Arheolozi su u Izraelu otkrili olovni metak za praćku star 2100 godina s urezanom porukom koja je bila usmjerena na neprijateljske snage. Znanstvenici su projektil pronašli na području nekropole uz drevnu cestu u Hiposu, gradu koji je nekoć bio istaknuto biskupsko sjedište tijekom bizantske ere. Grad je tijekom helenističkog razdoblja, koje je trajalo od 323. do otprilike 31. godine prije Krista, bio poznat pod imenom Susita.
Prema priopćenju za medije Sveučilišta u Haifi, projektil datira iz drugog stoljeća prije Krista, a na njemu je bila urezana grčka riječ "ΜΑΘΟΥ" (Mathou), što se prevodi kao "Nauči" ili "Nauči lekciju". Michael Eisenberg, arheolog sa Sveučilišta u Haifi, vjeruje da je fraza bila sarkastična provokacija. "Samo u Hiposu do sada je identificirano 69 takvih projektila, ali ovo je prvi u svijetu koji nosi natpis 'Nauči'. Ovo predstavlja lokalni sarkastični humor branitelja grada, koji su svojim neprijateljima htjeli s podsmijehom poručiti: 'Naučite svoju lekciju!'" objasnio je Eisenberg.
Artefakt je dugačak otprilike 3,2 centimetra i širok 1,95 centimetara, a teži 38 grama, iako arheolozi vjeruju da je izvorno težio oko 45 grama jer su na njemu uočeni znakovi oštećenja od udarca. Dužnosnici navode kako je projektil vjerojatno "ispaljen od strane branitelja s gradskih zidina prema neprijatelju koji je napredovao kako bi opkolio grad". Olovni meci u to su se vrijeme smatrali jeftinim, ali smrtonosnim oblikom streljiva. Proizvodili su se lijevanjem olova u kamene kalupe, što je bio relativno jednostavan proces koji se mogao provoditi čak i tijekom vojnog pohoda.
Iako su neoznačeni meci česti, oni s natpisima izuzetno su rijetki. Pronađeni "ispisani" projektili najčešće su bili ukrašeni imenom vojnog zapovjednika, imenom grada ili simbolima poput trozupca, munje ili škorpiona, koji su im trebali dati moć. Drugi su nosili poruke sarkastičnog humora slične ovoj, poput "Uhvati!", "Uzmi ovo" ili "Za tvoju stražnjicu", no poruka "Nauči lekciju" iz Hiposa prvi je takav primjer pronađen u svijetu. Vjeruje se da su metak koristili grčki branitelji grada protiv vojske hasmonejskog kralja Aleksandra Janeja oko 101. godine prije Krista.
Eisenberg je ponovio kako pronalazak metka s natpisom u Hiposu predstavlja neobičan i dosad nezabilježen slučaj. "Poznajemo sličan podrugljiv ili sarkastičan humor usmjeren prema neprijatelju, ali ovaj konkretan primjer bio je nepoznat i otkriva duhoviti lokalni trend među helenističkim braniteljima Hiposa", rekao je. Također je naglasio važnost mjesta pronalaska, koje snažno sugerira da je ispaljen tijekom opsade. "Položaj metka u blizini drevne glavne ceste ispod gradskih utvrda, uz tragove udarca, pruža živopisnu rekonstrukciju branitelja koji ispaljuju metak prema opsadnim snagama koje napreduju prema gradu", zaključio je Eisenberg.
Profesorica Yulia Ustinova sa Sveučilišta Ben-Gurion istaknula je kako su takvi natpisi služili za podizanje morala vlastitih trupa i zastrašivanje protivnika, što predstavlja rani oblik organizirane propagande na bojnom polju.