtijeva "trenutni prekid" iranskih napada na zaljevske države i Jordan.
17:34 - Donald Trump je izazvao burne reakcije nakon objave u kojoj je poručio da će "cijela civilizacija večeras umrijeti", u kontekstu rastućih napetosti s Iranom. Njegove riječi naišle su na oštre kritike, a novinarka Tara Kangarlou upozorila je da se takva retorika može tumačiti kao prijetnja genocidom te istaknula kontradikcije u njegovim izjavama. Vojni analitičar Michael Clarke ocijenio je da se Trump doveo u "vrlo tijesan kut" i upozorio na rizik eskalacije, dok je političarka Marjorie Taylor Greene njegove riječi nazvala "zlom i ludilom". >>OPŠIRNIJE
Američki predsjednik je u novoj izjavi za Fox News poručio da bi se ključni razvoj situacije mogao dogoditi u 20 sati. "20:00 će se dogoditi. Ako dođemo do te točke, uslijedit će napad kakav još nisu vidjeli. Ako pregovori danas krenu naprijed i pojavi se nešto konkretno, rok bi se mogao promijeniti", rekao je. Riječ je o ultimatumu koji je postavio Iranu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, a koji istječe u 20 sati po istočnoeuropskom vremenu, odnosno u 2 sata ujutro po hrvatskom vremenu.
14:34 - Ovo je cijela Trumpova objava: "Čitava civilizacija će večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti. Ne želim da se to dogodi, ali vjerojatno hoće. Međutim, sada kada imamo potpunu i totalnu promjenu režima, gdje prevladavaju drugačiji, pametniji i manje radikalizirani umovi, možda se može dogoditi nešto revolucionarno prekrasno, TKO ZNA? Saznat ćemo večeras, jedan od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj povijesti svijeta. 47 godina iznude, korupcije i smrti konačno će završiti. Bog blagoslovio veliki narod Irana!"
14:33 - Američki predsjednik Donald Trump upravo je objavio jezivu prijetnju na svojoj platformi Truth Social, očito referirajući se na svoj rok Iranu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Trump je dao Teheranu rok do noćas u 2 sata. Njegova nova objava kaže: "Cijela civilizacija će večeras umrijeti i nikada se više neće vratiti". Ali kasnije dodaje "možda se može dogoditi nešto revolucionarno divno, TKO ZNA?".
13:42 - Otok Hark, izdanak dug oko pet milja koji čini više od 90% iranskog izvoza nafte, već je više puta bio predmet analize u kontekstu rata. A kako je danas priopćeno u iranskim medijima, upravo su novi napadi usmjereni na taj otok. Ako se ovaj najnoviji napad potvrdi, još i dalje nije, no riječ je o području koje već godinama zanima Donalda Trumpa. Kako piš SkyNews u 1950-ima, otok Hark razvijen je u golemi naftni kompleks kakav postoji danas.
Na otoku živi najmanje 8.000 stanovnika, od kojih su mnogi radnici u naftnoj industriji. Pristup je ograničen, zbog čega je dobio nadimak "zabranjeni otok". U 1980-ima, Trump, kada je tek počinjao razmišljati o ulasku u politiku, rekao je za novine The Guardian: "Sredio bih otok Hark; ušao bih i zauzeo ga."
Trump je rekao da bi djelovao ako bi američki interesi bili napadnuti, u vrijeme kada je pomorski promet bio poremećen u Perzijskom zaljevu tijekom iransko-iračkog rata. Trump je još jučer ponovio svoj interes za iransku naftu. "Da mogu birati, zadržao bih naftu. Ali također želim usrećiti ljude u našoj zemlji", rekao je Trump novinarima na godišnjem uskrsnom događaju kotrljanja jaja u Bijeloj kući u ponedjeljak.
Ipak, činilo se da naginje tome da se povinuje javnom mišljenju u SAD-u po pitanju rata. Trump je dodao: "Nažalost, američki narod želi da se vratimo kući. "Da je po mome, uzeo bih naftu, zadržao bih naftu, to bi donijelo mnogo novca. Također bih se pobrinuo za narod Irana mnogo bolje nego što je to dosad bio slučaj." Također je spomenuo mogućnost zauzimanja otoka Hark u intervjuu za Financial Times prošlog mjeseca, kada je rekao: "Možda zauzmemo otok Hark, možda i ne."
13:24 - Iranski otok Hark pogođen je u više napada, javlja iranska novinska agencija Mehr. Riječ je o ključnom čvorištu za izvoz nafte, kroz koje prolazi većina iranskog izvoza energenata. Sjedinjene Američke Države već su ranije tijekom rata izvele napade na otok, no predsjednik Donald Trump tada je naglasio da nije gađana naftna infrastruktura. Trump je u više navrata također prijetio mogućnošću preuzimanja kontrole nad otokom kako bi SAD preuzeo nadzor nad iranskim izvozom nafte, a napad je izveden samo nekoliko sati uoči isteka Trumpovog ultimatuma. Čak devet od deset barela nafte koje Iran proda u inozemstvu utovaruje se upravo na otoku Hark. Terminal ima kapacitet od sedam milijuna barela sirove nafte dnevno.
