*Aktualnim prijepodnevom počela je 10. sjednica Hrvatskog sabora
*Premijer Andrej Plenković i ministri stigli su u Sabor
*Prisegnuo zastupnik Darko Vuletić (HSS), bit će dio saborske većine
14:25 - Pitanje Dušice Radojčić (Možemo) koje je postavila premijeru Andreju Plenkoviću izazvalo je žustru raspravu i verbalno prepucavanje zastupnika HDZ-a i Možemo! uz optužbe i nabrajanje afera te počinjenih koruptivnih i kaznenih djela i s jedne i s druge strane. "Organizirane kriminalne skupine uništavaju okoliš i zdravlje ljudi ilegalnim biznisom s otpadom i na tome masno zarađuju, što je shvatio i vaš glavni državni inspektor i bivši predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić pa je i sam postao član jedne takve kriminalne skupine", istaknula je Radojčić. Premijeru je poručila da je Mikulić upravo njegov odabranik, a da je sustav na čelu s Mikulićem iznjedrio mnoge druge 'Mikuliće' na svim razinama. "Oni su ugrađeni u sam DNK sustava koji je izgradio HDZ", rekla je.
Zastupnicu je zanimalo kako je moguće dopuštanje uvoza otpada "iako ne znamo kamo ćemo s vlastitim", da ne postoji nadzor i da počinitelji nastavljaju isti posao znajući da im se ništa neće dogoditi. "Što se tiče bilo koga tko počini bilo kakvo kazneno djelo, taj za to i odgovara, aktivnosti Državnog inspektorata trebaju biti sukladne zakonu, učinkovite, brze, a ako postoje ilegalna odlagališta, onda slijede kaznene prijave i istrage prema onima koji su to učinili i suradnicima na bilo kojoj razini", kazao je Plenković. Najavio je i izmjenu Kaznenog zakona kojim će se definirati nova kaznena djela protiv zaštite okoliša, a zastupnicima Možemo! poručio da nemaju pravo osuđivati druge dok ne osude svoje devijacije.
"Dolazite iz stranke koja prikriva kriminal na Hipodromu, koja nema ambiciju da zatraži naknadu za oštećenje proračuna Grada Zagreba, koja slijedi svoje službenike koji su za to očito odgovorni, unatoč tome što su im drugi jataci u tim procesima priznali krivnju i dobili sudske presude. Držite se vi Hipodroma, Jankomira, Doma zdravlja Zapad, a kada budete jednako ambiciozni u osuđivanju tih devijacija, onda možete govoriti o drugima", naglasio je. Oba izlaganja izazvala su žustre reakcije i s jedne i s druge strane.
"Poštovani predsjedniče pravomoćno osuđene kriminalne organizacije za korupciju, kada vi nas nazivate "Moramo", mislite na naše kolege iz Zeleno-levog fronta, koji su, nota bene, najjača opozicija vašom partneru iz EPP-a Vučiću u Srbiji. Vučić je vaš partner", istaknula je Sandra Benčić (Možemo!), a uključio se i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. "Ne morate biti nervozni, osudite kriminal koji dolazi iz drugih opcija ne samo iz HDZ-a. Vi ste primjer kako nakon vrlo brzo vremena dođe sve ono što ste nama govorili i pred vaša vrata, no razlika je što mi to osudimo, a vi ne, vi svoje štitite", poručio je. Benčić je uzvratila da je razlika između HDZ-a i Možemo! što Možemo! transparentno prikazuje sve troškove u Gradu Zagrebu, dok se HDZ-u hapse ministri. Razlika je nebo i zemlja i tako će ostati, dodala je.
"Te floskule o tome da ste pošteni pričajte doma mami i tati jer vam oni jedino u to vjeruju jer vas bezrezervno vole, a drugima te priče više prodavati ne možete. Uhvaćeni ste s prstima u pekmezu, i vaši suradnici završavaju u zatvoru, visoko pozicionirani suradnici gradonačelnika završavaju u zatvoru", naveo je Jandroković.
Božinović: Entry/Exit sustav je velik dobitak
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, na pitanje HDZ-ova Željka Turka, najavio je kako za par dana počinje potpuna primjena Entry/Exit sustav na razini EU, što znači da će se na svim graničnim prijelazima, u svim državama članicama provoditi jedinstven sustav evidentiranja svih državljana trećih zemalja. "Po prvi puta EU ima uvid u to tko ulazi i izlazi s teritorija EU i ta informacija je poznata svim policijama EU. Netko uđe u Hrvatsku, to može vidjeti policija u Portugalu, ukoliko joj je to bitno. Ovaj sustav je uveden prije svega zbog sigurnosti. To znači da će oni koji su produženo boravili mimo propisa biti odmah evidentirani i dobit će nalog da napuste teritorij EU", pojasnio je te dodao kako Hrvatska to primjenjuje već mjesec dana.
