Zvuči nevjerojatno, ali ovog su puta Amerikanci Francuzima održali pravu modnu lekciju, i to na temu kako modom oživjeti rad muzeja. Naravno, pariški Louvre i dalje je jedan od najposjećenijih svjetskih muzeja (godišnje imaju između osam i deset milijuna posjetitelja), ali je unatoč tome u ozbiljnim problemima, jer mu je nasušno potrebna vrlo opsežna i vrlo skupa obnova. Tu je u priču uskočila moda, pa je na donatorskoj večeri, organiziranoj po uzoru na slavnu Met Galu, skupljen milijun eura za obnovu Louvrea, ali još je važnije od okupljanja slavnih prva modna izložba u povijesti ovog muzeja, koja se može razgledati sve do 21. srpnja. Cijena je ulaznice 22 eura (svaki je posjetitelj može nabaviti unaprijed online), ali pri tome mora znati da će mu vrijeme razgledavanja biti ograničeno na dva sata.
To u prvom redu znači da će svi koji žele ozbiljnije razgledati prvu modnu izložbu u povijesti Louvrea trebati u muzej otići nekoliko puta, jer mnogo je posebnosti koji prate izložbu naslovljenu "Louvre Couture – Art and Fashion: Statement Piece", a najvažnije je svakako to što se prostire na gotovo devet tisuća kvadratnih metara galerije Odjela za dekorativnu umjetnost. Naime, eksponati, njih 65 glavnih uz mnogo modnih dodataka, "rasuti" su po raznim prostorijama muzeja te usklađeni sa stalnim postavom Louvrea, a sve kako bi predočili neraskidivu vezu modne i umjetničke inspiracije, koja traje vjekovima. Svaki od izloženih odjevnih predmeta, kao i svi modni dodaci, za ovu su izložbu posuđeni iz arhiva najlegendarnijih modnih kuća, kako onih pariških, tako i svjetskih. Ovu koncepciju izložbe komentirao je i Olivier Gabet, direktor Odjela za dekorativnu umjetnost Louvrea, koji je rekao: "Louvre nema specifičan odjel posvećen modi. Mi nemamo Costume Institute kakav ima newyorški Met, ali pokazalo se da je to naša prednost." Uz to, Gabet je posebno naglasio hrabrost koju je Louvre morao imati za svoju prvu modnu izložbu i zahvalio svim velikim modnim kućama koje su se uključile u izložbu.
Tako su na izložbi predstavljene kreacije 45 dizajnera i modnih kuća, među kojima su Balenciaga (Cristóbal i Demna), Givenchy, Dior (John Galliano i Maria Grazia Chiuri), Schiaparelli (Daniel Roseberry), Louis Vuitton (Nicolas Ghesquière), ali i posljednje kolekcije Karla Lagerfelda za Chanel, kao i Giannija Versacea. Uz njih, izloženi su i radovi suvremenih dizajnera poput Marine Serre, Erdem, Undercovera, Thoma Brownea i Iris van Herpen, a svaki izloženi model omogućio je ovim kućama da iznova ispišu vlastitu povijest koja sada uključuje i sudjelovanje na prvoj modnoj izložbi u Louvreu. Stoga svi koji su izložbu već vidjeli govore o predivnim modelima isključivo visoke mode, ali i i predivnom dizajnu same izložbe koja donosi brojne povijesne reference, koje se kreću od Bizanta i srednjeg vijeka, preko renesanse, baroka i Drugog Carstva, da bi priču zaokružili suvremenim interpretacijama.
Tako su primjerice cipele slavnog Christiana Louboutina, koji u svakom svom većem intervjuu govori o tome kako inspiraciju u prvom redu pronalazi u muzejima svijeta, smještene u vitrine u kojima su predmeti iz 18. stoljeća, a planetarno popularni crveni potplati ovog kreatora tako stoje uz zlatne tabakere nekadašnjih dandyja. Zapanjujuće je vidjeti primjerice haljinu Dolce & Gabbana izvezenu kristalima za koju su inspiracija bili mozaici iz 11. stoljeća iz Santa Maria Assunta u Torcellu u Veneciji, kao i spektakularnu svilenu Diorovu haljinu s motivom Kralja Sunca koja je u Louvreu postavljena ispred baroknog portreta samog Luja XIV., baš kao i haljinu Karla Lagerfelda za Chanel (2019. godine) s upečatljivim izvezenim sakoom čiji je motiv preuzet s plavo-bijele škrinje iz 18. stoljeća stolara Mathieua Criaerda, a koja je danas izložena upravo ispred te škrinje koju čuva Louvre.
No, podjednako začuđuju i velika imena koja nisu zastupljena na izložbi, a sam Olivier Gabet, ujedno kustos izložbe, to je objasnio, rekavši: "Mogli smo uključiti deset puta više komada, ali smo birali one koji imaju jasnu poveznicu s našim kolekcijama. Neki od mojih osobnih favorita, poput Courrègesa, Lanvina i Saint Laurenta, nisu dio izložbe jer bismo iz njihove mode morali odabrati samo jednu haljinu koja sve objašnjava – a to je nemoguće."
