Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Bjelorusije sastavilo je treće zajedničko izvješće vanjskopolitičkih resora dviju zemalja o situaciji s ljudskim pravima u pojedinim zemljama. Dokument je dugačak gotovo 2000 stranica, a njegova je prezentacija održana 30. lipnja te 7. i 9. srpnja 2026. godine u Minsku, Beču i Ženevi.
Prema uvodnim dijelovima dokumenta, cilj je skrenuti pozornost međunarodne zajednice na izazove u zaštiti ljudskih prava, pri čemu autori navode da se Zapad koristi neokolonijalnim metodama i dvostrukim standardima. Izvješće obuhvaća prikaze stanja u nizu država, među kojima se nalazi i Republika Hrvatska, kojoj je posvećeno približno 20 stranica.
U izvješću se navodi mišljenje većine međunarodnih eksperata prema kojem hrvatsko zakonodavstvo i pravnoprimijenjena praksa u načelu odgovaraju međunarodno-pravnim obvezama zemlje u području zaštite ljudskih prava. Ipak, ističe se kako se u Hrvatskoj bilježi određeno pogoršanje situacije, s najvećom zabrinutošću oko porasta netrpeljivosti po nacionalnoj liniji te nedovoljnih napora vlasti u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Dokument podsjeća da su na nezadovoljavajuće stanje prava nacionalnih manjina u proteklim godinama ukazivali različiti međunarodni akteri – od Europske komisije protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI) do Odbora UN-a za ekonomske, socijalne i kulturne prava.
Prema podacima iz izvješća koji se oslanjaju na izvještaje organizacija poput Srpskog narodnog vijeća (SNV) i europskih agencija, u Hrvatskoj se bilježi porast predmeta i žalbi vezanih uz diskriminaciju na osnovi rase i etničke pripadnosti. Posebno se naglašava položaj srpske nacionalne manjine koja je najčešće meta napada.
Izvješće navodi statistiku SNV-a prema kojoj je 2024. godine zabilježeno oko 700 slučajeva širenja mržnje prema srpskom stanovništvu, uz slučajeve fizičkog nasilja, etnički motiviranog vandalizma, uništavanja spomenika i oštećivanja imovine. ECRI i drugi mehanizmi upozoravaju na širenje predrasuda i stereotipno-negativno prikazivanje manjina u regionalnim medijima i na društvenim mrežama, kao i na korištenje uvredljivih grafita u gradovima poput Zagreba, Vukovara, Gospića i Rijeke. Dokument spominje i primjere otkazivanja ili zabrana pojedinih kulturno-umjetničkih manifestacija te nastupa gostujućih skupina i izložbi iz susjednih zemalja, što se u izvješću tumači kao kršenje prava na slobodu stvaralaštva i iskaz diskriminacije.
U izvješću se značajna pozornost posvećuje pitanjima povijesnog revizionizma i posljedicama Domovinskog rata, oružanog sukoba koji se odvijao od 1991. do 1995. godine. Pozivajući se na nalaze posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za promicanje istine, pravde, reparacije i jamstava neponavljanja Fabiana Salviolija te zaključke Odbora UN-a za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD), dokument upozorava na pojave koje se ocjenjuju problematičnima u području suočavanja s ratnom prošlošću.
Kritizira se pojavljivanje elemenata povijesnog revizionizma, glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca, podizanje spomenika uz podršku dužnosnika te korištenje fašističkih i ustaških obilježja i pozdrava u javnom prostoru. Ukazuje se na primjedbe međunarodnih tijela o navodnoj neujednačenosti ili pristranosti u istragama i sudskim postupcima vezanima uz ratne zločine, uz napomenu da civilne udruge i izvještaji poput onih SNV-a upozoravaju na razliku u postupanju prema pripadnicima različitih nacionalnih skupina. Također se spominje pitanje nestalih osoba, pri čemu je prema podacima iz 2025. godine registrirano 1740 nestalih lica iz razdoblja krize 90-ih.
Izvješće se osvrće i na uvjete života povratnika, posebice srpskih izbjeglica koje su se vratile u regije poput Slavonije. Iako se opći uvjeti ocjenjuju pozitivnima, ističe se da se povratnici suočavaju s teškoćama u ostvarivanju stambenih prava, stabilne opskrbe komunalijama (struja, voda, plin), rješavanju pitanja državljanstva, priznavanju radnog staža i pristupu zdravstvenoj zaštiti.
Kada je riječ o institucijama, dokument navodi da udio pripadnika nacionalnih manjina u tijelima izvršne i sudske vlasti te u policiji i državnoj upravi i dalje zaostaje za propisanim planovima i ciljevima, na što su također upozoravali UN-ovi odbori. Zaključno, premda Hrvatska raspolaže strateškim dokumentima i zakonima poput Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Nacionalnog plana za suzbijanje diskriminacije, međunarodni i regionalni izvještaji na koje se oslanjaju ruski i bjeloruski autori naglašavaju potrebu za odlučnijom provedbom mjera u praksi i suzbijanjem oblika netrpeljivosti.
FOTO Pogledajte tko je sve došao na predstavljanje knjige generala Markača, neke od njih nismo vidjeli godinama
Otvori KEKS Pay
Hahahah Evo vam vašeg Pupovca samo mu još više novaca dajte za njegove " kulture" dobro vam ga je metnuo.