"Sustav se postupno uvodi od listopada prošle godine i od tada je više od 30 milijuna ljudi prošlo kroz njega na razini EU, 17.000 je odbijeno upravo iz tih sigurnosnih razloga, u Hrvatskoj iz tog razloga nekih 1500 i to je itekako velik dobitak", naveo je. Gužve na graničnim prijelazima tijekom turističke sezone se očekuju iz smjera dolaska iz trećih zemalja, rekao je Božinović, dodajući kako će se državljanima EU pomoći uvođenjem dodatnih traka ukoliko postoji za to mogućnost.
Mišić (Klub DP-a): Zabrinjavajuće povećanje broja oboljelih od autizma
Predrag Mišić (Klub DP-a) ukazao je na zabrinjavajuće povećanje broja oboljelih od autizma te na problem autistične djece koji nakon navršenih 18 godina nemaju pristup socijalnoj skrbi, na što je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić ustvrdio kako punoljetnost ne smije biti zapreka te da se pokušava postojeću praksu učiniti manje rigidnom. "U tijeku je donošenje smjernica o postupanju vezano za smještaj djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, što će učiniti samo postupanje maksimalno profesionalnim i objektiviziranim u interesu korisnika. Nedavno smo imali i sastanak međuresorne koordinacije, gdje je osnovano međuresorno koordinacijsko tijelo temeljeno na tri resora - socijale, zdravstva i školstva, i na kojem je doneseno nekoliko zaključaka, kao i o osnivanju regionalnih centara za autizam po svim županijama", rekao je.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je, govoreći o počecima rata na Bliskom istoku i evakuaciji hrvatskih državljana, kako je Hrvatska bila prva zemlja kojoj je bilo omogućeno slijetanje zrakoplova u Dubaiju i to nakon poziva premijera Plenkovića upućenog predsjedniku Ujedinjenih Arapskih Emirata. Od 3. do 5. ožujka Vlada je, naveo je, organizirala 12 repatrijacijskih letova kojima je vraćeno 756 putnika dok ih je 114 vraćeno komercijalnim letovima. Među njima, dodao je, bio je i 101 strani državljanin.
13:08 - Zastupnica Mirela Ahmetović (SDP) upozorila je da Hrvati umiru tri godine ranije od prosjeka EU, a na preglede čekaju godinama, prozvavši Vladu za kolaps zdravstvenog sustava, na što joj je ministrica Irena Hrstić uzvratila da se "godišnje obavi 20 milijuna pregleda". Ahmetović je rekla da građani plaćaju desetljeće "HDZ-ovske korupcije". "Hrvati umiru tri godine ranije od prosjeka EU, a dok radnik u sustav uplati 40 tisuća eura, zauzvrat dobije listu čekanja dugu mjesecima ili godinama", poručila je Ahmetović, pitajući ministricu što se promijenilo odlaskom "uskočke zvijezde" Vilija Beroša. Ustvrdila je da privatne poliklinike cvjetaju izvlačeći najbolje kadrove iz javnog sustava.
"Govorite o milijun uputnica koje čekaju, ali ne govorite o više od 20 milijuna pregleda koji se godišnje obave", istaknula je ministrica zdravstva Irena Hrstić, dodavši da su velik dio čekanja kontrolni pregledi. Usluga u privatnom sektoru je, kako kaže, plaćena jednako kao u javnom, a više od 50 posto liječnika obiteljske medicine su privatni koncesionari. "Ne smatramo to bačenim novcem", poručila je Hrstić.
Dubravko Bilić (Nezavisna platforma Sjever) upozorio je da se Podravska brza cesta "godinama ne pomiče s mrtve točke", posebno na dionici od Ludbrega prema Koprivnici. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odgovorio je da se projekt razvija postupno. Objasnio je kako su izgrađene i ugovorene pojedine dionice, a većina trase je u fazi studijske i projektne dokumentacije. "Razgovaramo s Hrvatskim cestama da se već ove godine pokrene izrada dokumentacije za dionicu Ludbreg - Koprivnica, kako bi i ona postala aktivna", rekao je. Dodao je da će se cesta graditi etapno, sukladno financijskim mogućnostima i spremnosti projekata.
Zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ) zatražila je pojašnjenje o navodnom uvođenju "inkluzivne kartice", što je izazvalo nezadovoljstvo među roditeljima djece s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom jer ne razumiju o čemu s radi. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić demantirao je medijske natpise. "Inkluzivna kartica ne postoji, niti je u razvoju. Razvijamo isključivo inovativni digitalni alat za isplatu socijalnih naknada kako bismo osigurali da sredstva idu ciljanim skupinama za osnovne životne potrebe“, poručio je Ružić. Cilj je, kako je rekao, uvesti reda i bolje zaštititi korisnike od siromaštva i socijalne isključenosti, uz poruku da se o toj temi mora odgovorno komunicirati.
Akademik Željko Reiner (HDZ) istaknuo je povećanje stope preživljavanja oboljelih od malignih bolesti, pitajući ministricu Irenu Hrstić koji su faktori doveli do tog pomaka. Hrstić je istaknula da je u posljednjih deset godina u infrastrukturu i ljudske resurse uloženo tri milijarde eura, dok je proračun za zdravstvo rastao prosječno 7 posto godišnje. "Hrvatska ima najveći broj preventivnih pregleda, a od 2016. smo četverostruko povećali iznose za posebno skupe lijekove“, rekla je. Ministrica je dodala kao je prošle godine zaustavljen negativan trend odlazaka liječnika iz Hrvatske te se bilježi trend povratka medicinskih sestara.
Zastupnik Marin Piletić (HDZ) zatražio je podatke o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pošto je plan u posljednjoj godini provedbe. Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je Hrvatska "među najuspješnijima u EU u povlačenju sredstava". "Povukli smo oko 7,3 milijarde eura, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava", rekao je, dodavši da je ispunjeno 318 od 407 reformskih ciljeva, dok se preostali planiraju realizirati do kraja 2026.
13:00 - Ministar turizma i sporta Tonči Glavina kazao je da se priprema novi okvir koji će uspostaviti transparentniji sustav upravljanja sportskim savezima, nakon što je predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek osumnjičen za izvlačenje 30 milijuna eura iz tog saveza. "Pripremamo novi strateški okvir koji će svakako promijeniti sustav i organizirati na način koji će biti puno transparentniji i jasniji, jer je očito da postoje neke manjkavosti. S druge strane, politika bez vizije, ideje i rezultata vaš je kontinuitet", rekao je ministar. Time je odgovorio SDP-ov Sabini Glasovac na pitanje o izvlačenju novca iz Hrvatskog skijaškog saveza, zbog čega se čeka izručenje Vedrana Pavleka Hrvatskoj.
"Možete li potvrditi informaciju da ste naredili izvanredni inspekcijski nadzor u svim nacionalnim sportskim savezima, hoće li njihov izvještaj biti javno dostupan i hoćete li uvesti sustav u kojem će svi sportski savezi morati objavljivati sve ulazne i izlazne postavke ili ćete i dalje uzgajati ovakav sustav, vrlo pogodan za isisavanje novca namijenjen hrvatskim sportašima", pitala je Glasovac.
Afera u skijaškom savezu jest afera pojedinaca koji su u nju upleteni, istaknuo je Glavina. "Ja ću vam odgovoriti da su razlike za vrijeme vašeg i našeg upravljanja sportom neusporedive. Uložili smo blizu 96 milijuna eura za više od 500 sportskih projekata, uveli trajne naknade za trenere i izbornike, nacionalne sportske stipendije za vrhunske sportaše i subvencioniranje školarina vrhunskim sportašima", poručio je ministar.
Nezavisni zastupnik Josip Jurčević ocijenio je da hrvatski sigurnosni i obavještajni sustav ne funkcionira, što pokazuje primjer Vijeća za nacionalnu sigurnost koje se prošlog tjedna sastalo prvi put nakon četiri i pol godine. Premijer Andrej Plenković odgovorio je da nikada više novca nije uloženo u obranu, policiju i branitelje, dok odgovornost za nesazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost leži na predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću. ''Što se tiče prijetnji, bile one stvarne ili hibridne, sve sastavnice države su ih svjesne. Svjesni smo određenih političkih ambicija nekih aktera da Hrvatsku koriste kao instrument za unutarnja politička zbivanja, mi na to ne reagiramo. Otklanjamo bilo čije spekulacije o tome da se hrvatske službe miješaju u nečije unutarnje prilike i da orkestriraju nekim prosvjedima'', kazao je.
