Gordon Wood, jedan od najistaknutijih američkih povjesničara i autor nagrađen Pulitzerovom nagradom, preminuo je u 92. godini života nakon što je stradao u prometnoj nesreći.
Policijska uprava East Providencea identificirala je Wooda kao žrtvu fatalnog naleta vozila koji se dogodio u nedjelju ujutro, 7. lipnja, na parkiralištu supermarketa Shaw's na aveniji Taunton u East Providenceu. Wood je u sudaru zadobio kritične ozljede, zbog kojih je kasnije preminuo u bolnici Rhode Island, potvrdila je policija. Njegovu smrt potvrdila je i njegova kći Amy Louise Wood, navodeći kako obitelj još uvijek dogovara detalje o posljednjem ispraćaju ovog velikana američke historiografije.
Prema posljednjim informacijama koje je objavila policija, vozač koji je sudjelovao u nesreći ostao je na mjestu događaja i u potpunosti surađuje s vlastima tijekom istrage koja je još uvijek u tijeku. Kako piše People.com, protiv vozača za sada nisu podignute nikakve optužnice dok se ne utvrde sve okolnosti koje su dovele do ove tragične nesreće. Wood je bio cijenjeni član akademske zajednice i profesor emeritus na Sveučilištu Brown, a vijest o njegovoj smrti duboko je potresla njegove kolege, studente i brojne čitatelje diljem svijeta koji su cijenili njegov rad i doprinos razumijevanju američke povijesti.
Woodova akademska karijera bila je iznimno bogata i utjecajna. Prije nego što se 1969. godine pridružio Sveučilištu Brown, gdje je proveo veći dio svog radnog vijeka i stekao status profesora emeritusa, predavao je na prestižnim institucijama kao što su Sveučilište Harvard i Sveučilište u Michiganu. Svoj doktorat stekao je upravo na Harvardu, a njegov intelektualni autoritet oblikovao je generacije studenata i povjesničara. Njegova predavanja i seminari bili su poznati po dubini analize i jasnoći izlaganja, a kao mentor bio je velikodušan i inspirativan, uvijek potičući mlađe kolege na kritičko promišljanje i istraživanje.
Njegov znanstveni opus ostat će trajno zabilježen u američkoj historiografiji. Wood je autor deset knjiga i urednik još osam, a za svoj je rad primio najviša priznanja. Njegova knjiga "Radikalizam Američke revolucije" (The Radicalism of the American Revolution) iz 1992. godine donijela mu je Pulitzerovu nagradu za povijest te nagradu Ralph Waldo Emerson 1993. godine. Njegovo prvo veliko djelo, "Stvaranje Američke Republike, 1776.-1787." (The Creation of the American Republic, 1776-1787), nagrađeno je prestižnim nagradama Bancroft i John H. Dunning još 1970. godine. Među ostalim zapaženim radovima ističe se i "Amerikanizacija Benjamina Franklina" (The Americanization of Benjamin Franklin), za koju je 2005. dobio nagradu Julia Ward Howe.
Sveučilište Brown, institucija s kojom je bio neraskidivo povezan desetljećima, oprostila se od svog cijenjenog člana dirljivom izjavom. "Izvanredan poznavatelj američke povijesti, Gordon Wood pomogao je bezbrojnim čitateljima da s dubinom, nijansama i jasnoćom razumiju događaje i sile koje su dovele do rođenja Sjedinjenih Država", izjavila je predsjednica sveučilišta Christina H. Paxson. "Bio je inspirativan učitelj, velikodušan mentor i duboko cijenjen član zajednice Sveučilišta Brown. Žalimo zbog gubitka izvanrednog povjesničara čiji će uvidi generacijama informirati kako akademsku zajednicu, tako i javno razumijevanje povijesti", dodala je Paxson u izjavi objavljenoj na službenim stranicama sveučilišta.
Sućut i poštovanje izrazili su i brojni kolege i javne osobe. Redatelj Ken Burns nazvao ga je "učiteljem generacija studenata i drugih povjesničara", dok je Tara Nummedal, predstojnica Odsjeka za povijest na Brownu, istaknula kako je Wood "konceptualizirao američki eksperiment kao onaj s golemim potencijalom" te da "nikada nije izgubio energiju u dijeljenju te vizije prošlosti koja ima golemo značenje za sadašnjost". Zanimljivu je posvetu uputio i povjesničar Woody Holton, koji se ponekad nije slagao s Woodovim tezama, ali je naglasio njegovu "spremnost da ohrabri čak i mlađeg znanstvenika poput mene, koji je na doba Američke revolucije gledao vrlo različito od njega", što svjedoči o Woodovoj intelektualnoj širini i otvorenosti.
Woodov rad bio je poznat po temeljnoj tezi da Američka revolucija nije bila samo borba za neovisnost, već duboka društvena i politička transformacija koja je demokratizirala američko društvo na načine koje ni sami osnivači nacije nisu mogli predvidjeti. Njegova su djela smatrana ključnima za razumijevanje formiranja Sjedinjenih Država. Za svoj doprinos, tadašnji predsjednik Barack Obama uručio mu je 2011. godine Nacionalnu medalju za humanistiku, i to "za znanstveni rad koji pruža uvid u osnivanje nacije i izradu Ustava SAD-a". Woodov utjecaj prelio se i u popularnu kulturu; na njega se referirao lik Willa Huntinga, kojeg je glumio Matt Damon, u Oscarom nagrađenom filmu "Dobri Will Hunting" iz 1997. godine.
Posljednjih godina, Wood je bio i istaknuti kritičar kontroverznog "Projekta 1619" novina The New York Times, tvrdeći da projekt pogrešno prikazuje motivacije iza Američke revolucije, posebice ulogu ropstva. Smatrao je da su osnivači, iako su neki od njih bili robovlasnici, iskreno vjerovali da će ropstvo s vremenom nestati te da je sama revolucija potaknula abolicionistički pokret, što je stajalište koje je strastveno branio u javnim raspravama. Njegovo sudjelovanje u ovom dijalogu pokazuje da je do samog kraja ostao aktivan i relevantan glas u tumačenju američke prošlosti i njezina nasljeđa.
*uz pomoć AI
Otvori KEKS Pay