US airstrikes targeting shelters and defensive facilities on Iran's Kharg Island. pic.twitter.com/TwEju51MLN
— Iran's Today (@Iran) April 7, 2026
6:30 - Iranski dužnosnik pozvao je mlade da formiraju "ljudske lance" oko elektrana nakon prijetnji SAD-a o novim napadima. U videopozivu tijekom informativne emisije, Alireza Rahimi, kojeg iranska državna televizija navodi kao tajnika Vrhovnog vijeća za mlade i adolescente, pozvao je "sve mlade, sportaše, umjetnike, učenike, studente i njihove profesore".
Pozvao ih je da se okupe "u utorak u 14 sati oko elektrana koje su naše nacionalno bogatstvo i kapital, bez obzira na politička stajališta, jer pripadaju budućnosti Irana i iranskoj mladosti". Sve to dolazi nakon što je Donald Trump upozorio na nove napade na iransku infrastrukturu ako Teheran ne ispuni rok do srijede u 1 sat po britanskom vremenu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
6:10 - Visoki izvor iz iranskog sigurnosnog sektora izjavio je, reagirajući na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak, da je Iran nanio SAD-u strateški poraz. Kako prenosi CNN, smatra da oštrija retorika prema Iranu pokazuje da Trump gubi kontrolu nad razvojem sukoba. Prema njegovim riječima, Trump je u suradnji s Benjaminom Netanyahuom doživio vojni i politički neuspjeh, a sve češće uvrede na račun Iranaca ukazuju na slabost u vođenju rata.
Izvor je također naglasio da je Teheran jasno poručio kako se Hormuški tjesnac neće vratiti u normalno stanje dok se sukob trajno ne okonča. Dodaje da bi, čak i nakon potpunog prekida napada, ponovno otvaranje tjesnaca bilo uvjetovano posebnim protokolom i praćenjem ispunjavanja obveza od strane SAD-a i Izraela. Istaknuo je i da Iran nema povjerenja u Trumpa ni njegove predstavnike te traži dodatna jamstva. Zaključno, Iran želi kraj rata, ali ne pod uvjetima ni u rokovima koje nameće Trump.
6:00 - Rat na Bliskom istoku dovest će do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva za Reuters uoči planirane objave prognoze za svjetsko gospodarstvo. Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom ikada nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport petine svjetske nafte i plina, zaustavila milijune barela naftne proizvodnje. Čak i ako se sukob brzo riješi, MMF će smanjiti svoju prognozu gospodarskog rasta i povisiti izglede za inflaciju, rekla je izvršna direktorica MMF‐a Kristalina Georgieva.
Očekuje se da će rat dominirati raspravama među financijskim dužnosnicima iz cijelog svijeta na proljetnim sastancima MMF‐a i Svjetske banke u Washingtonu idućeg tjedna. Fond bi 14. travnja trebao objaviti niz scenarija, a krajem ožujka već je signalizirao moguće snižavanje prognoza, navodeći asimetrični šok rata i strože financijske uvjete.
Georgieva je rekla da je MMF bez rata očekivao malo poboljšanje svoje projekcije globalnog rasta od 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., dok se gospodarstva nastavljaju oporavljati od pandemije. "Umjesto toga, svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti", rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke napetosti, tehnološki napredak, klimatske šokove i demografske promjene.
To znači da nakon što se oporavimo od ovog šoka, dodala je, moramo držati oči otvorene za sljedeći. Georgieva je također navela da je rat smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a učinak se prelijeva na isporuke nafte i plina te na povezane lance opskrbe poput helija i gnojiva. Čak će i brz završetak neprijateljstava i brz oporavak rezultirati "relativno malim" snižavanjem prognoze rasta i povećanjem prognoze inflacije, dodala je, a ako se rat oduži, učinak na inflaciju i rast bit će veći.
Siromašne, ranjive zemlje bez energetskih rezervi bit će najteže pogođene, dodala je Georgieva, napominjući da mnoge zemlje imaju vrlo malo ili nimalo fiskalnog prostora da pomognu svom stanovništvu da izdrži poskupljenja uzrokovana ratom, što zauzvrat povećava rizik od društvenih nemira. Georgieva je navela kako su neke zemlje već zatražile financijsku pomoć, ali ih nije imenovala. Rekla je da bi MMF mogao proširiti neke postojeće programe kreditiranja kako bi zadovoljio potrebe zemalja, a čak 85 posto članica MMF‐a su uvoznici energije.
Široke energetske subvencije nisu rješenje, dodala je, pozivajući kreatore politika da izbjegavaju državne isplate koje bi mogle dodatno potaknuti inflacijske pritiske. Učinak je asimetričan, najteže pogađa zemlje uvoznice energije, ali čak i izvoznici energije poput Katara osjećaju posljedice iranskih napada na njihove proizvodne pogone. Katar zbog štete očekuje da će mu trebati tri do pet godina da obnovi 17 posto svoje proizvodnje prirodnog plina, istaknula je Georgieva, dok je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da su 72 energetska postrojenja oštećena u ratu, od kojih je trećina pretrpjela značajnu štetu.
"Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta", upozorila je. Između ostalog, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je sredinom ožujka da će milijuni ljudi biti suočeni s akutnom glađu ako se rat nastavi do lipnja. Georgieva je rekla da MMF zasad ne vidi prehrambenu krizu, ali i da bi do nje bi moglo doći ako će isporuka gnojiva biti poremećena.
Otvori KEKS Pay
Pozivaju na "ljudski lanac"? To se,u stvari,zove ljudski živi štit. A pozivatelji po dubokim bunkerima.