Zastupnik SDP-a Saša Đujić upozorio je da u nedjelju istječe produljeni mandat trojici ustavnih sudaca, dok je i čelno mjesto Vrhovnog suda i dalje nepopunjeno. ''Hoćemo li dočekati od Vas, kao ministra pravosuđa nadležnog za to pitanje, da skupite hrabrost i da za ovu nezapamćenu blokadu pravosudnih institucija prozovete onog tko je za nju najodgovorniji, a to je Andrej Plenković ili vam je stranačka stega važnije od funkcioniranja države?'', upitao je Đujić.
Habijan je napomenuo da je HDZ već ponudio rješenje da se te pozicije popune. ''Podsjetit ću da je 2017.godine upravo SDP vezao izbor ustavnih sudaca s istražnim povjerenstvom za Agrokor, a isto tako zanima me kako i dalje nemate hrabrosti ograditi se od predsjednika države, čiji je prijedlog da se za predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Zlata Đurđević bio potpuno suprotan zakonu o sudovima'', odgovorio je. Uz to, ministar je naglasio da su se u odnosu na 2020. godinu smanjili prosječno trajanje sudskih sporova i broj neriješenih predmeta. ''Neću dozvoliti da se stvari generaliziraju i da se o pravosuđu govori isključivo u negativnom kontekstu'', dodao je.
Zastupnik Mišel Jakšić (SDP) ustvrdio je da inflacija najviša pogađa umirovljenike i radnike s medijalnom plaćom, stoga je pitao ministra gospodarstva Antu Šušnjara zbog čega je ona najviša u eurozoni. Šušnjar je poručio da se Vlada odgovorno nosi s inflatornim pritiscima te istaknuo povoljnu investicijsku klimu u zemlji. ''Vi danas imate gospodarstvenike iz zemalja u okruženju koji najavljuju da će prebaciti poslovanje u Hrvatsku, čime bi dobili nova ulaganja u industriju, u prerađivačku industriju, a u zadnje vrijeme se govori i o brodogradnji'', kazao je.
Na pitanje nezavisnog zastupnika Željka Lackovića hoće li Hrvatska slijediti primjer susjednih država i povećati rudnu rentu, koja trenutno iznosi 10 posto, ministar gospodarstva rekao je da je teško mijenjati stečena prava. "Jer onda imate razne sudske postupke, arbitraže, naknade štete itd. Ako želite imati što veću proizvodnju naftnih derivata, morate voditi računa o tome da bi podizanjem rente doveli do negativnog financijskog tijeka i morala bi se zatvarati ta postrojenja", kazao je Šušnjar.
12:19 - IDS-ov Dalibor Paus izrazio je bojazan da bi prilikom izgradnje malih nuklearnih modularnih elektrana moglo doći do ignoriranja lokalnih prostornih planova, spomenuvši i područje termoelektrane Plomin, na što je premijer istaknuo kako je prilagodba termoelektrane u Plominu ideja o kojoj se razmišlja. "Stvorene su pravne pretpostavke za daljnje korake, nuklearna energija predstavlja energetsku sigurnost, manje zagađenja i jeftiniju struju, no moramo trezveno vidjeti da li je to put kojim želimo ići, da li će to biti lokacija koju ste spomenuli ili neka druga, da li će mali modularni reaktori biti spremni, to su sve pitanja za jednu višegodišnju raspravu. Što se tiče županijskih i lokalnih planova, oni bi se prilagođavali, ali neće se ništa forsirati ako lokalna razina to neće", kazao je dodavši kako se zaboravlja da Hrvatska već ima nuklearnu elektranu u Krškom koja nam predstavlja 16 posto električne energije.
Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, na pitanje Nikola Mažara (HDZ), kazao je da RH u ovom trenutku traga za 1727 nestalih i smrtno stradalih u Domovinsko ratu. "Pronašli smo sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica. Petrovačka dola najzahtjevnija je lokacija bez presedana u povijesti traganja za nestalim osobama, gdje već četvrtu godinu provodimo istraživanje. Nastavljamo s nabavkom još suvremenije opreme, a unatoč izazovima i potpunom izostanku suradnje iz Srbije, nastavljamo ustrajno i predano raditi na procesu pronalaska nestalih osoba. Na 100 lokacija u 16 županija proveli smo ekshumacije, ekshumirali smo posmrtne ostatke 2187 žrtava, za 2046 organizirali posljednji ispraćaj", naveo je. Dodao je i kako su jučer i danas započeli ekshumaciju na području Zagvozda i Vrgorca te u jami Medviđa.
