U ponedjeljak u Ministarstvu kulture predstavljen je projekt "Bez naziva" koji će ove godine predstavljati Hrvatsku na 59. Venecijanskom bijenalu koji će biti otvoren 23. travnja. Taj će, jedan od možda najneobičnijih i najoriginalnijih projekata u Veneciji do sada, zamijeniti uobičajenu formu paviljona u koje su inače organizirane zemlje na toj najvećoj međunarodnoj izložbi suvremene vizualne umjetnosti.
Idejni tvorac projekta "Bez naziva" je umjetnik Tomo Savić-Gecan, koji je u suradnji s kustosicom Elenom Filipovic osmislio sasvim jedinstven koncept. Naime, u skladu s ovogodišnjom temom koja problematizira što znači biti čovjekom u modernom svijetu, Savić-Gecan bavi se utjecajem doba postistine i hiperprodukcije informacija na društvo i načinima na koje tehnologija kojom smo ovladali zapravo vlada nama samima.
Tako će kroz sedam mjeseci trajanja Bijenala, svakog jutra, posebno za ovu priliku kreirana umjetna inteligencija, analizirati informacije iz nasumce odabranih izvora vijesti iz cijelog svijeta - poput publikacija The New York Times, The Bangkok Post ili Corriere dela Serra. Zatim će taj algoritam, programiran kako bi prepoznao točno određene teme među kojima su klimatske promjene, migracije, vojne operacije i kriptovalute, odabrati vijest i na temelju njezina sadržaja kreirati upute za izvođenje. U tim uputama nalazit će se vrijeme početka, trajanje i lokacija te koreografski detalji izvedbe koje će izvoditi grupe od po petero izvođača. Stoga, kako je objasnila kustosica Elena Filipovic, hrvatski paviljon ove godine neće doista biti jedan fizički paviljon - činit će ga cijela Venecija, uključujući i paviljone drugih zemalja. No koreografija, istaknula je, neće nužno doslovno reflektirati sadržaj određene vijesti - pokreti izvođača mogu biti i sasvim minimalni i neprimjetni, a upute koje će za njih generirati umjetna inteligencija mogu propisivati čak i same misli izvođača tijekom izvedbe. Iako hrvatskog paviljona u Veneciji tehnički neće biti, u Ulici Garibaldi nalazit će se izlog na kojem će publika moći provjeriti na kojoj lokaciji će se tog dana izvedba održati. Moguće je, kazala je Filipovic, da slučajni, a i namjerni prolaznici i ne primijete ili tek kasnije shvate što se pred njihovim očima odvijalo. Metafora je to za ovaj trenutak u vremenu u kojem svaki naš korak prate, bilježe pa i kontroliraju naši pametni telefoni putem aplikacija poput Facebooka i Googlea, ali, kao što je istaknuo Savić-Gecan, projekt je otvoren i za sve moguće interpretacije.
Iza složene tehnologije ovog projekta stoje voditelj Tomislav Pokrajčić i njegov tim, među kojima su i studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