SDSS-ovu Draganu Jeckov zanimala je budućnost programa "Zaželi", ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić istaknuo je da čine sve kako bi se osigurao kontinuitet i nakon isteka prvih trogodišnjih ugovora u kolovozu. "Cilj nam je osigurati i zapošljavanje pružatelja usluga, do sada je bilo projektno pružanje usluga, sada radimo na njihovoj redefiniciji kako bi se uklopili u mrežu socijalnih usluga i dobili svoju trajnost. Dobili smo potporu u Bruxellesu za širenje ovog koncepta na dječju populaciju, tzv dječji 'Zaželi'", rekao je ministar.
Nezavisni Armin Hodžić pitao je potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja Branka Bačića kada će se pronaći model prema kojem bi prostori u državnom vlasništvu, koje više desetljeća u Zagrebu koriste slovenska i makedonska nacionalna manjina, postali vlasništvo ove dvije manjine. "Postoji mogućnost da se udrugama civilnog društva, a to su ove dvije udruge, mogu darovati prostori u kojima već obavljaju djelatnosti, no mi do sada nismo zaprimili zahtjev slovenske manjine, odnosno njihove udruge za darovanjem. Kao ni makedonske zajednice. RH i naše ministarstvo je spremno pristupiti aktivnostima oko darovanja, ali moraju biti ispunjeni uvjeti", rekao je Bačić.
11:15 - Hrvoje Zekanović javio se za povredu poslovnika pa naveo: "Jedno pitanje kolega Jakšiću vama, dobio sam ga upravo na mobitel. Jedna vaša glasačica pita: 'Je li moguće da je mama Sandra zabranila našem malom Siniši govoriti?'". Jandroković je na to prasnuo u smijeh te Zekanoviću dao opomenu.
10:53 - Zastupnica Sanja Radolović obratila se ministru Tončiju Glavini: "Poštovani ministre Glavina, ovo ću vam sada reći pred vašim stranačkim šefom i predsjednikom Vlade gospodinom Plenkovićem. Između mene i vas sljedeće dvije godine, vjerujte mi, bit će jedna jako, jako tvrda kohabitacija, između Odbora za turizam i resornog ministarstva", kazala je.
"Pratit ćemo sa zanimanjem tu tvrdu kohabitaciju između vas dvoje, ali dobivate opomenu", naveo je potom Gordan Jandroković.
10:32 - Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da je "plivajući" PDV krajnja mjera koja bi se primjenjivala samo u slučaju velike eskalacije sukoba na Bliskom istoku i daljnjeg rasta cijena energenata, dok prije toga postoji i eventualna mogućnost "ulaska" u europski dio trošarina na gorivo. Odgovarajući na pitanja novinara u Hrvatskom saboru uoči aktualnog prijepodneva, Plenković je izjavio da sinoćnje dvotjedno primirje SAD-a i Irana vidi kao "jako dobru" vijest na koju su reagirala i tržišta diljem svijeta, pa već sada padaju cijene nafte, što je "jako dobro" i za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost.
Upitan o svojoj jučerašnjoj najavi izmjena zakona o PDV-u i privremenom uvođenju mjere "plivajućeg PDV-a", Plenković je istaknuo da je "to zaista krajnja mjera u slučaju velike eskalacije", odnosno alat koji bi se eventualno koristio po potrebi, a ne odmah nakon što se izmjene zakona donesu. No smatra da ne bi bilo loše u ovakvim okolnostima tražiti od Sabora usvajanje takve izmjene zakona koje bi Vladi dale "jedan operativan alat".
Izmjenama Zakona o PDV-u, pojasnio je, omogućilo bi se Vladi da umjesto Hrvatskog sabora odlučuje na tjednoj ili dvotjednoj bazi kolika bi bila stopa PDV-a na derivate i energente. Distributeri svoje cijene u biti formiraju na tjednoj razini, pa u tim okolnostima nije realno ići s izmjenama zakona pred Sabor svaki tjedan, dodao je Plenković. Govoreći o aspektima formiranja cijene litre goriva i preostalim mogućnostima njenog umanjenja, pojasnio je da cijena litre u sebi sadrži cijenu samog energenta, zatim trošarine - hrvatski i europski dio, premiju distributera, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV). Vladine intervencije su do sada išle u dva smjera, pa je dio tereta preuzela država smanjenjem trošarina, pri čemu je kod dizela ta opcija u potpunosti iscrpljena kada je riječ o hrvatskom dijelu trošarine. Formalno je od Europske komisije zatražena mogućnost da se "uđe" i u europski dio trošarina. "Postoji presedan, to se događalo ranije, međutim to je jedna procedura koja traje. To bi nam onda bila još šansa da umanjimo cijenu litre goriva ukoliko dođe do povećavanja", naveo je Plenković.
10:16 - "Poštovani premijeru, danas nam dolazite na aktualac kao rekorder, oprostite što vam neću čestitati. Radi se o neslavnom rekordu. Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni", kazala je zastupnica Sandra Benčić.
"Bila je dovoljna samo najava poskupljenja da imamo ovakav inflacijski udar. Kontinuirano dolazite i hvalite se kako ste uložili 9 milijardi eura u pakete mjera. I tu ste rekorder i to na razini čitave EU. Hrvatska je najviše uložila u zauzdavanje inflacije, a i dalje imamo najvišu stopu inflacije. Uz to, cijelo vrijeme imate na raspolaganju 25 milijardi eura iz europskih fondova da jačate otpornost gospodarstva na vanjske inflatorne šokove. Koji je rezultat tih 25 milijardi? Da je Hrvatska najranjivija u EU. Vidite li vi problem u tome da ste imali 34 milijarde eura da učinite Hrvatsku otpornom, a da ste je učinili rekorderom po inflaciji?"
Plenković je odgovorio: "Ne znam kako ste došli do 34 milijarde, to ćete mi objasniti kasnije. Hrvatska u ovoj financijskoj perspektivi ima oko 15 milijardi eura iz redovnog Višegodišnjeg financijskog okvira, ima još 10 milijardi iz NPOO-a, imala je milijardu iz Fonda solidarnosti... Čak i mi koji dobro zbrajamo još nismo došli do 34."
"Naša zadaća bila je da održimo cijelo hrvatsko društvo na okupu, da očuvamo socijalnu koheziju. Zato su paketi bili sveobuhvatni, išli su dati potporu onima koji su najranjiviji. Nema onoga tko nije bio pokriven, a i danas je. Rezultat je da smo mi, za razliku od mnogih drugih članica EU, imali od njih dvostruko ili trostruko veći rast u tom razdoblju", dodao je.
"Vidim, malo ste zbunjeni. Ne ide zbrajanje. 25 milijardi imate iz EU, to ste sami potvrdili. 9 tvrdite da ste dali iz proračuna. 25 plus 9, koliko je?", komentirala je potom Benčić.
9:54 - Predsjednik HSS-a Darko Vuletić, koji je na čelu stranke, ali i u saborskim klupama, zamijenio Krešu Beljak prisegnuo je da će dužnost zastupnika obnašati savjesno i odgovorno i da će se u svom radu držati Ustava i zakona, te se zauzimati za svekoliki napredak Hrvatske. Dok je Beljak u Saboru bio dio saborske manjine, Vuletić će biti dio većine.
"Bit ću dio parlamentarne većine, donijeli smo tu odgovornu odluku, ma koliko nekome izgledala teška, nama je bila laka jer nam je dosta bilo lajanja na mjesec", poručio je Vuletić za Hinu prošloga tjedna nakon sjednice Predsjedništva HSS-a. Novi predsjednik HSS-a je 79. ruka vladajuće većine kojoj su se nedavno pridružili i nezavisni Boška Ban i Dario Zurovec. S njima Vuletić, kazao je, vodi i razgovore o formiranju novog saborskog kluba, obzirom da su zastupnice Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković onaj u kojem su djelovale s Beljakom raspustile. Tako i njih dvije traže rješenje za sebe. HSS želi biti na poziciji desnog centra, što i je prirodna pozicija HSS-a, poručio je premijer Andrej Plenković uoči početka današnje saborske sjednice.
9:30 - Nakon jednotjedne stanke, zastupnici su se okupili na 10. sjednici Hrvatskog sabora koja će potrajati do 15. srpnja. Sjednica počinje aktualnim prijepodnevom na kojem će zastupnici postavljati pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima. Na aktualnom prijepodnevu članovi Vlade odgovarat će na 39 zastupničkih pitanja.
Otvori KEKS Pay
bože moj koje agresivne žene kao da se natječu koja će bit glasnija i agresivnija